HRANA u Hrvatskoj skuplja je nego u Španjolskoj, cijene odjeće na razini su onih u Poljskoj, dok elektroničku opremu plaćamo znatno skuplje nego Nijemci. Proizlazi to iz podataka o općoj razini cijena u europskim zemljama u prošloj godini koje je ovih dana objavio Eurostat.

Najskuplja smo zemlja na jugoistoku Europe

Hrvatska, prema tim podacima, i dalje spada među skuplje nove, tranzicijske članice Europske unije. Štoviše, s općom razinom cijena na malo, koja je lani dosegla 71 posto prosjeka Unije, Hrvatska je nakon Slovenije najskuplja zemlja europskog jugoistoka. Naime, razina cijena u svim drugim zemljama istočno i jugoistočno od nas (ne računajući tu Grčku) manja je u odnosu na prosjek Europske unije pa su tako cijene u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori otprilike za petinu niže nego u Hrvatskoj. S druge strane, razina cijena na malo u Sloveniji gotovo je za četvrtinu viša od one u Hrvatskoj, proizlazi iz podataka eurostatističara. 

Najskuplja u Europskoj uniji je Danska, a najjeftinija Bugarska

Najskuplja zemlja u Europskoj uniji je Danska, u kojoj je razina cijena na malo, prema podacima Eurostata, 41 posto veća od prosjeka Unije. U praksi to znači da je Danska dvostruko skuplja od Hrvatske. Najjeftinija članica Unije je Bugarska, s razinom cijena koja je 47 posto ispod prosjeka Unije, što znači da su cijene roba i usluga u Bugarskoj za četvrtinu niže nego u Hrvatskoj.

Najviše cijene u Europi, prema tim podacima, ima Švicarska, u kojoj su cijene čak 62 posto iznad prosjeka Europske unije, dok najniže cijene ima Turska, u kojoj je opća razina maloprodajnih cijena više nego upola manja od prosjeka Europske unije.

Podaci Eurostata otkrivaju da su cijene elektroničkih dobara u Hrvatskoj čak i veće od prosjeka Unije, i to za šest posto. Elektronika je u Hrvatskoj među najskupljima u Uniji i znatno je skuplja nego u brojnim bogatijim i razvijenijim zemljama, poput Njemačke, Austrije ili Italije. 

Skupa hrana, a ona čini skoro trećinu potrošnje hrvatskih kućanstava

No Hrvatska po skupoći značajnije ne zaostaje za drugima u Europskoj uniji ni kada je riječ o cijenama hrane i bezalkoholnih pića. Naime, razina cijena hrane i pića u nas je lani bila samo za četiri posto niža od prosjeka Unije, na razini znatno razvijenije Slovenije. Ekonomisti upozoravaju da je više razloga zbog kojih su cijene najosnovnijih dobara u Hrvatskoj toliko visoke. 

"Visoka razina cijena hrane u Hrvatskoj posljedica je velike stope PDV-a od 25 posto, koja se i dalje primjenjuje na najveći dio prehrambenih artikala, kao i činjenice da na našem maloprodajnom tržištu nedostaje prave konkurencije. Tu je i utjecaj turizma koji potiče rast cijena na malo", upozorava za Index Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

I Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ukazuje na važnu ulogu turizma u kreiranju cijena hrane i pića. Hrvatska, dodaje naša sugovornica, ima i velik broj gastarbajtera koji doznakama podebljavaju budžete članova svojih obitelji u Hrvatskoj. Konačno, imamo i raširenu sivu ekonomiju, kao i izraženo rentanje nekretnina, što sve popunjava džepove brojnih građana, a time jača i njihovu kupovnu moć, kojoj se trgovci prilagođavaju. S druge strane, trgovci zaračunavaju visoke marže. Međutim, cijela ta priča ima i svoje naličje. 

"Hrana u Hrvatskoj čini čak 29 posto prosječne potrošnje kućanstava, a kod onih s manjim dohocima prelazi 40 posto", ističe za Index Ivanov. 

Problem su hrvatske plaće: Premale su za život, a prevelike za ulagače

Problem, dakle, ostaju ponajprije plaće. One su, doduše, kada se gleda izvana, u Hrvatskoj prilično visoke, no s obzirom na skupoću najosnovnijih dobara ni izbliza nisu dovoljne za život. Razlog za to je veliko opterećenje rada porezima i, posebno, doprinosima, zbog čega, kako ekonomisti upozoravaju već godinama, radnicima ostaju razmjerno mali neto dohoci, a Hrvatska ostaje nekonkurentna za ulaganja, s obzirom na to da poslodavci u kalkulacije uzimaju ukupan trošak rada, odnosno plaće u bruto 2 iznosu. 

Zanimljivo je da unatoč čestom rastu trošarina cijene duhanskih proizvoda i alkoholnih pića u Hrvatskoj, kako pokazuju podaci Eurostata, i dalje zaostaju za prosjekom Europske unije, i to za 17 posto. Ispod prosjeka Unije lani su nam bile i cijene hotelskih i restoranskih usluga, koje su za prosjekom zaostajale 18 posto. No zato su cijene odjeće, kao i automobila i dijelova i opreme za vozila, samo za sedam posto zaostajale za prosjekom cijena tih dobara u Europskoj uniji.

Šoping u inozemstvu 

Sve u svemu, može se reći da Hrvatska ostaje razmjerno skupa zemlja za život, posebno kada se u obzir uzme razina plaća u njoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj u travnju je iznosila 6622 kune, dok je bruto plaća iznosila 9057 kuna. Kada se razina plaća uspoređuje s drugim zemljama na istoku Staroga kontinenta, Hrvatska svakako spada u višu kategoriju, ali s cijenama koje su u mnogočemu već dostigle cijene na zapadu Europe takvim plaćama zaposleni jedva mogu podmiriti osnovne životne potrebe. 

Ne čudi stoga što su brojni hrvatski građani i dosad u šoping odlazili u susjedne zemlje, posebno u BiH i Srbiju. Mnogi stanovnici pograničnih područja s tim zemljama razvili su čak i naviku svakodnevnog odlaska preko granice u kupovinu najosnovnijih životnih potrepština. Osim BiH i Srbije, Hrvati tradicionalno u šoping odlaze i u Mađarsku, Sloveniju, Italiju i Austriju, a često koriste i turistička putovanja kako bi se opskrbili robom. 

Dio ekonomista smatra da će cijene u Hrvatskoj u budućnosti nastaviti konvergirati k razini cijena na zapadu Staroga kontinenta. Ipak, dio vjeruje da je značajnijem rastu cijena na malo u Hrvatskoj došao kraj, budući da je članstvo u Europskoj uniji donijelo i jačanje konkurencije na hrvatskom tržištu. 

Kako će se na cijene odraziti koronakriza?

Podaci Eurostata pokazuju, pak, da se opća razina cijena u nas od ulaska u Europsku uniju 2013. godine do danas drži manje-više na sličnim razinama. Naravno, pojedini proizvodi i usluge su poskupjeli, dok su drugi pojeftinili. Na mnoge od proizvoda u širokoj upotrebi, poput nafte, Hrvatska i ne može značajnije utjecati, s obzirom na to da ovisi o njihovom uvozu. Ipak, iz podataka koje su objavili eurostatističari vidi se da prostora za određen rast cijena još uvijek ima, ponajprije u segmentu alkoholnih pića i duhanskih proizvoda. 

Nejasno je, međutim, u ovom trenutku kako će se pandemija koronavirusa, koja je pokosila i hrvatsko gospodarstvo, odraziti na kretanje cijena na malo u Hrvatskoj. Naime, rast broja nezaposlenih i trend pada plaća, o čemu dovoljno govori i podatak državne statistike da je prosječna neto plaća u travnju bila realno 1,2 posto manja nego u ožujku, u kombinaciji s razmjerno malim brojem turista u odnosu na prethodne sezone, znatno će smanjiti potražnju. Otvoreno, međutim, ostaje pitanje hoće li se i kako tome trgovci prilagoditi, budući da im prilično otežano prelaženje granica u korona-uvjetima osigurava određen promet u trgovinama. Kakav je utjecaj koronakrize na kretanje cijena u Hrvatskoj pokazat će neki budući statistički podaci.