VLADA je prije 20 godina donijela Program razvitka golfa koji je predviđao gradnju golf-igrališta s 18 i više polja na 23 lokaliteta u Hrvatskoj. Trebalo je biti izgrađeno ukupno 60 terena, a izgrađena su samo dva - golf-teren u zagrebačkom Blatu i drugi teren kraj Savudrije u Istri, a uz to još imamo onaj na Brijunima koji je napravljen prije Drugog svjetskog rata.

Poznato je kako su propali razni pokušaji gradnje golf-terena u Hrvatskoj, od kojih je najpoznatiji primjer golfa na Srđu. Aktivisti iz raznih udruga i inicijativa pobunili su se i uspjeli spriječiti investiciju u gradnju golf-terena, što bi u konačnici, smatraju dobro upućeni u ovu tematiku, Hrvatsku moglo jako skupo koštati.

Što radi konkurencija Hrvatskoj?

U međuvremenu je kod naših konkurenata na Mediteranu broj golf-igrališta samo rastao i golf-turizam se, za razliku od Hrvatske, brzinski razvijao. Od 2006. do 2015. godine, primjerice, broj golf-terena u Turskoj porastao je s 9 na 20, u Portugalu sa 72 na 89, a u Španjolskoj s 297 na 352.

Index je u Antaliji razgovarao s Cahitom Sahinom iz Gospodarske komore Turske, osobom zaduženom za golf-turizam, koji nam je rekao da samo Antalija danas ima 14 golf-terena s 18 i 27 rupa. Golf-turizam kod njih se počeo razvijati 1993. godine, a država je investitorima davala besplatno zemljište na rok od 49 godina. Danas im godišnje u Antaliju dolazi 125.000 golfera, koji tjedno troše od 1200 do 1500 eura, dok prosječni turist za tjedan dana potroši 700 eura.

"Odigra se 550 tisuća igara godišnje – to je prihod od oko 70 milijuna eura godišnje samo od naknade za igranje golfa. A 10 do 15 milijuna eura iznose prosječne investicije u golf po terenu", rekao nam je Cahit te dodao da se te investicije vrate već nakon tri godine i to samo od naknade za igranje golfa.

"Najbolji primjer je Savudrija - cijelu godinu imaju turiste"

Kaže kako im golf jako puno znači za prihode u turizmu jer im sad gosti dolaze tijekom cijele godine, a prije su dolazili samo nekoliko mjeseci godišnje.

Istovremeno Hrvatska, koja nije realizirala svoj program razvitka golfa koji je donijela davne 1999. godine, prije dvije godine donijela je novi Akcijski plan razvoja golf ponude u Hrvatskoj. Prema tom planu, do 2020. godine predviđena je gradnja 30 golf-igrališta.

I u tom Akcijskom planu se navodi da se zbog brojnih prepreka u realizaciji projekata, golf u Hrvatskoj, unatoč velikim ambicijama, nikad nije razvio.

Vrlo je izgledno da se neće realizirati ni ovaj akcijski plan vlade iz 2017., baš kao što se nije ostvario ni onaj iz 1999. godine.

Šef Hrvatskog golf saveza: Propuštamo milijunske investicije i prihode

Razgovarali smo i s Emilijem Žubrinićem, predsjednikom Hrvatskog golf saveza, koji nam je rekao da se golf-turizam u Hrvatskoj neće moći razvijati sve dok se građane ne bude educiralo o golfu te navodi kako propuštamo milijunske investicije i prihode od ove grane turizma.

"Kod nas nije realiziran nijedan golf-projekt osim onog u Blatu i Savudriji, uz to imamo još samo teren na Brijunima koji smo 1995. restaurirali i vratili u život, taj teren je još iz 1928. godine. To je otvoreno igralište, ako gledamo prirodu, to je jedan od najljepših terena na svijetu, ali nije za profesionalne golfere. Danas taj teren održavaju jeleni, dolje nema kosilica", rekao nam je Žubrinić.

"Godinama ista grupa ljudi stopira projekte"

Hrvatska je, kaže, imala brojne projekte i investitore, no te su projekte, dodaje, zaustavile razne udruge za zaštitu okoliša.

"A investitoru kad blokirate projekt, on ide na drugu destinaciju. Mi smo mogli imati golf na Srđu, a sad će se graditi u Crnoj Gori. Taj projekt pokazuje našu nebrigu za sve, imali smo investitora koji je riješio sve papire, a projekt je zaustavljen i ta će šteta Hrvatsku skupo koštati, spominju se cifre veće od 500 milijuna eura", rekao nam je Žubrinić.

Navodi kako uvijek jedna te ista grupa ljudi stopira golf-projekte.

"Gore na Srđu bi se mogao napraviti teren, gore je samo kamenje i šikara, a runda golfa bi se gore mogla naplaćivati 200 do 250 eura po jednoj rundi po čovjeku. Na svakom kruzeru ima bar 15 golfera. Koji bi to bio prihod, još bi oni kod nas unajmljivali opremu... Inače, kod nas je najbliže realizaciji projekt gradnje golf-terena na Cresu, tu su u planu 2 terena s po 18 polja. Trebao bi ga dizajnirati poznati svjetski arhitekt, to je projekt koji je najdalje otišao i vjerujem da će se brzo realizirati. Mislim da će druge godine početi radovi", rekao nam je Žubrinić.

Kaže kako u Hrvatskoj postoji još 20-ak projekata za gradnju golf-terena u Istri i Zadru. Problem je što su često ti projekti, kaže, stopirani, a najpoznatiji primjer zaustavljanja investicija je, kako smo već naveli, golf na Srđu.

No problema imaju i mnogi drugi. Glavni investitor i vlasnik Golf centra Biograd Antun Mikec dosad je uložio više od 12 milijuna kuna u gradnju terena u Biogradu, no ona još nije počela.

"Ljude treba educirati o golfu"

"Recimo kolega Antun Mikec već 11 godina radi projekt gradnje golf-terena kod Biograda, sanirao je tamošnje smetlište i sad kad bi krenuo s gradnjom, još ne može jer ga stopiraju. Opet su se javili aktivisti koji tvrde da je golf štetan za jezero i podzemne vode, a smetlište im s druge strane nije bilo štetno. To je priča o neznanju ljudi, priča se o zagađenju, a ljudi nisu svjesni da jedan golf-teren rabi 100 do 1000 puta manje pesticida na svojoj površini nego obrađena poljoprivredna zemljišta", objasnio nam je Žubrinić.

Tko god da tvrdi kako golf-igralište šteti prirodi, trebao bi, navodi Žubrinić, posjetiti golf-terene u Blatu pa vidjeti kako sve funkcionira. Tamo su, navodi, iskopali jezera i potom ih poribljavali.

"Sad tamo imate ribe od pola metra, ima i mladih riba, pa srna, zečeva... Stručnjaci su nam rekli da tamo gdje ima zagađenja nema ni riba ni srna. Golf-turizam bi nam produžio sezonu na cijelu godinu. Najbolji primjer je u Savudriji, ona radi odlično, ima jako dobre brojke, goste 12 mjeseci, prije su se tamošnje konobe zatvarale zimi, a sad su otvorene cijelu godinu jer im stalno dolaze golferi. Prednosti golf-turizma su svjesni svi i u vladi i Ministarstvu turizma, no problem je što se uvijek netko buni i onda se investitori povuku zbog medija koje, pak, alarmiraju svi ti aktivisti", rekao je Žubrinić.

Navodi kako je jedino rješenje da se promijeni opće mišljenje o golfu, o tome da golf-tereni zagađuju okoliš i da je to samo sport za bogate i stare.

"Za okoliš sam vam već rekao, a s druge strane, nije točno da je ovo preskup sport. Oprema za golf više nije skupa, a igra je jeftinija od tenisa. Ovdje u Blatu za 1000 eura godišnje možete igrati neograničen broj puta. Opremu možete nabaviti već za 100 eura. Treba educirati našu javnost i da se stvori pozitivna klima oko golfa pa da nam krenu investicije i samim time se povećaju prihodi od turizma koji bi mogao trajati cijelu godinu na Jadranu, gdje su povoljni uvjeti za golf kroz cijelu godinu", zaključio je Žubrinić.

Siniša Horak, Institut za turizam: Golf igrališta su sastavni dio turističke ponude svih razvijenih zemalja

Razgovarali smo sa Sinišom Horakom iz Instituta za turizam koji nam je rekao da je Hrvatska sigurno izgubila milijunske prihode jer se nisu izgradila golf igrališta.

Naime, Institut za turizam je također s Ministarstvom turizma radio na Akcijskom planu za razvoj golfa u Hrvatskoj.

Navodi kako su golf igrališta sastavni dio turističke ponude svih razvijenih zemalja, a nerijetko i onih koje su međunarodni turizam u većoj mjeri počele razvijati tek nedavno, kao što su primjerice, Turska i Bugarska.

"Golf je u stavljen u Strategiju razvoja turizma RH do 2020. zato što je dodatni sadržaj kojeg imaju nama sve konkurentske zemlje te privlači novi segment gostiju više platežne moći koji do sada kod nas nije zastupljen. Iskustva drugih zemalja na Mediteranu koje imaju golf turizam pokazuju znatan utjecaj te potražnje na produljenje turističke sezone i povećanje prihoda od turizma te na zaposlenost - izravnu i neizravnu", rekao je Horak za Index.

Hrvatska je, ističe, vrlo pogodna za razvoj golf turizma zbog blizine emitivnih tržišta te mogućnosti cjelogodišnjeg igranja na priobalnim dijelovima teritorija na kojima je i turistička potražnja najveća.

Troma administracija, nesređene zemljišne knjige

Izgradnja golf igrališta na kontinentu mogla bi, kaže, biti zamašnjak turističkog razvoja pojedinih regija.

Zbog malog broja igrališta i njihove prostorne raspršenosti, Hrvatska trenutno, navodi, nije atraktivna pa danas nije golf destinacija, no analiza stupnja spremnosti za izgradnju golf igrališta u Hrvatskoj pokazala je, ističe, da se mogu formirati dvije grupe projekata koji bi se pod određenim uvjetima mogli realizirati ili barem mogli započeti realizaciju u planskom razdoblju Strategije odnosno neposredno iza toga, do 2022. godine. Radi se o ukupno 14 igrališta od 30 predviđenih strategijom.

"Neki od problema koji koče i usporavaju gradnju golf igrališta u Hrvatskoj su negativan imidž golfa u javnosti, što rezultira problemima podrške na lokalnim razinama, zatim troma administracija i velika normiranost što za posljedicu ima višegodišnje prikupljanje potrebnih dokumenata za izgradnju, također nesređene zemljišne knjige produljuju razdoblje pripreme projekata kao i sporost pravosuđa, pri tome visina različitih naknada otežava isplativost projekta, a spori oporavak tržišta nekretnina ne potiče investiranje u golf igrališta", rekao je Horak.

Hotelijerske kuće i lokalne zajednice su, kaže, rijetko spremne same investirati u golf igrališta, a država još manje, suprotno iskustvima nekih europskih zemalja primjerice Francuske i Austrije.

"Potrebno je senzibilizirati javnost na važnost golf turizma za Hrvatsku i njegovim učincima za okoliš, društvo i gospodarstvo, te eliminirati negativan imidž kojeg golf ima, te povećati broj domaćih golf igrača, posebice djece i mladih. Zatim je potrebna podrška države, regionalne i lokalne samouprave o razvoju golfa, što uključuje izradu vodiča za investicije u golf igrališta, imenovanje stalnog povjerenstva za ocjenu Studije utjecaja na okoliš, osiguranje kreditne linije investitorima po povoljnim uvjetima, svođenje raznih naknada na razumnu mjeru, te edukacija administrativnog osoblja u državnim i lokalnim tijelima, kako ne bi usporavali proces izdavanja potrebnih rješenja i dozvola", rekao je Horak, koji se nada da bi Hrvatska ipak mogla izgraditi barem neke od 14 igrališta do 2022. godine.