HRVATSKI Crveni križ je danas objavio priopćenje u kojem su naveli još jednu poraznu statistiku koja se tiče Hrvatske.

Naime, Hrvatska je na samom dnu statistike poznavanja prve pomoći među europskim zemljama, ali i spremnosti da građani pomognu svojim sugrađanima, objavio je Crveni križ.

Upravo zato Crveni križ Zagreb na Svjetski dan prve pomoći, koji se obilježava svake druge subote u rujnu, pokušava podići svijest o važnosti toga da svatko od nas poznaje osnovne i nužne postupke prve pomoći. Tako je bilo i danas na događanju u zagrebačkom Arena Centru.

Šokantna statistika pokazuje da u Hrvatskoj u jednom danu 24 osobe umru od iznenadnog srčanog zastoja, a preživljava ih tek 5 do 10 posto.

"Ljudi se boje pružiti prvu pomoć"

Jedini postupak koji u takvoj situaciji može spasiti život jest pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje postupka oživljavanja. Kao i u mnogim europskim zemljama, prosječno vrijeme potrebno hitnoj medicinskoj pomoći da stigne do osobe sa srčanim zastojem u Hrvatskoj iznosi 13 minuta.

Ako joj se ne pruži odmah pomoć, osoba neće preživjeti jer već nakon 4 minute dolazi do nepovratnog oštećenja mozga, a nakon 10 minuta osoba gotovo da i nema šanse za preživljavanje. "Ljudi se boje pružiti pomoć jer ne znaju kako. No, prva pomoć nije raketna znanost. Svako može naučiti osnovne postupke koji mogu spasiti život, to nije ništa komplicirano", naglasio je dr. Josip Jelić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.

„Od životne je važnosti znati pravovremeno i bez straha pristupiti nekome tko je bez svijesti, nazvati hitnu medicinsku pomoć 194 i započeti postupak oživljavanja jer, ukoliko to ne napravimo, do dolaska hitne, nažalost, često bude prekasno“, pojasnio je dr. Filip Glavač, vanjski suradnik HCK i dugogodišnji volonter Crvenog križa Zagreb.

Prve minute pomoći su ključne, upozorava Crveni križ

Minute prije dolaska hitne medicinske pomoći te rano prepoznavanje neodgodivih stanja ključni su za preživljavanje, a kvaliteta prvog odgovora, u skladu s načelom „zlatnog sata“, snažno ovisi o odgovarajućem znanju i postupcima onih koji se nađu na mjestu nesreće.

Prema podacima Europskog reanimatološkog društva i Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, samo mali postotak hrvatskih građana bi se usudio pružiti prvu pomoć u slučaju nužde. Hrvati u pravilu samo jednom u životu, prilikom polaganja vozačkog ispita, prođu tečaj prve pomoći. Ako se ne koriste i prođe previše vremena, naučene vještine pomalo iščeznu i često u krucijalnim situacijama ljudi nisu sigurni što i kako učiniti.

Doktrina prve pomoći s godinama se unaprjeđuje i redovito ažurira i mnoge nekad često upotrebljavane metode pomaganja unesrećenima danas su ili zabranjene ili se više ne koriste, a postupci koji su se nekad primjenjivali zamijenjeni su novim, boljim i učinkovitijim. Znanje bi trebalo redovito obnavljati kao što se to, primjerice, radi u skandinavskim zemljama, pojasnili su iz Crvenog križa