HRVATSKA je i u siječnju bila u skupini zemalja EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone industrijska proizvodnja zadržala se na razini siječnja 2024. godine, izračunali su statističari, nakon što je u prosincu, prema revidiranim podacima, bila pala za 1.5 posto.

Na razini EU proizvodnja se na početku godine smanjila za 0.2 posto, utvrdio je Eurostat, nakon revidiranog 1.1-postotnog pada u prosincu.

Najviše je na oba područja u siječnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja kapitalnih dobara, za 2.7 posto u eurozoni te za 2.8 posto u EU.

Slijedi energetski sektor s padom proizvodnje za 1.6 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 2.1 posto na razini Unije.

Najviše je pak na oba područja u siječnju poskočila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 6.7 posto u eurozoni i za 5.5 posto u EU.

Skok u Irskoj

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u siječnju, prema Eurostatu dostupnim podacima, Slovačka, za 5.1 posto.

Slijede Danska i Mađarska gdje je smanjena za 4.4, odnosno za 4.0 posto.

Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Irska, za 10.4 posto. Blizu joj je Litva s rastom od 9.8 posto.

Slijedi Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u siječnju za 7.6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U prosincu bila je porasla za 5.4 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Italiju.

Oporavak

Mjesečna usporedba pokazuje pak da se europska industrijska proizvodnja oporavila na početku godine, uz rast u eurozoni za 0.8 posto i za 0.3 posto u EU.

U prosincu bila se na mjesečnoj razini smanjila za 0.4 posto u eurozoni i za 0.2 posto u EU.

Najveći rast bilježio je na oba područja sektor intermedijarnih dobara, za 1.6 posto u eurozoni te za 1.5 posto u EU, nakon gotovo istog postotnog pada na kraju 2024. godine.

Najviše je pak na oba područja smanjena proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3.1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 4.1 posto na razini Unije.

Osjetno je smanjena i proizvodnja energije, za 1.2 posto u eurozoni i za 2.0 posto u EU.

Litva na čelu

Najviše je u siječnju na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Litvi, za 4.6 posto.

Slijede Portugal i Austrija s povećanjem proizvodnje za 3.7, odnosno za 3.3 posto.

U Hrvatskoj je u siječnju industrijska proizvodnja porasla za 2.1 posto u odnosu na prosinac, kada je bila poskočila za 6.3 posto.

Najveći pad proizvodnje u odnosu na kraj prošle godine bilježila je Malta, za čak 12.9 posto. Slijede Danska i Slovačka gdje je smanjena za 10.6, odnosno za 7.3 posto.