POREZI među različitim državama su jako slični, ali porezni sustavi među državama se mogu drastično razlikovati. To znači da, iako postoje manje-više isti porezi među svim državama, njihova veličina, obuhvat, važnost za proračun, socijalni kriteriji i relativni intenzitet oporezivanja mogu se razlikovati.

Iako su tipovi poreza slični, porezni sustavi su radikalno različiti. Tko, što, kako i koliko intenzivno će se oporezivati ima puno šire reperkusije na opću ekonomiju od jednostavnog transfera u proračun.

Porezi mogu iskrivljavati ekonomske signale, mogu ograničavati i kažnjavati određena ponašanja i pojave, a druge nagrađivati, mogu usmjeravati investicije u nacionalnoj ekonomiji i imaju različit utjecaj s obzirom na socio-ekonomski status poreznih obveznika.

Općenito govoreći, porezni sustav Hrvatske se temelji na oporezivanju potrošnje, primarno kroz PDV i trošarine. Stopa PDV-a je jedna od najvećih u EU, a time i u svijetu, oporezivanje dohotka je oko prosjeka EU, ali ipak veće nego u državama usporedivog standarda i plaća, a oporezivanje imovine je minimalno i među najnižima u EU.

Porezi u Hrvatskoj su visoki u usporedbi sa sličnim državama

Promatrajući ukupno porezno opterećenje mjereno udjelom poreznih prihoda u BDP-u, Hrvatska nije među najoporezivanijima u EU. Ta "čast" pripada najrazvijenijim državama poput Danske, Švedske i Norveške.

S poreznim prihodima u iznosu od 26.4 posto BDP-a je u prosjeku EU (27.3 posto), ali kada se porezno opterećenje korigira za standard i dohotke, onda je Hrvatska definitivno porezno previše opterećena.

Primjerice Slovenija, Češka, Litva, Estonija, Poljska, Portugal i Mađarska imaju veći BDP po stanovniku (PPP), a manje relativno porezno opterećenje gledano porezima u BDP-u. Udio poreznih prihoda Slovenije u BDP-u je 4.9 postotnih bodova manji nego u Hrvatskoj, Poljske 4.7 postotnih bodova, Mađarske 1.1 postotnih bodova, a Češke čak 7 postotnih bodova.

Unutar EU najbliži Hrvatskoj po pitanju ukupnih poreznih prihoda u BDP-u su Nizozemska (25.9 posto), Luksemburg (27.8 posto) i Austrija (28.5 posto). Jasno je da su te države daleko bogatije od Hrvatske, s većim plaćama i standardom stanovništva.

Hrvatska je rekorder EU i svijeta po nekim porezima

Ono po čemu se Hrvatska posebno izdvaja u EU su porezi na proizvodnju i uvoz. EU poreze na proizvode definira kao poreze koji se plaćaju po jedinici proizvedene ili razmijenjene (prodane/kupljene) robe ili usluge.

Mogu biti određeni kao fiksni iznos novca po jedinici ili se može određivati kao određeni postotak cijene po jedinici ili vrijednosti robe i usluga. Točnije, radi se o PDV-u, trošarinama i carini.

U toj grupi poreza s udjelom od 19.2 posto BDP-u Hrvatska je jedna od tri zemlje EU s najvećim relativnim poreznim opterećenjem, nakon Švedske (21.5 posto) i Grčke (19.4 posto). Daleko je iznad prosjeka EU koji iznosi 13.7 posto.

Od država s usporedivim standardom i BDP-om po stanovniku (PPP), uz Grčku, najbliži su Mađarska (18.6 posto), Bugarska (16.4 posto) i Portugal (15.2 posto). U susjednoj Sloveniji iznosi 13.5 posto, a standardom najsličnijoj Slovačkoj 12.5 posto.

Kada se dodatno "razbiju" porezi na proizvodnju i uvoz, dobije se podatak da je Hrvatska apsolutni rekorder EU po pitanju poreznih prihoda od PDV-a gledano po udjelu u BDP-u, 13.1 posto. Druga je Mađarska s 10.1 posto, a prosjek EU je 7.5 posto.

Rekorder je i u trošarinama te porezima na potrošnju, s 3.8 posto BDP-a. Druga je Grčka s 3.6 posto BDP-a, a prosjek EU je 1.5 posto.

Porezi na dohodak i imovinu su niži od prosjeka EU

Kako je Hrvatska jedna od država EU koje najviše oporezuju proizvodnju, a u prosjeku je EU po pitanju ukupnog oporezivanja, onda mora negdje imati daleko manje poreze od prosjeka EU. Točnije, porezi na dohodak i imovinu su u Hrvatskoj relativno niski u usporedbi s drugim državama EU.

Prikupljeni porezi na dohodak i imovinu u Hrvatskoj iznose 7.2 posto BDP-a, puno manje od prosjeka EU koji iznosi 13.4 posto. Po ovim porezima je Hrvatska čak i malo manje oporezivana od nekih država usporedivih po ekonomskom razvoju i standardu, pa tako u Slovačkoj i Poljskoj oni iznose 7.7 posto BDP-a, u Mađarskoj 6.9 posto, u Sloveniji 8 posto itd.

Ali u ovu grupu poreza spadaju razni porezi, kao što su porezi na dohodak iz plaće, porezi na druge oblike dohotka, porezi na motorna vozila i porezi na nekretnine.

Porezi na imovinu u Hrvatskoj su niski, ali nisu među najnižima u EU

Podaci o porezima na imovinu se nalaze u drugom setu podataka od gore nabrojanih, ali izvor je isti. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj su porezi na imovinu 2021. iznosili 1 posto BDP-a, od čega 0.6 posto otpada na redovite poreze koji se plaćaju svake godine, a ostatak na jednokratne poreze.

S obzirom na to da je prosjek EU 2.2 posto BDP-a, Hrvatska je po tim porezima jedna od najmanje oporezivanih u EU. Ipak, manje od 1 posto BDP-a iznose porezi na imovinu u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Cipru, Litvi, Mađarskoj, Malti, Austriji, Rumunjskoj, Sloveniji i Slovačkoj.

Doprinosi u Hrvatskoj nisu preveliki

Ni po neto socijalnim doprinosima, u što spadaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje, Hrvatska se ne izdvaja od prosjeka EU ni država usporedivog standarda. Doprinosi nisu porezi u užem smislu pa ne ulaze u izračun ukupnih poreznih prihoda, ali može ih se promatrati kao namjenske poreze (Eurostat ih odvaja od klasičnih poreza, ali navodi u istoj grupi podataka).

U Hrvatskoj su 2022. iznosili 10.8 posto BDP-a, što je manje od prosjeka EU (13.9 posto). Susjedna Mađarska je jako slična s 9.9 posto, a Slovenija je iznad prosjeka EU sa 16.3 posto. Slovačka također ima relativno veće doprinose od Hrvatske, a iznose 14.9 posto BDP-a.

U Hrvatskoj nikada nije provedena porezna reforma, porezni sustav se nije značajnije mijenjao od devedesetih

Ukupni iznos prikupljenih poreza izražen udjelom u BDP-u u Hrvatskoj ne pada. Dapače, 2015. je iznosio 26.2 posto BDP-a, a 2022. 26.4 posto BDP-a. Iz toga se jasno može zaključiti kako su sve dosadašnje porezne "reforme" bile samo kozmetičke prirode, odnosno samo izmjene unutar sustava koji je ostao isti i po snazi i po strukturi.

Eurostat ima podatke za Hrvatsku od 1995., a tada su ukupni porezni prihodi iskazani udjelom u BDP-u iznosili 26.5 posto. Struktura poreznog sustava je također ostala ista jer su porezi na proizvodnju i uvoz 2022. iznosili 19.2 posto BDP-a, 2015. 19.6 posto BDP-a, a 1995. 19.7 posto BDP-a.

Jasno je da od 1995. ni jedna od razvikanih poreznih reformi nije bila stvarna reforma, nego samo manevriranje unutar postojećeg poreznog sustava, i da današnji porezni sustav u Hrvatskoj nije bitno drugačiji nego prije 27 godina.

Jedina promjena su relativno manji socijalni doprinosi, koji su 2022. iznosili 10.8 posto BDP-a, 2015. 11.7 posto BDP-a, a davne 1995. 15.4 posto BDP-a.

Porezni sustav u Hrvatskoj se temelji na oporezivanju potrošnje (PDV i trošarine) i izbjegavanju oporezivanja imovine (kao nekretnine), a s obzirom na stupanj razvoja i standard, relativno porezno opterećenje jako je veliko.

Bilo kakav oblik porezne reforme ne smije ići u smjeru povećavanja ukupnog poreznog opterećenja. Činjenica je da trenutni model relativno teže pogađa siromašne jer je naglasak na porezima na potrošnju (PDV i trošarine), a siromašniji veći dio svog dohotka troše.

Ali uvođenje novih poreza ili povećavanje postojećih poreza bez istodobnog smanjivanja ostalih poreza, u kojima je Hrvatska rekorder EU i svijeta (PDV, trošarine), bilo bi ekonomski kontraproduktivno. Hrvatski porezni sustav treba korjenitu promjenu, ali ne tako da se samo dodaju novi porezi na postojeći porezni sustav.