Foto: 123rf

PREMA privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, 2017. godine je u Hrvatskoj zabilježeno 17.614 više umrlih nego živorođenih što je najveći prirodni pad u razdoblju nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Prvi put živorođeno je manje od 37 tisuća djece tj. 36.467, a taj bi broj službenom objavom podataka koja se očekuje u nekoliko sljedećih mjeseci trebao biti još manji.

Brojke će biti još i gore

Naime, u ovaj privremeni broj uključen je određen broj djece rođen u Hrvatskoj, ali kojima majke nemaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj što je uvjet da bi se netko ubrojio u rođene u Hrvatskoj.

S druge strane, privremeni broj umrlih najveći je nakon 1991. godine, ali se i ovdje očekuju manje brojčane korekcije zbog umrlih koji nisu imali prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, potvrdio je za Index demograf s Instituta Ivo Pilar Nenad Pokos. Do sada je najveći prirodni pad od 16.702 stanovnika zabilježen 2015. godine dok je 2016. prirodnim putem izgubljeno 14.005 stanovnika.

Broj živorođenih u samo deset godina smanjen je za čak 13 posto jer je 2007. živorođeno 41.910 djece. U odnosu na 1987. broj živorođenih prošle godine smanjen je za više od četvrtine tj. 26,4 %, a u odnosu na 1977. čak 42,4 %.

Sljedećih godina, smatra Pokos, doći će do daljnjeg produbljivanja prirodnog pada.

''Veći pad prirodnog priraštaja od ovoga u Hrvatskoj je bio samo 1945. godine, a padat će i dalje. Sve je manji broj žena u fertilnom razdoblju i bit će još i manji jer sada u životnu dob iznad 26 godina, u kojoj danas rađa najveći broj žena, ulaze i one žene koje su rođene 90-ih godina, a one su malobrojne'', otkriva Pokos Indexu.

Kad se uračuna i iseljavanje, Hrvatska je pred katastrofom

No katastrofalan prirodni priraštaj samo je dio razloga zašto broj stanovnika u Hrvatskoj strahovito pada. Drugi je masovno iseljavanje iz Hrvatske.

''Ovo je sad već četvrti val iseljavanja iz Hrvatske od Drugog svjetskog rata. Imali smo prvi odmah nakon Drugog svjetskog rata, drugi polovicom 60-ih i početkom 70-ih, treći početkom 90-ih i sad imamo ovaj val. To što se nama događa, a prošlo je sad već šezdeset i nešto godina od prvog vala, smanjuje broj stanovnika, a posebno mladih, i ja ono što će biti za dvadeset godina ne mogu ni zamisliti'', zabrinut je Pokos te dodaje da je broj iseljenih Hrvata značajno veći od onoga što prikazuju službeni podaci.

''Službeni podatak je da je u 2016. u Irsku iselilo 1500 ljudi, ali irski podatak je da je onaj njihov OIB, koji se tamo zove broj PPS, uzelo 5000 ljudi. Mi točan broj ne znamo, ali te brojke su puno veće od onoga što je službeno objavljeno u Hrvatskoj. U Njemačkoj je broj stanovnika s hrvatskim državljanstvom od 2016. povećan za 30-ak tisuća. Procjena je da četvrtina tog broja otpada na stanovnike BiH pa se dolazi do približnog broja da je samo u Njemačkoj broj stanovnika Hrvatske u jednoj godini povećan za oko 22,5 tisuća. Upravo toliko iznosi i negativna migracijska bilanca stanovnika Hrvatske 2016. i to u odnosu na sve države, a ne samo Njemačku, pa možemo zaključiti kako je stvarno stanje mnogo gore", priča nam demograf.

Kriva je država

On smatra da je za masovno iseljavanje u dobroj mjeri kriva država koja ne nudi nikakvu populacijsku politiku. Za razliku od pada nataliteta, broj umrlih se sljedećih godina neće značajnije smanjivati zbog brojnijih generacija rođenih nakon završetka Drugoga svjetskoga rata, a upravo te osobe ulaze u dob koja je znatno podložnija riziku smrti, smatra Pokos.

''To je jako zabrinjavajuće. Znate što znači prirodni pad od 17 tisuća ljudi godišnje. Još 2016. je taj prirodni pad iznosio 14.005. I sad računajte koliko će to biti manje stanovnika, koliko je manje djece. A tu je, naravno, još i iseljavanje. I to ljudi odlaze s bračnim parovima i, što nikad prije nije bio slučaj, odlaze s djecom. Mi na taj način gubimo učenike, a što će tek biti kada u učeničku dob uđu djeca koja su rođena nakon ulaska u Europsku uniju?'' pita se Pokos.

Pitali smo ga, ako se ovaj trend nastavi, a svi pokazatelji idu tome u prilog, na koliko će stanovnika ostati Hrvatska za deset-dvadeset godina.

''To je jako nezahvalno prognozirati i to zato što nitko nije očekivao da će se ovo sad dogoditi, a nitko ne zna što se može dogoditi u nekoliko godina. Ako opet dođe do ekonomske krize, u što ipak sumnjam, može se dogoditi i povratak iseljenih ako bi ta kriza pogodila Irsku ili Njemačku, ali i ponovno snažno iseljavanje", rekao je demograf Pokos, no dao nam je svoju procjenu koliko je Hrvatska ukupno stanovnika izgubila u prošloj godini, i to na temelju podataka o iseljavanju iz 2016. godine jer oni iz 2017. još uvijek nisu dostupni.

Hrvatska izumire

U 2016. godini, vjeruje Pokos, iz Hrvatske se iselilo bitno više od 36 i pol tisuća ljudi koliko je službeni podatak. Naime, ako službeni udio iseljenika samo u Njemačku 2016. iznosi 56 % posto, proizlazi da bi se ukupan broj iseljenih trebao povećati za još otprilike 44 posto te dolazimo do brojke od približno 65 tisuća ljudi koji su u 2016. otišli iz Hrvatske. Ako je službeni podatak o 14 tisuća doseljenih u Hrvatsku približno točan, to bi značilo da je 2016. Hrvatska izgubila oko 41 tisuću stanovnika umjesto službenih 22.451.

Čak i da je taj broj u 2017. ostao isti, a za pretpostaviti je da će se povećati, i pribrojimo li tome brojku od preko 17 tisuća više umrlih nego rođenih, Hrvatska je prošle godine izgubila više od 58 tisuća ljudi.

Potpuno je jasno - Hrvatska izumire.