EUROPSKA unija ima sastanak s poviješću, a ako njeni lideri ne iskoriste priliku da udahnu novi život u europski projekt, rizik njegovog neuspjeha je stvaran, upozorio je prošli tjedan talijanski premijer Giuseppe Conte u razgovoru za BBC.

To je bilo samo posljednje upozorenje o potencijalno egzistencijalnoj krizi za EU, izazvanoj pandemijom koronavirusa, ali i nepripremljenošću i nedostatkom solidarnog i koordiniranog zajedničkog odgovora na istu. 

Kada je koronavirus nakon Kine pogodio Europu - a Italija je bila prva na udaru - svaka se zemlja članica branila sama za sebe. Jedini zajednički odgovor bilo je na početku zatvaranje vanjskih granica EU za strance, za što je Europska komisija preporučila da ostane na snazi do 15. svibnja. 

A umjesto brze pomoći Italiji, Njemačka i Francuska privremeno su zabranile su izvoz medicinske opreme kao što su zaštitne maske i respiratori. Umjesto EU, na scenu su kao spasiteljice stupile Rusija i Kina, šaljući pomoć u opremi i vojnim medicinskim specijalistima uz slogane "Cesta prijateljstva ne poznaje granice" i "Iz Rusije s ljubavlju". Sve su, naravno, promovirali njihovi državni mediji, prezentirajući njihovu pomoć i izostanak europske kao moralnu pobjedu nad EU. 

>>Rusi plaćaju Talijanima po 200 eura za snimke zahvale Rusiji?

Europski lideri upozoravaju na raspad, Rusi likuju

"Ovo je u biti kolaps europske ideje, tranzicija u drukčiju političku kulturu s izmijenjenim vrijednostima. Sve one lijepe riječi o solidarnosti, uzajamnoj podršci, humanosti, ljudskim pravima, sve su otišle u vjetar", slavodobitno je zaključio voditelj TV-kanala Rusija-1. 

Unatoč kritikama da je dio pomoći iz Rusije, kao i testova i maski uvezenih iz Kine "beskoristan" ili "neispravan", unatoč tome što je EU u međuvremenu poslala više pomoći Italiji od Kine i Rusije, kako izvještavaju Reuters i Washington Post, ruska i kineska kampanja pomoći imale su velik  odjek u europskoj javnosti. 

>>Šalju li Kinezi i Rusi beskorisnu pomoć širom Europe?

I Europska komisija (EK) na svojoj stranici objašnjava kako "europske institucije i njihovi partneri čine više za Europljane nego što to čini bilo koji drugi dio svijeta", što uključuje osnivanje fonda solidarnosti SURE u vrijednosti 100 milijardi eura te pokretanje Investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus u vrijednosti od 37 milijardi eura. 

"Svjedočili smo iznimnim činovima solidarnosti – njemačke bolnice koje primaju talijanske pacijente, maske koje se iz Francuske i Austrije šalju talijanskim liječnicima, zemlje koje surađuju kako bi svoje državljane vratile kući i njihovim obiteljima tek su neki od brojnih primjera", navodi EK u sklopu informiranja građana i borbe protiv dezinformacije koje plasiraju ruski i drugi mediji.

Ipak, da kritike nisu potpuno neutemeljene svjedoči i "iskrena isprika" koju je predsjednica EK Ursula von der Leyen u četvrtak u Europskom parlamentu ponudila Italiji uime "cijele Europe" zbog izostanka pomoći na početku epidemije u toj zemlji, gdje je dosad umrlo više od 21 tisuće ljudi. 

"Istina je da nitko nije bio spreman na ovo. Također je istina da previše nas nije bilo tu...kad nas je Italija trebala", dodala je skrušeno. Talijanski ministar vanjskih poslova prihvatio je njenu ispriku, nazivajući je "važnim činom (govorenja) istine".

Europska zdravstvena agencija uvjeravala da je sve pod kontrolom

Posebno je zabrinjavajuć bio nedostatak zabrinutosti i adekvatne pripreme od siječnja do sredine ožujka, kad je pandemija eskalirala i na Starom kontinentu. Iako su neki eksperti upozoravali da će početne mjere zadržavanja biti probijene, da su potrebne drastičnije mjere i da se nijedna zemlja ne može nositi sama, EU je još jednom postala žrtva vlastite samouvjerenosti s jedne i disfunkcionalnosti s druge strane.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) je u siječnju dao, iz današnje perspektive, skandalozno optimističnu procjenu rizika, koja nažalost podsjeća na jednako skandalozne tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trumpa. 

>>Recept za katastrofu: Koronavirus se širi SAD-om, a Trump negira opasnost

"Čak i ako su mnoge stvari o 2019-nCoV (koronavirus) još nepoznate, europske zemlje imaju potrebne kapacitete da spriječe i kontroliraju izbijanje epidemije čim se slučajevi detektiraju", bezbrižno je poručio ECDC 25. siječnja. Naknadno je, na upit portala EU Observer, branio tu procjenu tvrdeći da je procjena rizika bila temeljena na tada dostupnim dokazima. 

Hrvatska kasnila sa sastankom ministara zdravstva zbog smjene Kujundžića

A kako piše portal Politico.eu, čak četvero ministara zdravstva članica EU smijenjeno je ili je dalo ostavku u međuvremenu, uključujući hrvatskog ministra Milana Kujundžića, zbog čije je smjene 28. siječnja i dolaska Vilija Beroša na tu poziciju Hrvatska kao predsjedavajuća zemlja kasnila dva tjedna s organiziranjem sastanka ministara zdravstva u Bruxellesu.

Na tom je sastanku ravnateljica ECDC-a Andrea Ammon uvjeravala ministre da EU ima dovoljan kapacitet za testiranje i da strategija zadržavanja djeluje. Dva mjeseca kasnije jasno je koliko je katastrofalno pogrešna ta tvrdnja bila. 

Osim toga, EU je početkom ožujka bila zaokupljena zaustavljanjem nove migrantske krize i izgubila je dragocjeno vrijeme na sprečavanje one još teže, zdravstvene. 

Usto, nesloga oko uzajamne pomoći i daljnjeg plana i programa za rješavanje zdravstvene i ekonomske krize ponovo je podijelila EU na osi sjever-jug. Devet zemalja, uključujući teško pogođenu Italiju i Španjolsku, zatražile su financijsku podršku u obliku zajedničkih europskih "koronaobveznica", no Nizozemska, Njemačka, Austrija i Finska, poznate kao "štedljiva četvorka", tome su se promptno usprotivile. 

Podjela po osi istok-zapad i sjever-jug

Komentar nizozemskog ministra financija Wopkea Hoekstre da Bruxelles treba proučiti zašto neke vlade nemaju financijskih sposobnosti nositi se s krizom same, koji je iznio na privatnoj videokonferenciji ministara financija EU, izazvao je burnu reakciju, piše Washington Post. Videokonferencija EU lidera također se pretvorila u ljutitu raspravu koja je trajala više od tri sata.

Portugalski premijer Antonio Costa nazvao je komentare "odvratnima". "Ili će EU činiti ono što treba činiti ili će završiti", dodao je. 

"Klima koja, izgleda, vlada među premijerima i predsjednicima i nedostatak europske solidarnosti predstavlja smrtnu opasnost za EU", upozorio je i Jacques Delors, 94-godišnji francuski političar, bivši predsjednik EK i jedan od de facto utemeljitelja Europske unije. 

A podjela ponovo jača i na osi zapad-istok, po onoj političkoj osnovi - Mađarska, čiji premijer Viktor Orban, koja već dugo izaziva Bruxelles svojom vizijom "neliberalne demokracije" i predvodi skupinu članica koje se protive ikakvoj zajedničkoj azilantskoj politici, iskoristila je krizu za de facto suspenziju demokracije i uvođenje vladavine dekretom do okončanja pandemije. 

"Ovo bi mogla biti slamka koja će slomiti devina leđa", zaključila je Nathalie Tocci, direktorica talijanskog Instituta za međunarodne poslove: "Razlog zašto je koronavirus takav epohalni izazov nije to što je donio probleme iznenada. On se dotiče svih sfera i čini to naglašavajući dinamiku koja već postoji. On kao da izvlači ekstrem iz svega."

EU je preživjela sve krize dosad, no hoće li i ovu?

Naravno, ovo nije prva kriza koja je dovela u pitanje budućnost europskog projekta. Prije nje su, sve u posljednjih desetak godina, njene temelje na sličan način uzdrmale financijska kriza 2008., s njom povezana dužnička kriza (prvenstveno Grčke), kriza eura, izbjeglička kriza, val desnog populizma i na kraju, u nešto manjoj mjeri, Brexit.

>>Što čeka Europu sljedeće godine? Politički pakao

No unatoč pesimističnim prognozama, EU je preživjela sve ove izazove svog legitimiteta i smisla svog postojanja kao nadnacionalnog projekta koji osigurava mir, slobodu kretanja dobara i ljudi i jedinstvenu ulogu na svjetskoj pozornici u doba globalizacije i sve većih globalnih previranja. Preživjela je, ali temeljita reforma i preispitivanje ciljeva i vrijednosti europskog projekta su, nažalost, izostali. 

Utješno je što su europski ministri financija prošlog tjedna, nakon cjelonoćnih pregovora, ipak dogovorili 500 milijardi eura pomoći zemljama koje su najteže pogođene krizom oko koronavirusa - no to je puno manje od 1500 milijardi, koliko je tražila Europska centralna banka.

Tvrdnja talijanskog premijera Contea da je pandemija covida-19 "najveći test od Drugog svjetskog rata" za Europu, ipak, nije puko dramatiziranje. Za razliku od ranijih kriza, danak europske pasivnosti, kratkovidnosti i nacionalne sebičnosti, u ovoj se plaća u ljudskim životima, i to u desecima tisuća istih. Više od 75 tisuća ljudi umrlo je u EU i Velikoj Britaniji od koronavirusa, od čega najviše u Italiji (više od 21 tisuće), Španjolskoj (više od 18 tisuća) i Francuskoj (više od 15 tisuća).  Potvrđen je više od milijun oboljelih, iako je pravi broj zasigurno i veći od toga.

A ekonomska kriza, za koju je Međunarodni monetarni fond već predvidio da će biti najteža od Velike depresije 1930-ih, bit će dodatan, možda i konačan udarac Uniji. 

>>Međunarodni monetarni fond: Čeka nas najveća kriza od Velike depresije

Božo Kovačević: EU izvrsno funkcionira onda kad nije potrebna građanima

Jer zemlje članice koje su siromašnije, zaduženije i općenito financijski ranjivije sad postavljaju isto pitanje kao i prije desetak godina: ako bogatije članice ne žele pomoći svojim susjedima (uglavnom na jugu Unije), koji je uopće smisao članstva?

Sličnog je razmišljanja i Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji i predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu, kojem smo se obratili za komentar. 

"Ja mislim da su izgledi za uspjeh europskog projekta smanjeni zbog izbijanja ove krize, a to je posljedica neuređenosti EU i potpune ovisnosti središnjih europskih institucija o prethodnom dogovoru zemalja članica. Članice EU očito nisu položile ovaj test", smatra Kovačević.

"Tako da su građani EU suočeni sa situacijom da EU izvrsno funkcionira kad im nije potrebna, a kad je na djelu neka stvarna opasnost u kojoj se stavlja na kušnju sposobnost EU da intervenira, u takvim okolnostima EU ne čini ništa", dodaje Kovačević: "Nadam se da će ova kriza napokon biti shvaćena kao posljednja opomena da se treba napraviti ustav EU i da središnje institucije EU moraju imati veću autonomiju pri donošenju i provođenju odluka."

No je li EU uopće imala kapaciteta ustrojiti nekakav "plan obrane" od pandemije u njenoj početnoj fazi i je li takav zajednički odgovor izostao?

"Očito je da jest. Europska unija zapravo nema instrumente za suočavanje s javnozdravstvenom krizom, ali izostalo je ono što je temelj EU, a to je solidarnost. Europska komisija nije mogla donijeti odluku čak ni kako da raspodijeli sredstva koja su ostala u EU proračunu jer je i za to trebala dopuštenje Europskog vijeća, odnosno zemalja članica. To pokazuje nefunkcionalnost postojećeg ustroja", objašnjava naš sugovornik. 

"Ako želimo da Unija opstane, moramo se dogovoriti koja je svrha njenog postojanja"

"Činjenica da se europske zemlje nisu mogle dogovoriti ni o minimumu solidarnosti u saniranju ove javnozdravstvene krize jasno govori da bi sve funkcioniralo isto i da EU nema. Dakle, u ovim okolnostima je suvišna. Ali ako želimo da Unija opstane, moramo se dogovoriti koja je svrha njenog postojanja. Zasad je svrha da siromašnije zemlje članice daju manje nego što dobivaju iz proračuna EU, a za bogatije članice je svrha da ostvare utjecaj u siromašnijim zemljama članicama. A kad se postavilo pitanje može li EU zajednički odgovoriti na zajedničku opasnost, pokazalo se da ne može", ističe Kovačević.

Znači li to da je EU zaista odzvonilo? 

"Ja sam pesimist, ali nadam se da će me bliska budućnost demantirati. Bilo bi doista žalosno, pa i katastrofalno, da zemlje članice EU, koja je ipak ostvarila velika postignuća u smislu gospodarskog razvoja, u smislu socijalne sigurnosti, sada odustanu od tog projekta."

"Različite krizne situacije, od migrantske do javnozdravstvene, pokazuju da središnja europska tijela moraju imati autonomiju u odnosu na članice. Ako to nemaju, onda je moguće i bez EU. Ali s obzirom na to da se pokazalo da je ipak jedno od velikih postignuća EU što je ostvareno najdulje razdoblje u europskoj povijesti bez ratova između tih zemalja, jasno je da bi EU trebala nastaviti s postojanjem. No treba imati u vidu da se europske države ne mogu samostalno natjecati kontekstu globalnog natjecanja u kojem su glavni igrači SAD, Kina, djelomično i Rusija, pa i Indija", zaključuje Kovačević. 

"Ako ne želimo da dio Europe postane strana kolonija, moramo ojačati EU"

"Ako se ne želi dopustiti situacija da pojedini dijelovi Europe, čije su države donedavno same bile kolonijalne sile, sad postanu dijelovima kolonijalnih carstava stranih sila, onda je potrebno ojačati EU. Održati EU bit će teško jer SAD je postao izravni protivnik europske integracije. Rusija je igrač koji koristi sve slabosti EU kako bi profitirala u odnosima s pojedinim članicama, a Kina, koja je dosad bila korektna, više neće imati razloga za tu korektnost ako EU ne bude nastupala kao jedan subjekt", upozorava naš bivši veleposlanik u Rusiji. 

Kovačević također smatra da takozvane stožerne zemlje EU pritom ipak snose najveću odgovornost - Njemačka, Francuska i zemlje Beneluxa: "Njemačka, koja je uspjela izgraditi imidž glavne braniteljice EU, pokazala je da vidi EU primarno kao instrument ostvarivanja vlastitih interesa, a ne kao projekt stvaranja europske političke zajednice."

U međuvremenu EK, koja nije koordinirala mjere obrane od pandemije, sada barem pokušava koordinirati takozvanu izlaznu strategiju, odnosno okončanje istih mjera, naglašavajući da su dva ključni kriterija za to okončanje: značajno usporavanje širenja virusa te dovoljan broj bolnica i kreveta za intenzivnu njegu. A neke države članice, poput Austrije i Španjolske, već su počele s ublažavanjem mjera. Čini se da će i u ovoj fazi ponovo svaka članica djelovati na svoju ruku i gledati svoje interese, kao i dosad. 

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.