DRŽAVE članice EU usuglasile su danas tekst zaključaka kojima potvrđuju da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što otvara put za konačnu odluku o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim granicama Unije.

Usuglašeni tekst zaključaka u četvrtak su formalno usvojiti ministri unutarnjih poslova država članica bez rasprave.

U srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) još su dvije članice, Nizozemska i Švedska, imale proceduralne rezerve jer su njihovi predstavnici čekali završetak konzultacije s nadležnim odborima u njihovim parlamentima, a bez suglasnosti svih članica ne mogu se usvojiti zaključci. Zeleno svjetlo stiglo je danas, na vrijeme kako bi ga ministri unutarnjih poslova koji su se okupili u Bruxellesu i službeno potvrdili.

"Hrvatska je ispunila sve potrebne uvjete"

Predstavnici obiju zemalja rekli su da u načelu nemaju sadržajnih primjedbi na tekst zaključaka, nego da je riječ o uobičajenim postupcima u njihovim zemljama kada se za stajalište koje će njihovi predstavnici zastupati u Bruxellesu traže konzultacije s nadležnim parlamentarnim odborima.

"Hrvatska je ispunila sve potrebne uvjete za primjenu svih dijelova šengenske pravne stečevine", kaže se u tekstu usuglašenih zaključaka. Tako su stvoreni preduvjeti da Vijeće može donijeti odluku sukladno članku 4(2) Sporazuma o pristupanju Hrvatske, koja omogućava ukidanje unutarnjih graničnih kontrola. "S ciljem pristupanja Hrvatske Schengenu, Hrvatska se poziva da nastavi dosljedno provoditi šengensku pravnu stečevinu te obveze koje su povezane sa šengenskom pravnom stečevinom", stoji u zaključcima.

Ovi zaključci su proceduralno nužan uvjet za donošenje odluke o ulasku u šengenski prostor i uklanjanje graničnih kontrola na hrvatskoj kopnenoj granici sa Slovenijom i Mađarskom te u zračnim i morskim lukama.

Konačna odluka o ulasku za šest mjeseci

Konačna odluka o ulasku u Schengen mogla bi se donijeti za oko šest mjeseci, za vrijeme francuskog predsjedništva, a za to je potrebna suglasnost svih država šengenskog prostora. Vijeće također treba zatražiti mišljenje Europskog parlamenta, koje može, ali ne mora slijediti.

Usvojeni zaključci ne znače da je odluka o ulasku u Schengen zajamčena jer, s obzirom na to da se odlučuje jednoglasno, ne može se isključiti da neka od članica blokira odluku. Zaključci o spremnosti za Schengen za Bugarsku i Rumunjsku usvojeni su još 2011. godine, a te dvije zemlje još uvijek su izvan Schengena.

U samom tekstu se navodi da su usvojenim zaključcima ispunjeni preduvjeti da bi Vijeće naknadno moglo donijeti odluku da se svi dijelovi šengenske pravne stečevine primjenjuju u Hrvatskoj.

"Vijeće može početi raditi na nacrtu odluke kako bi ga proslijedilo Europskom parlamentu na konzultacije što je prije moguće", kaže se u zaključcima.

Za ulazak u Schengen potrebno je proći temeljite evaluacije u kojima se procjenjuje može li zemlja preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica u ime ostalih država šengenskog područja, učinkovito surađivati s policijskim tijelima drugih država članica šengenskog područja u cilju održavanja visoke razine sigurnosti nakon ukidanja graničnih kontrola, primjenjivati šengenska pravila, kao što su kontrola kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje šengenskih viza, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka te povezivanje sa Šengenskim informacijskim sustavom i njegova upotreba.

Hrvatska je prošla najopsežniji i najdetaljniji proces ocjenjivanja spremnosti

Hrvatska je 6. ožujka 2015. godine uputila pismo u kojem je istaknula da je od 1. srpnja te godine spremna za početak evaluacija u svim relevantnim područjima šengenske pravne stečevine. Postupak evaluacije počeo je u lipnju 2016. a završen je u svibnju 2019., a Europska komisija je 22. listopada 2019. potvrdila da Hrvatska ispunjava sve tehničke uvjete za pristupanje Schengenu.

Postupak su provodile ekipe stručnjaka iz Europske komisije i država članica, koji su nakon provjera napisali niz izvješća i preporuka za ispravljanje uočenih nedostataka. Slijedom tih preporuka Hrvatska je izrađivala akcijske planove za uklanjanje tih nedostataka. Zadnji akcijski plan za područje upravljanja vanjskim granicama zaključen je u veljači 2021. godine.

Hrvatska je prošla najopsežniji i najdetaljniji proces ocjenjivanja spremnosti za članstvo u šengenskom području, s kakvim se dosad nije susrela nijedna članica EU. Ispunila je 281 preporuku u osam područja šengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice.

Na granici je šest i pol tisuća policajaca

Hrvatska je uz pomoć EU uložila znatna sredstva za zaštitu granica, koju čuva šest i pol tisuća policajaca. Već dulje vrijeme je pod velikim pritiskom migranata koji pokušavaju ući na teritorij EU. Hrvatska granična policija predmet je optužbi medija i nevladinih organizacija za nasilno vraćanje i nečovječno postupanje prema ilegalnim migrantima koji pokušavaju prijeći zelenu granicu.

Stoga je Hrvatska uvela neovisni nadzor postupanja policije na granicama prema migrantima i azilantima, a takve nadzorne mehanizme, prema prijedlogu Komisije europskog pakta o migracijama i azilu, trebale bi imati sve države članice.

U zaključcima Vijeće "ponavlja važnost daljnjeg jačanja šengenskog područja, uključujući tekuće pregovore o učinkovitom mehanizmu evaluacije i praćenja. S ciljem ulaska u Schengen, Hrvatska je pozvana da nastavi dosljedno raditi na provedbi šengenske pravne stečevine, kao i na obvezama povezanim sa šengenskom pravnom stečevinom."

Bivši šef granice: Ovo je veliko priznanje za Hrvatsku

Zlatko Sokolar, koji je do umirovljenja bio policijski načelnik uprave za granicu, kaže da je ovo veliko priznanje za Hrvatsku.

"Ovo je priznanje svima, ponajprije policiji, ali i carini i ministarstvu vanjskih poslova i svima drugima koji sudjeluju u ovo procesu", rekao je.

Realni datum do kojega bi Hrvatska mogla ući u šengenski prostor je 2023. godina, kaže Sokolar.

"Nadamo se da će tijekom iduće godine odrediti datum. Realni datum za to je 2023., to bi trebalo biti sigurno osima kako se dogodi nešto veliko. Unatoč svim preprekama i problemima, ovo je ipak veliko priznanje za Hrvatsku", kaže bivši šef granice.

"I dalje će biti teško obavljati graničarske poslove"

Granični policajci koji trenutno rade na granici sa Slovenijom i Mađarskom bi nakon ulaska Hrvatske u Schengen dijelom bili prebačeni na granicu s BiH i Srbijom, dio bi ih bio raspoređen na druge poslove u policijskim upravama, a jedan dio policajaca bi ostao vršiti kontrole na cestama koje prolaze granice s Mađarskom i Slovenijom, kaže.

"Mi smo relativno mala zemlja, ti policajci mogu raditi na vanjskim granicama. Ja sam radio u Dubrovniku, tamo je bilo normalno da se na posao putuje sat, sat i pol", rekao je Sokolar.

Što se tiče ilegalnih migranata, Sokolar kaže da to u velikoj mjeri ovise o politici.

"Ovaj dio naše granice prema BiH je dugačak i problematičan, tu će i dalje biti teško obavljati graničarske poslove", rekao je Sokolar za Index.

Božinović: Ovo je važan dan

Ministar Davor Božinović se oglasio na twitteru, piše da je ovo važana odluka.

"Danas je Vijeće za unutarnje poslove usvojilo Zaključke kojima je potvrdilo da Hrvatska ispunjava sve uvjete za punu primjenu schengenske pravne stečevine. Ovo je važan dan i odluka za jer nas je dodatno približila ostvarenju strateškog cilja Vlade o članstvu u Schengen", piše Božinović.

Nakon Božinovića oglasio se i premijer Andrej Plenković, poručivši da je ovo važan dan za Hrvatsku.