DRŽAVNI zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a hrvatsko gospodarstvo raste već 15. kvartal za redom, što je dobra vijest, no kada se stavi u europski kontekst takvi podaci su poražavajući.

Naime, kako piše Dnevnik.hr, Hrvatska je na dnu europske ljestvice po rastu BDP-a u prvom kvartalu ove godine. Rast u odnosu na prethodni kvartali iznosi tek 0,2 posto, što nas pozicionira tek ispred Britanije i Rumunjske.

"Mi neprestano imamo zaostajanje, i ponavljam, uz ovakve stope rasta ćemo i dalje to imati. Moramo napraviti te nesretne, i ne znam više kako da kažem, strukturne reforme, pojam koji se toliko ofucao da je gotovo postao neupotrebljiv, ali uistinu je to jer bez toga ne možete imati veće stope rasta", rekao je ekonomski analitičar Luka Brkić koji smatra kako bi zadovoljavajući bio rast od minimalno 4 posto. No do kraja godine ni jedna od institucija ne predviđa rast veći od 3 posto - HNB i vlada očekuju 2,9 posto, Europska komisija i MMF 2,8, a Svjetska banka i Gospodarska komora 2,6 posto.

"Zabrinjava činjenica da bi i takav rast ustvari bio niži u odnosu na sve države središnje i istočne Europe. Ako bi se takva dinamika rasta primjerice u Rumunjskoj nastavila, Hrvatska bi već ove godine bila u situaciji da Rumunjska pretekne Hrvatsku po razvijenosti", rekao je Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.

Poslodavci će radije tvrtku otvoriti izvan Hrvatske

Stručnjaci upozoravaju da gospodarstvo previše ovisi o turizmu, odnosno sezonskim utjecajima, a poslodavci s obzirom na prevelika opterećenja na plaće tvrtke otvaraju drugdje.

"Strahovito puno hrvatskih tvrtki otvara podružnice u zemljama bivše Jugoslavije, u ostatku istočnog bloka i odande posluje na apsolutno isti, a daleko jednostavniji način prema ostatku svijeta", izjavio je  Vitomir Lučić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Europska komisija po pitanju efikasnijeg provođenja strukturnih reformi predlaže osnivanje posebnog programa teškog 25 milijardi eura, a Hrvatska bi trebala biti među prvim korisnicima.