TEŠKA prometna nesreća koju je skrivio sada već bivši ministar obrane Mario Banožić, a u kojoj je poginuo otac dvije kćeri, aktualizirala je pitanje načina na koji Hrvatska zakonski tretira vozače iza kojih na cestama ostaju mrtva tijela.

Hrvatska je treća najgora zemlja EU po smrtnosti na cestama

Hrvatska je treća zemlja po smrtnosti na cestama u Europskoj uniji. Ispred nje su, s ne znatno većim brojkama, samo Poljska i Bugarska. Podaci su to koje svake godine objavljuje Europska komisija. Unatoč postavljanju cilja smanjenja broja poginulih na cestama unutar granica Europske unije te realnom smanjenju poginulih u brojnim europskim članicama, u Hrvatskoj se ta crna brojka ne smanjuje značajno. 

Javnost tako gotovo svakodnevno svjedoči vijestima o teškim prometnim nesrećama na hrvatskim cestama. Brojne od njih rezultiraju smrtnim slučajevima, a nerijetko ih uzrokuju pijani vozači, oni koji pretječu tamo gdje ne bi smjeli, voze prebrzo ili općenito divljaju na cestama.

Sudeći prema kaznama koje dobivaju takvi vozači, hrvatski zakoni ne čine previše kako bi krivci za prometne nesreće odslužili primjerene kazne. Oštrije kazne bi, naime, djelovale i preventivno pa bi se na taj način povećala sigurnost u prometu. Tome svjedoče brojne male kazne vozačima koji su skrivili prometnu nesreću te pritom usmrtili jednu ili više osoba. 

Pijani tinejdžer BMW-om ubio medicinsku sestru, majku troje djece. Dobio manje od 3 godine

18-godišnji Kristian Nimac je u novogodišnjoj noći 2018. godine prebrzo vozio BMW te se zabio u Mazdu koju je vozila 36-godišnja Petra Mršić, majka troje djece. Mršić, koja je radila kao medicinska sestra i u trenutku sudara išla na posao, na mjestu je poginula. Policija je ustanovila da je Nimac prebrzo vozio te da je u krvi imao 1.4 promila alkohola. 

Sudar se zbio kada je krenuo pretjecati auto ispred svoga te je udario u Mazdu koju je vozila Mršić. Na Županijskom sudu u Zadru priznao je krivnju i kazao da se kaje. Osuđen je na dvije godine i deset mjeseci, iako je za ovo kazneno djelo predviđena kazna zatvora i do 15 godina. 

To je posebno pogodilo obitelj žrtve, koja je nakon presude izjavila da je razočarana u sustav. 

"Mjesec dana nakon što je ubio moju suprugu, odvjetnik mu je vratio vozačku dozvolu i on se pred mojom djecom vozio po Biogradu. Otac mu je kupio i novi Golf, a on je prebacio tablice s automobila kojim je usmrtio moju ženu… To nije nikakvo kajanje", kazao je suprug poginule Petre Mršić. 

Ubio dvoje pješaka, nije otišao u zatvor nego promijenio poslodavca. Kasnije uhvaćen s 2.57 promila

Policija je u ljeto 2019. godine pojačano kontrolirala promet na autocesti A1 kod Obrovca. Pri kontroli su zaustavili autobus privatnog prijevoznika kojim je upravljao vozač s čak 2.57 promila u krvi. Autobus dubrovačkih tablica bio je bez putnika i odmah je isključen iz prometa, a pijani vozač odvezen je u policiju do otrježnjenja. Zbog vožnje u pijanom stanju dobio je kaznu 7000 kuna, a oduzeta mu je i vozačka dozvola za D kategoriju na šest mjeseci. 

Naknadno je otkriveno da se radi o Antunu Raduloviću koji je dvije godine ranije u prometnoj nesreći ubio dva pješaka. On je, naime, u listopadu 2017. godine turističkim autobusom u Konavlima, vozeći unatrag, pregazio dvoje stranih državljana koje je prethodno dovezao u jedan ugostiteljski objekt. 

Dva tjedna nakon toga, vozeći osobni automobil, zabio se u autobus svog bivšeg poslodavca Libertasa Dubrovnik. On se upravljajući automobilom kretao iz smjera Dubrovnika prema Mokošici kada je prešao u suprotnu kolničku traku i direktno udario u Libertasov autobus. 

Tada je zadobio teže ozljede te je zadržan na liječenju, dok je vozač autobusa zadobio lakše tjelesne ozljede. Radulović je bio vozač Libertasova autobusa, a 2017. godine je dobio izvanredni otkaz zbog krađe novca. Kasnije mu je navedeno oprošteno uz uvjet da u ratama vrati ukradeni novac te je raspoređen na drugo radno mjesto. No nakon što je vraćen na posao, opet je dobio otkaz te se zaposlio kod drugog poslodavca kao vozač autobusa te ga je policija ponovno uhvatila pijanog za volanom. 

Sud smanjio kaznu tinejdžeru koji je usmrtio dvije maloljetne Makaranke jer je iz "ugledne obitelji"  

Jedan od jezivijih slučajeva na hrvatskim cestama je onaj u kojemu je 2003. godine tada maloljetni Ivan Primorac, vozeći luksuzni BMW bez vozačke dozvole, usmrtio dvije šesnaestogodišnje Makaranke, Anu Andrijašević i Katu Erceg. Njemu je smanjena kazna jer, kako je pisalo u sudskom obrazloženju, "potječe iz obitelji društveno prihvatljivog položaja, koja je prema njemu iskazala osobitu brigu i omogućila mu uspješno studiranje u inozemstvu". 

Tako mu je Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu dvije i pol godine nakon nesreće snizilo zatvorsku kaznu za šest mjeseci. Prvotno ga je Općinski sud osudio na dvije i pol godine zatvora. U obrazloženju odluke Izvanraspravnog vijeća između ostalog stoji kako je "prvostupanjski sud podcijenio podatke da mladić, kojem su kao maloljetniku skupocjeni automobil kupili roditelji, potječe iz društveno prihvatljive obitelji". 

"U subotu bi Kati bio 19. rođendan, a sad dolazi ovakva skandalozna odluka. Ne znam što više kazati. Neću se više ni boriti protiv ovakvog pravosuđa, ali ovo je skandalozno. Mi pokušavamo normalno živjeti, ali ova država je očito postala ludnica", izjavio je tada Mirko Erceg, otac usmrćene djevojke.

"Hoće li Primorac sada spavati mirnije? Kao olakotna okolnost uzeto mu je čak i to što su ga roditelji poslali na studij u inozemstvo, a naša Kate nije ni imala prilike studirati", kazao je tada Katin otac.  

Slično je reagirao i otac poginule Ane, Vlado Andrijašević: "Vještak i svjedoci tvrdili su da su djevojke stajale na nogostupu, a onda je došao drugi vještak, utvrdio da su zakoračile na cestu, i sud je povjerovao njemu. Kakav je to sud koji ne vjeruje dokazima i svjedocima?" kazao je tada. 

Vozio pijan, prošao kroz crveno, ubio mladića i dobio dvije godine zatvora 

Suvlasnik firme One2Play Dejan Maćešić u svibnju 2013. godine pravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora zbog prometne nesreće u kojoj je usmrtio mladog Sinišu Smiljanića. Maćešić je u srpnju 2012. godine vozio pijan, prošao kroz crveno svjetlo, a u zatvor je otišao tek nakon više od godinu dana nakon nesreće. 

Saša Smiljanić, sestra stradalog Siniše, tada je na svom Facebooku objavila da je Maćešić poslan na odsluženje kazne u Pulu, u zatvor otvorenog tipa s godišnjim odmorom i slobodnim vikendima. "Ovo neki radnici nemaju", primijetila je Sinišina sestra.  

"U međuvremenu kazna za vožnju u pijanom stanju iz 2010. koja je četiri godine stajala u ladici nekog ‘zaboravnog’ suca postala je pravomoćna. Naravno, postala je pravomoćna tek nakon suđenja gdje mu je za ubojstvo dodijeljena kazna od dvije godine zatvora (minimalna je tri godine) zbog niza olakotnih okolnosti kao što je ta što je ‘uvijek živio po propisima i u skladu sa zakonom’", kazala je tada Saša Smiljanić. 

Autom usmrtila majku troje djece i pobjegla. Dobila uvjetnu kaznu jer se "iskreno pokajala" 

Hrvatska rukometna reprezentativka i olimpijka Ivana Lovrić je 2012. godine automobilom usmrtila Vesnu Petrović i zatim pobjegla s mjesta nesreće te nije pozvala Hitnu. Na ponovljenom suđenju 2014. joj je, kao i na prvotnom, određena uvjetna kazna. 

U ponovljenom postupku na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu Lovrić je ponovno bila osuđena uvjetno na 18 mjeseci zatvora uz rok kušnje od pet godina. Ona je te 2012. godine vozeći Opel Corsu s 45 km/sat na pješačkom prijelazu u Dubravi usmrtila Vesnu Petrović, majku troje malodobne djece. 

Nakon ponovljenog suđenja sutkinja je obrazložila da se Lovrić iskreno kaje, da prije nije bila osuđivana i kako će joj najveća kazna biti to što će živjeti s posljedicama nesreće za koju je kriva. Obitelj pokojne Vesne Petrović, koja je iza sebe ostavila troje malodobne djece, bila je u golemoj tuzi i šoku nakon presude. 

"Cijelo obrazloženje presude bilo je laskanje Ivani Lovrić. Sutkinja je naglasila da je Lovrić vrhunska sportašica koja se iskreno kaje i da nikad nije bila osuđivana, dok obitelj Vesne Petrović nitko nije ni spomenuo. Da nije žalosno, bilo bi smiješno. Ova presuda je sramotna za Hrvatsku. No postoji sud u Strasbourgu i sudit će joj se dok god ne bude iza rešetaka", rekao je u ime obitelji Franjo Lovrić, suprug Vesnine sestre. 

Odvjetnik: Više od pola osuđujućih presuda za promet završi uvjetnim kaznama 

Odvjetnik Leo Peruško za Index kaže kako je u suštini mali broj prometnih delikata sadržan u Kaznenom zakonu te da se radi o tzv. blanketnim djelima koje težina povrede svrstava u sferu kaznenog postupka, s obzirom na to da se radi o kombinaciji djela ugrožavanja i povređivanja. Kaže kako su takva kaznena djela relativno česta. 

Ističe kako preko 50 posto kaznenih postupaka za promet, u slučaju osuđujuće presude, završavaju uvjetnim kaznama, a da je kod počinjenja djela iz nehaja, taj postotak i veći. Navodi i kako je također puno veći postotak djela počinjenih iz nehaja nego s neizravnom namjerom te da sve ovisi o procjeni suca. 

"Sve ovisi o procjeni suca, s obzirom na to da neka ujednačena praksa u smislu precedenata u Hrvatskoj ne postoji, već se razlikuje od odluke do odluke, ali ovisi i o kvaliteti samog suda", govori odvjetnik.

"Veliku vrijednost pri odmjeravanju kazne ima činjenica prijašnje neosuđivanosti ili recidivizma vozača, obiteljske i osobne prilike počinitelja, ali i oštećenika, iskreno kajanje i žaljenje, odnos prema djelu, odnos prema obitelji oštećenika, doprinosu oštećenika i slično. Uvijek se koristi formulacija uskladiti vožnju s uvjetima i osovinama ceste i taj se dio utvrđuje vještačenjem", kaže Peruško. 

Komentirao je i odsluženje kazne te uvjetno puštanje na slobodu:

"U slučaju osude i određivanja kazne zatvora počinitelju kaznenog djela u prometu, često se govori o odsluženju niže kazne od određene i tu se radi o uvjetnom otpustu osuđenika prema propisanom zakonom", navodi.

"Uvjetni otpust je otpuštanje zatvorenika s izdržavanja kazne prije isteka kazne s tim da se za trajanja neizdržanog ostatka kazne nad njim može odrediti nadzor i posebne obveze. Uvjetni otpust zatvorenika reguliran je odredbama Kaznenog zakona i Zakona o izvršavanju kazne zatvora, a može se odobriti zatvoreniku nakon izdržane jedne polovine kazne", kaže naš sugovornik.

"Promet je pojava za koju bih se usudio reći da je dekriminalizirana"

Također navodi da je kvalitetna i učinkovita istraga ključan faktor za tijek postupka. Referirajući se na slučaj nesreće s poginulom osobom, a koju je skrivio sad već bivši ministar obrane Mario Banožić, Peruško kaže da će kvaliteta vještačenja ovisiti o kvaliteti provedenog očevida. 

"U konkretnom slučaju u Vinkovcima teško je bilo što prejudicirati prije nego prometno vještačenje bude dovršeno. Imam osjećaj da se u javnosti brza s izradom nalaza vještaka pa to stvara osjećaj nekakvog prikrivanja činjenica. Brzina izrade vještačenja niti će vratiti život niti će brže potencijalno nekog osuditi ili osloboditi krivnje", navodi odvjetnik.

"Bitnije je da nalaz i mišljenje vještaka budu temeljiti i kvalitetno izrađeni u skladu s pravilima struke i iskustva u roku u kojem je to DORH naložio vještaku i koji se može i produžiti u slučaju kompleksnosti vještačenja", kazao je Peruško.

"Promet je pojava za koju bih se usudio reći da je dekriminalizirana tako da tu ne možemo govoriti o nekakvoj kriminalnoj svijesti, već o nesretnim slučajevima ili tragediji. Količina prometa u svakodnevnom životu nažalost i rezultira tragedijama", dodaje.

"Logično je da, ako je sudionik prometne nesreće javna osoba, to rezultira i većim interesom javnosti i publicitetom, međutim zakon je, suprotno stavu javnosti kako nije jednak za sve, jednak za svakog počinitelja, ali odmjeravanje kazne je prijepor koji ovisi o olakotnim i otegotnim okolnostima predmeta, neizravnoj namjeri ili nehaju, praksi sudova i ovisi o specifičnosti svakog pojedinog predmeta, ali i o kvaliteti istrage", kaže Peruško.