HRVATSKA je prva država EU koja je pokrenula sustav za provjeru točnosti informacija, rekla je danas ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek na promociji Središnje nacionalne internetske platforme za provjeru točnosti informacija - Točno tako.

''Prva smo država EU koja je pokrenula i izgradila ovakav sustav i u kontaktu s Europskom komisijom znamo da se promatra ovakav projekt te kako u nizu država postoje ideje da pokrenu ovakav ili sličan model'', istaknula je ministrica Obuljen Koržinek na predstavljanju internetske platforme Točno tako u LeksikografskI zavod Miroslav Krleža.

Projekt plaforme 21 hrvatskog fact-checkera dio je medijske politike, a utemeljen na znanstvenim istraživanjima, a ostvaren je u sklopu mjere "Uspostava sustava provjere točnosti informacija'' kojoj su nositelji Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije (AEM, dodala je.

Financiran je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Ministrica: Naš je cilj da država ili neki regulator ne bude taj koji govori - "ovo je istina ili ovako treba ili ne treba"

Dodala je kako je provedba projekta vezana i uz vraćanje povjerenja u one medije koji su utemeljeni na etičkim principima i koji angažiraju profesionalne novinare.

''Naš je cilj da država ili neki regulator ne bude taj koji govori - 'ovo je istina ili ovako treba ili ne treba', naš je cilj stvoriti ovakve sustave koji će građanima omogućiti da sami steknu uvid i donesu zaključke o tome jesu li informacije koje su im ponuđene zaista one koje su relevantne'', naglasila je ministrica kulture i medija.

Do kraja godine i platforma s uvidom u vlasničku strukturu medija

Najavila je da će do kraja godine biti predstavljena platforma koja će dati uvid u vlasničku strukturu svih medija, a onda posljedično i izvore njihova financiranja.

Ravnatelj Agencije za elektroničke medije (AEM) Josip Popovac rekao je da je pokrenuta platforma hrvatskih fact-checkera, Točno tako ambiciozni projekt koji će pomoći građanima i javnosti da na temelju provjerenih informacija donose vlastite sudove.

''Danas u svijetu djeluje 170 fact-checkera, a u Europi njih 49. Mi danas podižemo platformu 21 fact-checkera u Hrvatskoj. Neće biti daleko od istine kada kažem da od danas svaki deseti fact-checker u svijetu, a i skoro svaki treći fact-checker u Europi, djeluje i radi u Hrvatskoj'', dodao je Popovac.

"Razmjena podataka i znanja u borbi protiv dezinformacija"

Na platformi Točno tako će se objavljivati, razvrstavati i arhivirati sve informacije koje su provjerili fact-cheking projekti odabrani u sklopu mjere, kao i drugi sadržaji, objasnio je zamjenik ravnatelja AEM-a Robert Tomljenović. Cilj je platforme i razmjena podataka, znanja, spoznaja i alata razvijenih u okviru projekata, namijenjenih borbi protiv dezinformacija, a koji trebaju biti dostupni i služiti kao referentni izvor svim medijima, istraživačima i cjelokupnoj javnosti.

"Napravili smo jedan značajan iskorak jer takva platforma ne postoje nigdje u EU. Ovo je pionirski projekt koji je na jednom mjestu okupio znanstvenu zajednicu, organizacije civilnog društva, znanstvenike, medije i regulatorna tijela kao potporu projektu'', rekao je Tomljenović.

Naglasio je  kako je opći cilj mjere jačanje otpornosti društva na dezinformacije, smanjenjem količine dezinformacija i pogrešnih informacija u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama te jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja

Na promociji u zagrebačkom Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" sudjelovao je i direktor EDMO-a (European Digital Media Observatory) Paolo Cesarini, a o značaju i aspektima fact-checkinga govorili su i članica Uprave EDMO-a za edukaciju i istraživanja Lisa Ginsborg i glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Bruno Kragić.