MINISTAR zdravstva Vili Beroš jučer je objavio da je Hrvatska rezervirala milijun i pol doza cjepiva i potpisala predugovor o njihovoj nabavi kada cjepivo bude dovršeno. Čelnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je pak u srijedu da će Hrvatska biti jedna od prvih zemalja koje će ga dobiti..

Index je došao u posjed dokumenata koji otkrivaju koje su se inicijative razmatrale te za koju se Hrvatska odlučila.

Kako je rekao Beroš, na svjetskom nivou postoji nekoliko inicijativa, od kojih su dvije najveće.

Inicijativa za veliku sigurnost i pravednu distribuciju

Iz dokumenata proizlazi da je jedna od razmatranih bila COVID-19 Vaccines Global Access (COVAX), koja je dio alijanse Global Alliance for Vaccines (GAVI).

Ideja iza te alijanse koju podržavaju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetska Banka (WB), UNICEF, Zaklada Billa i Melinde Gates i druge svjetske organizacije je da se kroz pretplate uloži u razvoj 12 cjepiva te da se, kada neko od njih bude dostupno, osigura ravnopravnost u pristupu cjepivima. To znači da bi prvi milijuni doza, kada budu spremni, trebali biti dostupni onima koji su najviše izloženi riziku, a to znači medicinskim djelatnicima. Nakon toga cjepivo bi trebalo postati dostupno visoko rizičnim skupinama u populaciji kao što su stariji i kronično bolesni. Konačno, ono bi trebalo biti na raspolaganju onim dijelovima svijeta u kojima se virus ubrzano širi.

Ta inicijativa snažno se zalaže da cjepiva pravovremeno dobiju i siromašne zemlje, poput afričkih, kako ne bi morale čekati da prvo bogati poput Europske unije i SAD-a namire svoje potrebe.

"Cilj je do kraja 2021. dobiti dvije milijarde doza", rekao je u utorak za Science Seth Berkley, direktor GAVI-ja.

Od toga bi 950 milijuna bilo za zemlje s visokim i gornjim srednjim dohotkom, 950 milijuna za zemlje s niskim i nižim srednjim dohotkom te 100 milijuna za humanitarne krize i žarišta koja su izvan kontrole. Prvi ugovor s kompanijom AstraZeneca u iznosu od 750 milijuna dolara za 300 milijuna doza najavljen je 4. lipnja.

Mehanizam COVAX-a podrazumijeva da se cjepiva plate unaprijed uz ciljanu cijenu od oko 40 dolara za bogate zemlje. Potpisivanje ugovora s COVAX-om državama pruža sigurnost da će barem jedno od 12 cjepiva biti uspješno te osigurava da nade i novac neće uložiti u jedno cjepivo po svojem izboru, koje možda neće uspjeti.

S druge strane, načelo pravednosti koje forsira savez može značiti da će cjepivo za države potpisnice biti dostupno nešto kasnije, tek u drugoj polovini 2021. Osim toga, čini se da bogate države u svojim vlastitim inicijativama mogu osigurati nešto nižu cijenu koja bi mogla biti ispod 40 dolara po dozi.

Inicijative bogatih za brže i jeftinije cjepivo

Zbog navedena dva razloga - niže cijene i brže dostupnosti - veliki igrači poput Europske unije, SAD-a, Kine, pa i Rusije, pokrenuli su vlastite inicijative.

Američka vlada potpisala je ugovore u vrijednosti većoj od šest milijardi dolara s nekoliko kompanija u sklopu operacije Warp Speed, koja za cilj ima osigurati američkom stanovništvu cjepiva do siječnja 2021. Prošlu srijedu kompanije Pfizer (PFE.N) i BioNtech (22UAy.F) objavile su da se američka vlada složila platiti gotovo dvije milijarde dolara za osiguranje njihovog potencijalnog cjepiva za covid-19 kojim će se, ako bude uspješno, cijepiti oko 50 milijuna ljudi po cijeni od oko 40 dolara po osobi.

Velika Britanija sklopila je svoje ugovore s AstraZenecom i drugim kompanijama.

Kina razvija vlastita cjepiva, a nije jasno koliko će ih rano biti voljna dijeliti te hoće li zauzvrat zahtijevati neke političke ustupke.

Rusija, mada za sada zaostaje u istraživanjima koja su tek u drugoj od tri kliničke faze, objavila je da planira biti prva država na svijetu koja će odobriti cjepivo za koronavirus. Rusko cjepivo razvija institut Gamaleya, a prema najavama Moskve trebalo bi biti odobreno već 10. kolovoza ili čak i ranije.

Europska unija trenutno također razgovara s nekoliko proizvođača lijekova kako bi unaprijed osigurala moguća cjepiva za svoje stanovnike. Ti bi se mogući dogovori financirali s oko dvije milijarde eura iz fonda poznatog kao Instrument hitne podrške (ESI). EU također želi osigurati cjepiva do kraja ove godine, ako budu dostupna. Europski savez Inclusive Vaccines Alliance, koji su formirale Francuska, Njemačka, Italija i Nizozemska, potpisao je sporazum s kompanijom AstraZeneca o kupnji 400 milijuna doza cjepiva za upotrebu u zemljama članicama Unije. Hrvatska se u toj situaciji uključila u inicijativu koju predvodi Europska komisija.

Zabrinutost za načelo pravednosti u COVAX-u

U savezu COVAX postoji zabrinutost da bi bogate zemlje svojim zasebnim inicijativama mogle oslabiti šanse za uspjeh njihove inicijative, koja bi trebala osigurati najpravedniju raspodjelu i istovremeno biti najveće jamstvo za uspjeh jer će raditi na 12 cjepiva.

U COVAX-u ističu da bi se tako mogla ponoviti već više puta viđena povijest. Primjerice, koktel moćnih antivirusnih lijekova revolucionirao je liječenje HIV-a na Zapadu 1996., spasivši mnoge živote, no trebalo je čak sedam godina da postane široko dostupan u Africi, najteže pogođenom kontinentu.

"To je bilo katastrofalno i to iskustvo mi je na umu", istaknuo je zabrinuto John Nkengasong, direktor afričkog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.  

Slično se dogodilo i s cjepivom za vrijeme pandemije svinjske gripe H1N1. Sjedinjene Države i mnoge europske zemlje tada su siromašnim zemljama donirale oko 10% svojih zaliha cjepiva, no tek nakon što je postalo jasno da ih imaju dovoljno za svoje stanovništvo.

"Previše je ljudi moralo predugo čekati da bi dobili isuviše malo", rekao je za Science Richard Hatchett, predsjednik Uprave Coalition for Epidemic Preparedness Innovationsa, partnera u COVAX-u.

U tom savezu smatraju da bi EU, SAD i druge bogate zemlje još uvijek mogle sudjelovati u njihovoj inicijativi koja bi im mogla poslužiti kao osiguranje ako njihova ciljana cjepiva ne budu uspješna. No pitanje je postoji li za to pravna osnova jer su se neke bogate zemlje obavezale na drugim stranama.

Znanost juri brže no ikada

U svijetu se trenutno u različitim fazama razvoja nalazi preko 150 cjepiva, od kojih su četiri već u završnoj fazi kliničkih ispitivanja na ljudima. To su cjepiva koja razvijaju University of Oxford-AstraZeneca, Moderna Inc, Pfizer Inc-BioNTech i kineska kompanija Sinovac.

Tvrtke Moderna Inc i Pfizer Inc objavile su u ponedjeljak da su ušle u treću fazu testiranja cjepiva za covid-19 na po 30 tisuća sudionika, koja bi do konca ove godine mogla omogućiti dobivanje odobrenja regulatornog tijela za puštanje u raširenu uporabu.

Pfizer je priopćio da bi, ako testiranje bude uspješno, već u listopadu mogao zatražiti odobrenje regulatora te do kraja godine isporučiti cjepiva za oko 50 milijuna pacijenata.

Oba kandidata za cjepivo oslanjaju se na novu tehnologiju koja omogućuje brži razvoj i proizvodnju nego što to omogućuju tradicionalne metode proizvodnje cjepiva, ali nemaju dugo razdoblje praćenja. Takozvano mRNA cjepivo u stanicama ljudskog organizma programira ribosome da proizvode protein šiljak kojima virusi upadaju u stanice. Na taj način cjepivo poučava imunološki sustav kako da prepozna i neutralizira koronavirus.

Neke kompanije će cjepivo raditi na neprofitnom principu

Fascinantna brzina kojom se razvijaju cjepiva za covid-19 bez presedana je u povijesti. Naime, uobičajeno je za stvaranje cjepiva potrebno više godina, nerijetko i više od 10.

Anthony Fauci, vodeći američki stručnjak za zarazne bolesti, rekao je u ponedjeljak da su rezultati testiranja u Moderni mogući čak i prije studenoga.

"Ovo je stvaranje povijesti, zasigurno svjetski rekord", rekao je Fauci.

"Ne bih isključio listopadsko iznenađenje. Da, moguće je da sve bude gotovo već u listopadu, no puno realnija opcija je studeni. Tada bismo mogli dobiti i sve dozvole", dodao je.

Dok su kompanije Pfizer, Moderna i Merck & Co objavile da planiraju prodavati cjepiva s profitom, neki proizvođači lijekova, uključujući Johnson & Johnson, objavili su da planiraju proizvoditi cjepiva na neprofitnoj osnovi. Johnson i Johnson tvrdi da će njihovo cjepivo biti dostupno po cijeni od 10 dolara za "nužne potrebe u pandemiji".

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.