ISTOVREMENO dok u Hrvatskoj rapidno pada broj rođenih, broj hrvatskih državljanki koje rađaju u Njemačkoj se povećava. Od 2000. do kraja 2017. hrvatske državljanke u Njemačkoj su rodile 54.438 djece.

Posljedice iseljavanja najbolje se vide po ovim podacima sažetim u analizi pod nazivom "Rađanje Hrvatica u Njemačkoj" koju je izradio dr. Ivan Čipin, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS) pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Analizu je napravio koristeći podatke njemačkog Federalnog statističkog ureda.

U analizi koju je objavio na stranicama Centra za longitudinalne populacijske studije, stoji kako su od 2000. do kraja 2017. hrvatske državljanke u Njemačkoj rodile 54.438 djece. S druge strane, od 2010. do 2017. je prosječna stopa ukupnog fertiliteta iznosila oko 1,4 djece po ženi u reproduktivnom razdoblju što je, zaključuje Čipin, otprilike na sličnoj razini iste stope zabilježene u Hrvatskoj u tom periodu.

Djeca u Njemačkoj rođenjem ne dobivaju njemačko državljanstvo

"Upravo od 1. siječnja 2000. godine njemačko zakonodavstvo djetetu kojem su oba roditelja stranci omogućilo je stjecanje njemačkog državljanstva rođenjem ako jedan od roditelja ima dozvolu boravka te legalno boravi u Njemačkoj najmanje osam godina. Povezano s tim, udio djece koje su rodile majke s hrvatskim državljanstvom, a koja rođenjem nisu stekla njemačko državljanstvo, smanjio se s 18% 2000. na svega 5% u godinama prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju (vidjeti tablicu). Nakon 2013. taj broj počinje brže rasti, tako da ih je u posljednje dvije godine oko 45%, što je rezultat znatnijeg doseljavanja", ističe Čipin.

Od djece koja su, kaže, rođena u braku, a takvih je u promatranom razdoblju preko 80%, oko 55% očeva imalo je hrvatsko državljanstvo, 30% njemačko državljanstvo, 10% očeva državljanstvo zemlje koja nije članica EU-a, a preostali očevi državljani su drugih EU zemalja ili rijetko neeuropskih zemalja. U zadnjih par godina udio očeva s hrvatskim državljanstvom prešao je brojku od 70%, dok je udio s njemačkim državljanstvom pao ispod 20%, što je opet povezano s pojačanim doseljavanjem iz Hrvatske.

Podaci objavljeni u analizi pokazuju da je u prvih pet godina od ulaska Hrvatske u EU, u Njemačkoj znatno povećan broj hrvatskih državljanki koje su ondje rodile, ali čija djeca nisu rođenjem dobila njemačko državljanstvo. Tako je od 2013. do 2017. godine u Njemačkoj rođeno 4870 djece, čije su majke hrvatske državljanke, a djeca im nisu stekla državljanstvo.

Od ulaska Hrvatske u EU povećan broj Hrvatica koje rađaju u Njemačkoj

Od 2005. do 2008. Hrvatice su u Njemačkoj rodile oko 200-tinjak djece godišnje koja nisu stekla državljanstvo, da bi se ta brojka u narednim spustila na stotinjak. Međutim, od ulaska Hrvatske u EU ta se brojka opet znatno povećava pa je u 2016. u Njemačkoj rođeno 1515 djece, čije su majke hrvatske državljanke, a 2017. je ta brojka skočila na 1860 djece.

U isto vrijeme, 2017. je u Hrvatskoj zabilježen rekordni negativni prirodni prirast, pa je te godine u našoj zemlji bilo 17.614 više umrlih nego rođenih.

Od ulaska Hrvatske u EU do kraja 2017. rođeno više tisuća djece koja bi se bez iseljavanja rodila u Hrvatskoj

"Dakle, od ulaska Hrvatske u EU do kraja 2017. u Njemačkoj je rođeno nekoliko tisuća djece koja bi se vjerojatno rodila u Hrvatskoj. Jedan dio rodile su hrvatske državljanke koje nisu doselile iz Hrvatske (većinom se radi o onima doseljenim iz Bosne i Hercegovine s hrvatskom putovnicom). Bez obzira na to, iseljavanje je jedan od najvažnijih razloga zašto je u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježen apsolutno najmanji broj živorođenih u zadnjih 70 godina", istaknuo je dr. Čipin u zaključku svoje analize.

Dr. Čipin je izvanredni profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predaje na kolegijima Demografija, Demography i Demografske metode i modeli. Tematika njegovih znanstvenih istraživanja i istraživački interesi su nizak fertilitet u Hrvatskoj i Europi, starenje stanovništva i dugovječnost te demografija obitelji i kućanstava te je, kako smo naveli, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS) pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.