DRŽAVNI tajnik u Ministarstvu prometa Josip Bilaver potvrdio je u ponedjeljak kako je hrvatski interes da se što više žitarica iz Ukrajine, koje se ne mogu prevesti Crnim morem, prebaci u Hrvatsku.

"Nama je u interesu da što više tog tereta prebacimo na Hrvatsku, radimo na tome zajedno s Europskom komisijom", rekao je Bilaver u Hrvatskom saboru HDZ-ovom Ivanu Radiću kojeg je zanimalo mogu li kakvu ulogu u izvozu ukrajinskih žitarica odigrati hrvatske luke.

Državni tajnik kaže kako je jasno da ukrajinske žitarice ne mogu na svjetsko tržište preko Crnog mora pa se razgovara kako velik dio tih žitarica izvesti preko Dunava.

"Samim tim su atraktivne i hrvatske luke, prije svega Vukovar, koji ima kapacitet za pretovar takvih tereta, koje željeznicom možemo voditi do naših morskih luka Rijeke i Zadra", kazao je Bilaver u saborskoj raspravi o Prijedlogu strategije razvitka riječnog prometa do 2032.

I dok HDZ hvali Strategiju, oporbeni SDP i DP najavljuju da će biti suzdržani, a Socijaldemokrati da će je podržati.

Hajdaš Dončić: Imamo samo 138 plovila

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) izjavio je da se u Strategiji do 2032. predviđa povećanje udjela riječnog prometa na tri posto, a u prometnoj strategiji iz 1999. predviđalo se 15 posto.

Govoreći o ograničavajućim faktorima, spominje da imamo samo 138 plovila, malu nosivost naše riječne flote i njenu starost. Navodi i da Nizozemska godišnje rijekama i kanalima preveze 359 milijuna tona robe, Njemačka 198 milijuna, a mi samo 5.2 milijuna.

Davor Dretar (DP) pridružio se kolegama koji upozoravaju da plovidba rijekama postaje vrlo neizvjestan oblik prijevoza zbog klimatskih promjena te da treba voditi računa o utjecaju na okoliš.

Zanima ga i je li se počelo nešto raditi u Luci Slavonski Brod, u čiji je razvoj uloženo oko 115 milijuna kuna.

Bilaver ističe da je nakon otvaranja terminala financiranog europskim sredstvima promet povećan za oko 50 posto u odnosu na prethodno razdoblje, s tendencijom rasta.

Marina Opačak Bilić kaže da su Socijaldemokrati nezadovoljni učinjenim po prethodnoj Strategiji, koja je bila na snazi do 2018. "Nevjerojatna je činjenica da smo u 14 godina ostvarili rast od 0.3 posto od najavljenih 7, odnosno 20 posto", kazala je.

Zmajić: Što je s kanalom Dunav-Sava?

Pero Ćosić (HDZ) naglašava da je u posljednje dvije-tri godine primijećena "značajna aktivnost na infrastrukturi riječne plovidbe", u Slavonskom Brodu je završena velika investicija, u Osijeku je spremna, Vukovar se radi.

Ipak, priznaje da je aktivnost nešto lošija što se tiče plovnog puta.

Bilaver navodi da je u posljednje tri godine samo iz državnog proračuna u plovne putove i luke uloženo preko milijardu kuna, a uz europska sredstva preko 1.5 milijardi kuna.

To je vidljivo i na povećanju prometa, no da bi promet došao u većem obujmu treba poraditi i na unaprjeđenju funkcioniranja samih luka, ali i povećanju plovnosti samih plovnih puteva, kazao je.

Ankicu Zmajić (HDZ) zanima realizacija kanala Dunav-Sava.

Napravljena je izvedbena studija utjecaja na okoliš, treba vidjeti u kojem trenutku ići u taj projekt koji se spominje 200 godina i još nismo u završnoj fazi, odgovorio joj je Bilaver.

Prevodeći ciljeve iz Strategije u praksu državni tajnik ističe povećanje udjela teretnog prometa na unutarnjim vodama u odnosu na ukupan teretni promet s 0.78 na 3.5 posto, povećanje udjela putnika s 1.52 na 4.32 posto, smanjenje emisije CO2, povećanje kapaciteta terminala u lukama i pristaništima do šest puta, povećanje udjela riječnih puteva uređenih za plovidbu sa 474 na 525 kilometara.

Ciljevi i mjere iz Strategije usklađeni su s razvojnim usmjerenjem Europske unije u sektoru prometa, a posebno su uzeti u obzir strateški dokumenti i mjere koje EU potiče u području energetske učinkovitosti, zaštite okoliša te prilagodbe klimatskim promjenama i niskougljičnog razvoja, kazao je Bilaver.