ČAK 58% hrvatskih građana izjasnilo se da ne bi kupilo proizvode iz SiCG, 49%. Svaki deseti Slovenac smatra da su hrvatski proizvodi kvalitetni, no 42% njih ne bi uopće kupilo hrvatski proizvod.

Najsnažnija robna marka na hrvatskom tržištu i ove godine je Podravkina Vegeta, a na drugom mjestu je, također drugu godinu za redom, Zvijezda ulje. Najsnažnija robna marka u regiji je Milka, dok je na četvrtom mjestu Vegeta, jedini hrvatski proizvod među Top 10.

Među Top 10 robnih marki u Hrvatskoj još se nalaze Ariel, Zvijezda majoneza, Coca Cola, Milka, Gavrilović pašteta, Jamnica -gazirana, Frank kava i Gavrilović salama. U odnosu na prošlu godinu, najveći pad zabilježila je Franck kava koja je s trećeg mjesta u 2004. pala na deveto mjesto u 2005.

Rezultati su to istraživanja PGM (Product Group Manager), koje je provela agencija Prizma. PGM mjeri snagu marki robe široke potrošnje u državama nekadašnje Jugoslavije (Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija), i sadržava 13 indikatora, među kojima ključnih pet tvore piramidu uspješnosti marke: poznavanje, iskustvo, razmatranje, uporaba, lojalna uptreba. Ispitivanje je provedeno u dva vala u 2005. na ukupnom uzorku od 8000 ispitanika.

Milka, proizvođača Kraft Foodsa je najsnažnija robna marka u regiji u 2005., slijedii Coca Cola, Lenor, Vegeta, Ariel, Nivea, Orbit, Colgate, Grand i Fanta. Osim Vegete, od hrvatskih proizvoda na listi su još Podravka juhe na 14., Kiki bomboni na 31. te topljeni sir Zdenka na 33. mjestu.

Istraživanjem se provjeravalo i kakva je stopa etnocentrizma u zemljama regije pri kupovanju roba široke potrošnje i kakav utjecaj ima etnocentrizam na snagu domaćih robnih marki.

Među Top 10 robnih marki u Hrvatskoj, nalazi se čak 7 hrvatskih, za što je, kako se pretpostavlja, zaslužna i akcija "Kupujmo Hrvatsko". 48% hrvatskih potrošača smatra da su domaći proizvodi široke potrošnje kvalitetni, a 46 posto ih se izjasnilo da su skupi. Proizvodi iz Austrije na drugom su mjestu za koje 41% Hrvata smatra da su kvalitetni, a zatim slijede proizvodi iz Slovenije (18%). Kao kvalitetne proizvode hrvatski potrošači ocjenjuju još i proizvode iz Italije, te proizvode internacionalnih korporacija.

S druge strane, postoje zemlje čije proizvode Hrvati ne cijene; čak 58% ne bi kupilo proizvode iz SiCG, 49% ih ne bi kupilo bugarske proizvode, 46% makedonske, dok je onih koji ne bi kupili Slovenske proizvode 32%.

Zanimljivo je da hrvatski potrošači smatraju slovenske proizvode kvalitetnijima od proizvoda iz BiH, no s druge strane, više se hrvatskih potrošača izjasnilo da ne bi kupilo slovenske nego proizvode iz BiH.

U Sloveniji domaće robne marke imaju slabiju pozciju (četri u Top 10), što se objašnjava činjenicom da je Slovenija ušla u EU, pa se očekuje da će se približavanjem Hrvatske Uniji isto dogoditi i kod nas.

Na bosanskom tržištu među najsnažnijim markama samo je jedna domaća robna marka, dok je u Srbiji situacija za domaće robne marke povoljnija. U toj se zemlji među Top 10 najsnažnijih robnih marki nalazi 6 domaćih proizvoda, prvenstveno zahvaljujući njihovim povoljnijim cijenama i slabijoj konkurenciji stranih proizvoda.

Od drugih zemalja u regiji hrvatski proizvodi su najbolje percipirani od stanovništva BiH. Svaki deseti Slovenac smatra da su hrvatski proizvodi kvalitetni, no 42% njih ne bi uopće kupilo hrvatski proizvod. Ipak, dobra pozicija nekih hrvatskih robnih marki u toj zemlji pokazuje da se oni dobro kupuju.

U odnosu na Slovence, stanovnici Srbije nešto više cijene kvalitetu hrvatskih proizvoda, a među njima je i manji postotak onih koji su odgovorili da ne bi kupovali hrvatske proizvode (31%).

I. Barać