KATASTROFALNA demografska situacija u Hrvatskoj postaje sve gora. To ima velike ekonomske, političke i društvene implikacije za budućnost. "Djeca su budućnost" je stari klišej, ali apsolutno istinit. A u Hrvatskoj se nikada nije rađalo manje.

Različite društvene skupine krive različite faktore, ili jedna drugu, ali činjenica je da se ne radi o trendu koji je nastao jučer, prije nekoliko godina ili prije nekoliko desetljeća. U pitanju je uobičajeno kretanje faza demografske tranzicije, koje nije izbjegla nijedna država na svijetu. Čak i Kina, najmnogoljudnija država na svijetu, zadnjih godina ima velike probleme jer joj drastično pada broj rođenih. U Iranu, koji je teokratska islamska država, broj djece po ženi je samo 1.7 (2.1 je potrebno za održavanje stanovništva). 

Ali Hrvatska kao mala država ne može sebi priuštiti da desetljećima razmišlja o tome kako obnoviti broj rođenih. Zbog višedesetljetnog pada broja rođenih je jedna od najstarijih na svijetu. Prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj iznosi 44.3 godine, čime su stanovnici Hrvatske jedna od najstarijih populacija u EU, ali i u svijetu. A ne postoje naznake da će se situacija u skorije vrijeme popraviti. 

Prošle godine 19 tisuća više umrlih nego rođenih

U 2023. je rođeno 32.047 djece, a umrlo 51.319 ljudi. Prirodnim putem, zbog većeg broja umrlih od broja rođenih, izgubljena su 19.272 stanovnika. To je skoro kao da je nestalo pola Karlovca ili više od dvije trećine Dubrovnika. 

U odnosu na 2022. je rođenih 2000 manje, a u odnosu na 2000. 11.699 manje. Može se na to gledati i kao da je na svako troje djece prošle godine u 2000. bilo rođeno još jedno dodatno, ili da je rođeno tek 73 posto od ukupnog broje djece koji se rađao 2000. godine. Bez obzira na to kako prikazali, podatak je alarmantan. 

Ni u jednom mjesecu 2023. nije bilo više od 3000 rođenih, što je do prije samo par godina bila rijetkost. Primjerice, još su 2016. samo četiri mjeseca u godini imala manje od 3000 rođenih, a 2015. samo jedan. 

S druge strane broj umrlih je relativno stabilan, između 4000 i 5000 na mjesec. Izuzetak su neka razdoblja u 2021. i 2020. zbog pandemije covida-19. Od početka 2011. ni u jednom mjesecu u Hrvatskoj nije bilo više rođenih nego umrlih, a iz toga po logici stvari slijedi da Hrvatska rapidno stari. 2012. je prosječan stanovnik Hrvatske imao 42 godine, a 2023. 44.3 godine. 

Broj rođenih u Hrvatskoj pada od kraja 2. svjetskog rata

Sasvim prirodno je da ljudi traže krivca za stvari koje smatraju lošima, a nitko ne bi trebao smatrati pad broja rođenih u Hrvatskoj dobrom stvari. To vrijedi za sve, bar one koji razumiju da će starenje stanovništva u budućnosti dovesti do sve većih problema s javnim zdravstvenim sustavom i do neodrživog mirovinskog sustava s malim mirovinama.

Gledajući dugoročno, od 1950., trend broja rođenih i umrlih u Hrvatskoj zadnjih par desetljeća ne odskače bitno do višedesetljetnih kretanja. Davne 1950. je u Hrvatskoj bilo rođeno za današnje pojmove nevjerojatnih 95.174 djece, skoro trostruko više nego 2023.

Ali od 1950. je broj rođenih u Hrvatskoj bio u drastičnom padu. Već se 1960. spustio na 76.156 rođene djece, 1970. 61.103 djece. 70-ih slijedi oporavak, pa je broj rođenih 1980. bio veći nego 1970., 68.220 djece.

80-e su bile godine velike krize u SR Hrvatskoj, pa je broj rođenih godišnje između 1980. i 1990. pao za 12.811 djece, sa 68.220 na 55.409. Ratne 90-e su bile još gore, s padom godišnjeg broja rođenih 1990. od 55.409 na 43.746 u 2000. godini. To je ujedno i razdoblje kada je prvi put u povijesti broj umrlih u Hrvatskoj prešao broj rođenih, pa je došlo do prirodnog odumiranja stanovništva.

Nakon 2003. počinje oporavak broja rođenih, raste na 44.577 u 2009. godini. Ali je tada došla velika svjetska kriza, u kojoj se Hrvatska jako loše snalazila. Višegodišnji pad BDP-a, masovni otkazi u privatnom sektoru, stagnacija plaća i katastrofalne ekonomske politike (npr. krizni porez, u narodu poznatiji kao "harač") su doveli do ponovnog pada broja rođenih.

Do godine izlaska iz krize, 2015., broj rođenih godišnje se smanjio na 37.503. Unatoč boljem ekonomskom stanju nego u periodu 2009.-2015., zadnjih nekoliko godina broj rođenih nastavlja padati.

Hrvatska piramida stanovništva sve više nalikuje stupu

Piramida stanovništva je jedan od najboljih vizualnih prikaza distribucije stanovništva u nekoj državi po dobi. Naziva se piramidom jer bi broj ljudi trebao padati po dobi, s najviše između 0 i 4 godine, a najmanje 95 godina i više. Što starije godište, to bi njihov broj i udio u ukupnom stanovništvu trebao biti manji. Ali to vrijedi samo za države s velikim brojem rođenih te niskim prosječnim životnim vijekom.

Hrvatska piramida stanovništva već odavno nije "piramida". 1950. je definitivno izgledala tako, ali od tada iz godine u godinu sve manje nalikuje "piramidi", a sve više "stupu". Razlog za to je drastičan pad broja rođenih i produživanje životnog vijeka. Puno više starih, a puno manje mladih. 

2021. je u Hrvatskoj bilo najviše ljudi u dobi između 55 i 64 godine, ukupno 568 tisuća. Ti će ljudi u narednih nekoliko godina početi ulaziti u mirovinu, a na njihovo mjesto će dolaziti oni koji danas imaju između 15 i 24 godine. Problem je u tome što je ovih drugih puno manje, tek 398 tisuća. To znači da će samo zbog prirodnog odljeva Hrvatska izgubiti 170 tisuća radnika. 

Žene rađaju sve manje i sve kasnije

Puno je razloga zbog čega se u Hrvatskoj događa pad broja rođenih još od kraja 2. svjetskog rata. Taj proces je neizbježan s rastom ekonomskog standarda, prosječnog trajanja života i razine obrazovanja. 

Jedan od mjerila koji se promatra kao pokazatelj održivosti demografske strukture određene države je broj djece po ženi ili stopa fertiliteta. Za prirodno samoodržavanje populacije države je potrebno da taj broj bude 2.1 ili više. 

U Hrvatskoj je ispod te razine pao još 70-ih, a od početka 21. stoljeća se kretao između 1.4 i 1.6. Između 2001. i 2009. se čak obnavljao, s 1.46 na 1.58, ali dolaskom krize ponovo pada. Najmanja stopa fertiliteta u povijesti je zabilježena 2015. - 1.4 djece po ženi između 15 i 49 godina. Od tada ponovo raste, ali tek ostaje vidjeti radi li se o održivom trendu. 

Žene rađaju i sve kasnije. 2022. je prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 29.5 godina, 2011. 27.9 godina, 1991. 24.4 godine, a davne 1971. 22.6 godina. Istraživanja pokazuju da one žene koje kasnije rađaju prvo dijete u prosjeku imaju manje djece tijekom života od žena koje prvo dijete rode ranije. 

Demografska slika se može popraviti

Demografska tranzicija je činjenica koju u povijesti nije izbjegla nijedna država, pa tako ni Hrvatska. Stvari se mijenjanju, društvo se mijenja, ljudske želje i potrebne se mijenjaju. Današnji demografski problemi se ne mogu riješiti starim metodama jer su se okolnosti suštinski promijenile. Pokušati to napraviti bi bilo ne samo destruktivno nego i kontraproduktivno. 

Iako se nijedna zemlja još nije uspjela nakon pada duboko ispod 2.1 djeteta po ženi vratiti na održive razine, neki određeni uspjesi su postignuti. Slovenija je 1999. imala stopu fertiliteta 1.2, a 2022 1.6, Češka je 1999. imala 1.1, a 2022. 1.7, Danska je još 1983. imala 1.4 stopu fertiliteta, a 2022. 1.8. 

Poboljšanje demografskih parametara je težak proces, ali nužan. Čak i onima kojima nije bitno biološko samoodržanje, trebala bi biti bitna činjenica da u sustavu javnog zdravstva i mirovinskog sustava utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti ne mogu funkcionirati a prevelikim brojem starih, a premalim brojem mladih.