"MORAM biti iskren s vama, s britanskim građanima, još će mnoge obitelji izgubiti svoje voljene prije vremena", poručio je dramatično britanski premijer Boris Johnson svojim građanima prošlog tjedna. Neke je podsjetio na Winstona Churchilla i njegov govor o "krvi, znoju i suzama" iz Drugog svjetskog rata.

No dok su se druge vlade europskih zemalja, na prvom mjestu Italija koja je najteže pogođena, odlučile na drastične mjere kako bi suzbile pandemiju ubojitog novog koronavirusa, Johnsonova je vlada izabrala znatno drukčiju i prilično upitnu strategiju.

Upitno oslanjanje na "imunitet krda"

Britanski je pristup barem u početku bio ne boriti se svom snagom sa smrtonosnim virusom. Naime, britanska vlada je, navodno prema savjetu znanstvenika, odlučila da neće pokušati potpuno suzbiti širenje koronavirusa među populacijom, već će ga praktički pustiti da se širi među stanovnicima štiteći ugroženi dio populacije - iako se ta dva cilja čine nepomirljivima. 

Zašto? Da bi populacija razvila "imunitet krda u Velikoj Britaniji", objasnio je glavni znanstveni savjetnik britanske vlade sir Patrick Vallance. 

"Imunitet krda" je epidemiološki termin kojim se označava nemogućnost daljnjeg širenja u populaciji kada dovoljan postotak te populacije ima imunitet. No u kontekstu u kojem se taj termin inače koristi, imunitet se dobiva cijepljenjem. U slučaju pandemije COVIDA-19, kao što znamo, cjepivo nije dostupno - i vjerojatno neće ni biti barem još godinu dana. 

Johnson se jučer predomislio, ali samo djelomično

Johnson je doduše, jučer reterirao i savjetovao građanima da smanje socijalne kontakte nakon žestokih kritika da Britanija radi premalo na suzbijanju koronavirusa.

"Sada je vrijeme da svi prekinu nepotrebne kontakte s drugima i sva nepotrebna putovanja", rekao je Johnson na tiskovnoj konferenciji u Downing Streetu. "Trebate izbjegavati pabove, klubove, kazališta i druga takva mjesta."

Država ih, ipak, neće zatvarati, već se oslanjati na odgovornost građana, bez ikakvog spominjanja sankcija. Johnson je iznio i jednako neobvezujuću i, samim time, nepouzdanu preporuku o samoizolaciji cijeog kućanstva od 14 dana u slučaju simptoma i radu od kuće za one koji to mogu. 

Kako pišu britanski mediji, izgleda da je zaokret, među ostalim, potaknut modelom znanstveno-istraživačkog tima na Imperial College u Londonu koji je utvrdio da bi čak 250 tisuća Britanaca moglo umrijeti kao posljedica labave vladine strategije. Usto, njihova analiza je pokazala da bi zdravstveni sustav bio preopterećen jer bi čak 30% hospitaliziranih pacijenata završilo na intenzivnoj njezi - dakle, na respiratorima, kojih nema dovoljno.

Gotovo sve zemlje koje se bore s koronavirusom primjenjuju manje ili više rigorozne mjere socijalnog distanciranja i karantene - ovisno o tome u kojoj fazi epidemije se nalaze. To rade kako bi, ako je i prekasno za zaustavljanje epidemije, barem "poravnale krivulju" tog rasta i tako izbjegle da broj zaraženih i teško oboljelih preplavi kapacitete zdravstvenog sustava. 

Budući da preopterećeni zdravstveni sustav ne može liječiti sve bolesnike pa su liječnici prisiljeni birati koga će staviti na respiratore i pokušati spasiti, a koga će pustiti da umre, strategija smanjivanja vrhunca rasta doslovno spašava živote. A socijalno distanciranje je tu ključan alat, uz kontrolu ulaska u zemlju i karantenu oboljelih i onih na koje se sumnja da su zaraženi. 

>>Provjerili smo: Ima li Hrvatska sve potrebno za ovako ozbiljnu pandemiju?

Boje se novog, još težeg vala na zimu 

Vallance tvrdi da je britanskoj vladi cilj "smanjiti vrhunac, proširiti vrhunac, ne potpuno ga suzbiti, jer velika većina ljudi dobije blagu bolest, kako bismo izgradili neku vrstu imuniteta krda tako da su ljudi imuni na ovu bolest i da smanjimo transmisiju".  

"Ako suzbijete nešto vrlo, vrlo snažno, kada prekinete te mjere, to se vraća natrag u krivo vrijeme", dodao je. Naime, kako piše Guardian, britanska vlada želi izbjeći scenarij u kojem bi se koronavirus, ako nestane dolaskom proljeća, vratio punom snagom iduće zime, kada je zdravstveni sustav ionako opterećen zbog porasta zaraznih bolesti. 

>>Američki epidemiolog: Ljudi nisu svjesni da je ovo tek početak

Upravo zato su Vallance i glavni medicinski dužnosnik Chris Whitty, koji su se na press konferenciji o koronavirusu prošli tjedan pojavili s Johnsonom, inzistirali da nije potrebno zabranjivati masovna okupljanja i velike javne događaje. Također su najavili da će testirati samo hospitalizirane bolesnike, a da će se onima koji imaju simptome preporučiti samoizolacija od najmanje tjedan dana. 

No događaji su se ipak počeli otkazivati već isti dan, od utakmica prve nogometne lige do ostalih. Johnsonova vlada je na kraju ipak najavila da će masovna okupljanja biti zabranjena od idućeg tjedna.

"Igranje ruleta s javnošću"

Ovaj uzmak od početne strategije zasigurno su potaknule brojne, vrlo oštre kritike iz znanstveno-medicinskih krugova. Glavni urednik renomiranog medicinskog časopisa Lancet Richard Horton opisao je taj pristup kao "igranje ruleta s javnošću".

Anthony Costello, britanski pedijatar i bivši ravnatelj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kritizirao je strategiju "dozvoljavanja postojanog širenja COVIDA-19" tvrdeći da ona povlači ozbiljna pitanja, među kojima - hoće li se tako kratkoročno povećati broj zaraza i smrti, hoće li imunitet krda uopće biti uspostavljen ili će nas sljedeće sezone pogoditi novi soj koronavirusa na koji nismo otporni te kosi li se britanska strategija s preporukama WHO-a.

U kolumni za Guardian Costello je upozorio da se strategija imuniteta krda kosi i s uputama WHO-a i s dokazano uspješnom strategijom Kine, gdje je testiranje bilo opsežno, vrijeme testiranja skraćeno s 12 na 3 dana, identificirani su obiteljski klasteri zaraze, a stotine milijuna ljudi u Wuhanu i drugdje stavljene su u karantenu, ali u isto vrijeme su angažirane za daljnje prikupljanje podataka o epidemiji i instruirane kako se ponašati.

"Za mene i ljude iz WHO-a s kojima sam razgovarao ovo je apsolutno pogrešna politika. Ona bi značila da samo pustimo da (koronavirus) pohara (Britaniju)", smatra Costello. 

Epidemiolog: Mislili smo da je ovo satira

Profesor epidemiologije William Hanage sa Sveučilišta Harvard još je manje birao riječi u vlastitoj kolumni za Guardian. 

"Kad sam prvo čuo za ovo, nisam mogao vjerovati. Moji kolege u SAD-u, koji su i sami uzdrmani nespretnim odgovorom administracije Donalda Trumpa na krizu, pretpostavili su da su izvještaji o britanskoj politici satira", komentirao je Hanage.

Profesor psihologije sa Sveučilišta u Liverpoolu, specijaliziran za bihevioralne faktore u otpornosti na mikrobe, Ian Donald ima nešto pozitivniji stav. On je ocijenio da je strategija sofisticiranija nego u drugim zemljama, temeljena na znanstvenim modelima i da bi mogla biti vrlo učinkovita, ali je u isto vrijeme rizičnija.

Osim toga, temelji se na nedokazanoj pretpostavci da će se visoki postotak populacije, možda i 80%, prije ili kasnije zaraziti što god napravimo, budući da ekstremne mjere socijalnog distanciranja ne mogu trajati neograničeno.

Donald, drugim riječima, upozorava da strategija Italije i drugih zemalja nije održiva, jer će nakon ukidanja karantene doći do ponovnog širenja, na što će država jedino moći ponovo uvesti karantenu. Njegovo je mišljenje da je britanska strategija balansiranja između zaštite ranjivih i kontroliranog širenja zaraze bolja.

No u ovom kontekstu, igranje s vatrom zvuči kao prikladna metafora za takav pothvat.

Umjesto škola, naložit će starcima da se zatvore u kuće

"Društveno distanciranje radi u Kini, Singapuru i drugim zemljama", upozorio je profesor mikropske genomike sa Sveučilišta u Birminghamu Alan McNally. 

Kritikama se pridružio i Jeremy Hunt, bivši ministar zdravstva u konzervativnim vladama Davida Camerona i Therese May i trenutni predsjednik parlamentarnog odbora za zdravstvo, koji je nazvao strategiju svog nasljednika "iznenađujućom i zabrinjavajućom" te "iznimkom" u odnosu na ostatak svijeta. Posebno je upozorio na odluku da se škole ne zatvaraju.

Umjesto takvih mjera kojima bi se spriječilo širenje zaraze među djecom, Velika Britanija je najavila samoizolaciju za starije od 70 godina kao najugroženije skupine. No pitanje je koliko je praktična takva mjera, s obzirom da se stariji građani svejedno mogu zaraziti od drugih ukućana. 

Podsjetimo, u Velikoj Britaniji su ovom trenutku potvrđena 1553 slučaja zaraze i 56 umrlih, a eksperti upozoravaju da bi taj broj mogao nastaviti eksponencijalno rasti i dosegnuti razinu Italije, gdje je potvrđeno 24.747 zaraženih i 1809 umrlih.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.