Tekst: P.V.
Foto: Bruno Konjević / Cropix

HRVATSKA vlada na današnjoj je sjednici dijelila humanitarnu pomoć. Donesene su odluke o pomoći za hrvatske krajeve koji su proteklih dana bili pogođeni velikim poplavama, ali i o humanitarnoj pomoći za Haićane i Albance. Hrvatska je Vlada tako Caritasu odobrila iznos od milijun kuna za pomoć stradalima u potresu, dok će Albaniji biti isporučeno 60.000 litara eurodizel goriva.

Humanitarna sredstva idu i prema Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. "Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje odobrena je žurna nabava 10 komada motornih pumpi kapaciteta 20001/min, 10 komada usisnih kompleta za pumpu, 5 komada agregata za struju kapaciteta 11kW, 200 pari ribarskih čizama te 200 komada vodonepropusnih odijela, u ukupnoj vrijednosti od 520.000 kuna, s PDV-om", priopćeno je iz Vlade.

Deset milijardi kuna za spas hrvatskog gospodarstva

Vlada je također usvojila najavljene odluke za spas gospodarstva. Oba će se modela, kao što smo već pisali, odvijati preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj, preko koje će se ubrizgavati kapital u perspektivne tvrtke i održavati aukcije za projekte za koje će jamčiti država. Prvi model je famozni fond za spas gospodarstva koji će ukupno "težiti" deset milijardi kuna. To je svota koju je HND spreman osloboditi iz obvezne rezerve i ubrizgati na tržište tako što bi poslovne banke dvije trećine sredstava plasirale preko HBOR-a, a ostalim bi sredstvima slobodno raspolagale.

Drugi model koristit će se samo za investicijske projekte, a zamišljeno je da će HBOR jednom ili dvaput mjesečno u suradnji s poslovnim bankama održavati aukcije za projekte za koje će država jamčiti u omjeru od 25 do 50 posto. Tim povodom će se osnovati i poseban jamstveni fond u iznosu od milijardu kuna. Oba navedena modela zahtijevaju da se drastično smanje kamatne stope koje trenutno iznose 11 posto.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač također je izvijestio da će država u suradnji s privatnim kapitalom osnivati fondove za gospodarsku suradnju. To je, kaže Popijač, model koji je na svjetskom tržištu prisutan već gotovo 40 godina. "Preko takvih fondova u Europi je plasirano 370 milijardi eura, a otvoreno je 10 milijuna radnih mjesta", rekao je Popijač objasnivši kako se radi o principu na kojem su osnovani giganti poput Microsofta i Googlea. Takvi fondovi na raspolaganju mogu imati najviše milijardu kuna, a funkcionirat će po principu da na na svaku kunu koju uloži privatni poduzetnik i fond ulaže po jednu kunu. Ministar financija Ivan Šuker danas nije objasnio koje će uvjete tvrtke morati ispuniti kako bi se kvalificirale za sudjelovanje u Vladinim projektima, rekao je samo da će sve biti usklađeno s EU propisima.