Foto: 123rf

SOFISTICIRANI strojevi brzo nadmašuju poslove. Što to znači za budućnost rada? Tehnologija neupitno mijenja način na koji radimo. Kako će tržište poslova izgledati 2050. godine?

Ekonomisti s Oxforda, Carl Frey i Michael Osborne, predviđaju da će 40 posto poslova preuzeti strojevi, piše Guardian. Hoće li uopće biti poslova ako će sama priroda rada biti različita od današnje? Guardian je održao konferenciju za okruglim stolom u suradnji s tvrtkom Deloitte. Na konferenciji su sudjelovali akademici, pisci i poslovni stručnjaci iz IT branše.

Budućnost posla će uskoro postati ''preživljavanje najprilagodljivijih'', kaže Paul Mason, direktor novih tehnologija u Innovate UK. Kako nove tehnologije mijenjaju način na koji radimo, poslovi koji ostanu bit će višeslojni i promjenjivi.

Anand Chopra-McGowan, šef za nova tržišta za General Assembly, smatra da će radnici budućnosti morati žonglirati tri ili više različitih uloga istovremeno. Stalno obrazovanje će igrati veliku ulogu u razvoju novih vještina.

Trebat će stalno držati korak s razvojem novih tehnologija. ''Posao za cijeli život'' će postati stvar prošlosti. Chopra-McGowan smatra kako će ljudi 2050. morati stalno nadograđivati vještine kako bi ostali bitni na tržištu rada.

Spelman: Ideja konstantnog učenja je optimistična

Mark Spelman, član izvršnog odbora Svjetskog gospodarskog foruma, smatra da će u tom novom svijetu postojati dobitnici i gubitnici. ''Ideja konstantnog učenja je optimistična. Moguće je da će to biti jednodnevni seminari te će ljudi koji nauče te vještine raditi mjesec dana, dok budu potrebni'', navodi.

Julia Lindsay, izvršna direktorica iOpener Instituta, smatra da će se radna snaga pomaknuti prema honorarnom radu. Poslodavci neće uzimati radnike, već specijaliste.

Za tvrtke to znači ulaganje u ostajanje u toku sa najnovijim tehnološkim dostignućima. ''Svodi se na to kako koristimo tehnologiju da informiramo mlade ljude o poslovima. Kako možemo djeci u školama tehnologiju učiniti privlačnom te ih više podupirati na početku karijere?'', pita se Mervin Chew, menadžer u Deloitteu.

Problem kod visoko specijaliziranih uloga je što će izolirati dijelove društva koji se ne mogu stalno prilagođavati. Dan Collier, izvršni direktor Elevatea, smatra da će doći do podjele između nekolicine poslova za koje je potreban ljudski rad, i onih koji mogu biti automatizirani.

Choplin: Krećemo se prema dvoslojnom društvu

Dave Choplin, iz Microsoft UK, se slaže da idemo prema dvoslojnom društvu. Cijeli je panel potvrdio da se s tim slaže, uvidjevši potencijalni jaz između poslova na visokom nivou i manje specijaliziranih poslova koji se mogu automatizirati.

Autor Richard Newton smatra da će to biti ili veoma dobro ili veoma loše. Glavni faktor u odluci hoće li to biti dvoslojno društvo masovne nezaposlenosti, ili društvo dokolice će biti to što će društvo više vrednovati. ''Društveni je ugovor rada poništen - ljudima neće ostati ništa dok korporacije vrednuju produktivnost'', dodaje Newton.

Najjednostavnije rješenje bi bilo automatizirati radnu snagu, ali to bi dovelo do masovne nezaposlenosti. Spelman kaže da možete tehnologiju koristiti i da smanjite nesreće, proizvodite hranu za ljude i štedite vrijeme. U budućnosti ćemo morati spojiti društvene vrijednosti i vrijednosti dioničara.

Produktivnost kao ideja je začeta i nadograđena tijekom industrijske revolucije, tako da ne čudi da bi mogla postati zastarjeli pogled na rad. ''U društvu postoje poslovi kojima ne pridajemo vrijednost, poput brige za djecu i starije te volontiranje'', smatra Magdalena Bak-Maier, osnivač i glavni direktor Make Time Count.

Coplin se slaže da ćemo, ako automatiziramo sve potrebne usluge, imati velike društvene probleme. ''Kako ćemo sve prehraniti?'' Postoji ideja da će rad biti fokusiran na traženje sljedećeg koraka u evoluciji čovjeka. ''Prvo moramo riješiti hranu, zdravstvo, i transport, onda održivi razvoj te ćemo na kraju razmišljati o odlasku na druge planete'', dodaje Coplin.

Oprez po pitanju robotike

Možda se čini da su ovi razgovori preuranjeni, jer će nam za pravu umjetnu inteligenciju trebati još desetljeća. Sabine Hauert, predavačica robotike na Bristolskom sveučilištu, upozorava da se robote programira da rade određene zadaće, a ne sve poslove.

Mark Eltringham, konzultant za Insight Publishing, smatra da moramo paziti kad stvaramo stvari koje su nam superiornije. ''Pad čovjeka pred strojevima je nešto čega se trebamo bojati - ima potencijal da bude štetno na načine koji nam nisu ni na kraj pameti'', navodi.

U prošlosti smo tehnologiju koristili da pojednostavimo i pojeftinimo rad, ali uskoro ćemo ući u treći val komputacije, u kojem strojevi mogu učiti i prilagođavati se. Coplin smatra da će to imati ogroman utjecaj na poslovanje: ''Da li da automatiziram sve i uzmem novac? Ili da višak novca uložim u stvaranje novih radnih mjesta?''

Newton dodaje kako je smatrao da će kreativne vještine biti sigurne, ali kako se tehnologija dalje razvija, više nije toliko siguran. Postoje dokazi da će kompjuteri s vremenom moći kopirati kreativne zadatke te čak naučiti skladati, slikati i pisati romane.

Newton je ipak optimističan te smatra da to neće umanjiti ljudska postignuća. ''Mislim da ćemo sve više početi cijeniti ljudsko putovanje, osobnu borbu za postizanjem nečeg velikog, čak i ako to robot može bolje. Na primjer, kod glazbenika ćemo cijeniti uložen trud i vrijeme koje je bilo potrebno da nauči stvarati tu čudesnu glazbu. Postat će važno ljudsko putovanje i borba''.

Iako je budućnost rada nejasna, panel se složio oko jedne stvari: ''Priroda rada će se promijeniti - poslovi sutrašnjice neće biti jednaki kao poslovi danas''.