VEĆ DUGO se najavljuje uvođenje takozvanog poreza na ekstraprofit, kojim bi se oporezivao rast dobiti energetskih kompanija u 2022. Opravdanje je da zbog rata u Ukrajini, i posljedično rasta cijena energenata, kompanije u energetskim sektorima ostvaruju neočekivano dobre poslovne rezultate.

Uskoro bi vlada trebala pokrenuti javno savjetovanje o novom porezu, ali u medijima su se pojavile informacije da Ministarstvo financija, na čelu s Markom Primorcem, želi naplatiti novi porez svima kojima je dobit u 2022. narasla više od 20 posto.

Tu granicu je postavila Europska komisija u svom prijedlogu hitnih intervencija za suočavanje s visokim cijenama energije, donesenome još 28. rujna. U njemu se predlaže uvođenje poreza za kompanije u dijelu energetskog sektora koje su u 2022. ostvarile rast dobiti veći od 20 posto, ali u Ministarstvu financija Hrvatske smatraju da su svi poduzetnici koji su 2022. ostvarili rast dobiti od 20 posto i više profitirali od energetske krize te duguju državi platiti dodatan porez.

Što je ekstraprofit?

Ekstraprofit ili, bolje rečeno, neočekivana dobit je dobit nastala zbog naglih, neočekivanih događaja. Smatra se da se na njega kompanije ne mogu pripremiti, ne očekuju ga i kao takav nije dio poslovnih planova. uglavnom se radi o nekakvom poremećaju na tržištu, u ponudi ili potražnji, na koje kompanije nisu imale utjecaj, ali imaju veliku korist od njih, u vidu naglog i neočekivanog rasta dobiti. Najčešći primjeri su pandemije, ratovi, prirodne katastrofe i sankcije.

Radi se o naglim i kratkoročnim događajima, a razina profita se brzo vrati na normalne razine. Zbog toga su porezi koji se uvode za oporezivanje takvih izvora dobiti također jednokratni ili kratkoročni. Sami zakon o porezu na neočekivanu dobit ili ekstraprofit može biti privremenog karaktera, ali se može raditi i o porezima koji standardno postoje kao dio poreznog sustava, samo su događaji koji aktiviraju te poreze nestalni i rijetki.

Primjerice, porez na igre na sreću se može smatrati vrstom poreza na neočekivanu dobit, kao i porez na nasljedstvo i darove. Zanimljivo, iako se nasljedstvo pokretnina (gotovina, automobili, dionice itd.) u Hrvatskoj oporezuje kao nasljedstvo, nasljeđivanje nekretnina se oporezuje kao kupnja nekretnina (osim u slučaju oslobođenja). U tom smislu, za građane već postoji nešto što bi se moglo nazvati porezom na neočekivanu dobit.

Hrvatska želi sve kazniti za ekstraprofit

Ideja o oporezivanju navodne ekstradobiti za sve kompanije koje su u 2022. ostvarile rast dobiti veći od 20 posto u odnosu na prosječnu dobit koje su ostvarile protekle četiri godine je skandalozna jer pretpostavlja da su svi sektori gospodarstva imali koristi od energetske krize.

To ne samo da nema smisla, nego ozbiljno stavlja na test zdrav razum ljudi koji još od kraja prošle godine slušaju o tome kako država treba pomoći raznim dijelovima gospodarstva zbog rasta troškova energije. Hrvatska država, točnije Ministarstvo financija, tako smatra da se u cijelom gospodarstvu nalaze potencijalni "sretni profiteri", uključivo sa sektorima kojima je sama država pomagala zbog energetske krize. Kako je moguće da u istom sektoru nekim kompanijama energetska kriza stvara ekstradobit, a drugima gubitak?

S obzirom na to da je vlada kroz 2022. nekoliko puta fiksirala cijene energije, subvencionirala i smanjivala tarife da bi, prema njenom vlastitom priznanju, pomogla gospodarstvu da se nosi s rastom cijena energije, sadašnja ideja o općem oporezivanju ekstraprofita u cijelom gospodarstvu uopće nema smisla jer pretpostavlja da se svaki dio gospodarstva mogao okoristiti rastom cijena energenata.

Europska komisija je tražila porez na sektore nafte, plina, ugljena i rafinerija. Hrvatska želi oporezivati cijelo gospodarstvo

Ali vlada i Ministarstvo financija se pozivaju na prijedlog Europske komisije od 30. rujna kao opravdanje za novi porez. To eventualno može biti obrazloženje za uvođenje poreza na ekstradobit u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija.

Iako se Hrvatska poziva da se slobodno novi porez može odrediti na razini cijelog gospodarstva, umjesto samo na energetski sektor, prijedlog Europske komisije uopće i ne pomišlja na takvu mogućnost. To ne znači da se porez na ekstradobit za cijelo gospodarstvo ne može uvesti, nego samo da to nije preporuka Europske komisije, odnosno da je to isključivo ideja vlade i Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Sasvim suprotno, Europska komisija u svom dokumentu nekoliko puta naglašava da se po pitanju uvođenja poreza na ekstradobit referira isključivo na sektore nafte, plina, ugljena i rafinerija, da ne bude nikakve zabune, čak je to posebno naznačeno kod objašnjenja pojmova.

Jasno stoji u prijedlogu Europske komisije o izvanrednim intervencijama za suočavanje s visokim cijenama energije, u objašnjenju samih pojmova, da "višak dobiti" znači oporezivu dobit, "utvrđenu prema nacionalnim poreznim propisima u fiskalnoj godini 2022. i/ili fiskalnoj godini 2023. i za njihovo cijelo trajanje, stečenu iz aktivnosti koje se provode na razini društava Unije i stalnih poslovnih jedinica s aktivnostima na terenu sektora sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija koji su veći od 20% povećanja prosjeka oporezive dobiti u četiri fiskalne godine koje počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018."

Da se utvrdi gradivo, ponavlja se: "Solidarni doprinos" je privremena mjera namijenjena rješavanju viška dobiti poduzeća ... s aktivnostima u području sektora sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija kako bi se ublažila iznimna kretanja cijena na energetskim tržištima za države članice, potrošače i tvrtke."

Za one koji i dalje trebaju utvrditi gradivo, u članku 13. se izričito navodi kako će "države članice osigurati da donesene ekvivalentne nacionalne mjere dijele slične ciljeve i podliježu sličnim pravilima kao privremeni doprinos solidarnosti u skladu s ovom Uredbom te ostvaruju usporedive ili veće prihode od procijenjenih prihoda od doprinosa solidarnosti."

Znači, sasvim je jasno da se prijedlog odnosi isključivo na sektore sirove nafte, plina, ugljena i rafinerija. Ali je ostavljen prostor državama članicama da, ako žele, prošire krug sektora na koje će se porez na ekstradobit odnositi. Hrvatska vlada i Ministarstvo financija žele taj krug proširiti na sve. Izgleda da su im svi potencijalni "profiteri" u energetskoj krizi.

Ne želi se spomenuti da su upravo države i politike lockdowna krive za rast cijena energenata

Europska komisija, izgleda, priznaje da je rast cijena električne energije počeo još u rujnu 2021. Ali isto vrijedi i za energente kao što su nafta i plin. Nakon kolapsa potražnje uzrokovanog pandemijom 2020., što je u jednom trenutku dovelo i do negativnih cijena, sirova nafta postaje sve skuplja još od početka 2021.

Već u prvim mjesecima 2021. je cijena barela sirove nafte bila od 55 do 60 dolara, na razini od prije početka pandemije. Do veljače 2022. se penje na 90 dolara, prije početka rata u Ukrajini. Danas se nalazi otprilike na toj razini, iz čega je jasno da rat u Ukrajini nije glavni krivac za poskupljenje. Slično kretanje cijena je vidljivo i kod prirodnog plina, kojemu se samo od kolovoza 2021. do rujna 2021. cijena gotovo udvostručila.

Europska komisija kao krivce za rast cijena električne energije, nafte i plina navodi rat u Ukrajini, sankcije koje je EU uvela Rusiji, jako vruće ljeto i sušu, ali izbjegava spomenuti utjecaj mjera protiv širenja pandemije, lockdowna i drugih, na stvaranje dubokog poremećaja na tržištu energenata.

Zabrana putovanja, prekid zračnog prometa i zaustavljanje mnogih sektora gospodarstva su doveli do velikog pada potražnje za energentima, što je u jednom trenutku dovelo do negativne cijene sirove nafte, što je prvi takav događaj u povijesti. Mnoge rafinerije i bušotine su smanjile svoje kapacitete ili prestale s radom.

Kada je lockdown prestao, gospodarstvo je opet počelo poslovati i počelo se putovati te je nastao nagli rast potražnje. Ali kapaciteti su bili smanjeni, ponovno pokretanje proizvodnje je skupo i sporo, pa slijedom navedenoga rastu cijene. Politike lockdowna su bile glavni okidač za rast cijena energenata.

Selektivna logika poreza na ekstradobit

I dok nitko nije nadomjestio gubitke sektora nafte, plina, ugljena i rafinerija, koje su imale tijekom pandemije zbog odluka koje su donosile vlade, a koje su ih prisiljavale na poslovanje s gubitkom, smanjivanje proizvodnje u rafinerijama i gašenje bušotina, sada ih se kažnjava zbog toga što profitiraju na situaciji koju su primarno stvorile države.

Lako je sada prozivati kompanije iz naftnog i plinskog sektora zbog "ekstraprofita", ali treba se sjetiti da su iste kompanije 2020. ostvarivale goleme gubitke. BP i Exxon su, primjerice, ostvarile po više od 20 milijardi dolara gubitka te godine. Ina je te godine poslovala s gubitkom od 638 milijuna kuna.

Po logici ekstraprofita, da se oporezuje financijska korist od iznenadnih i kratkoročnih događaja, isti porez se trebao uvesti kompanijama koje su proizvodile cjepiva, maske, respiratore, tekućinu za sterilizaciju i ostale stvari kojima je naglo naraslo tržište 2020. i 2021. Ali na to se nije ni pomišljalo.

Hrvatska ima još gori plan, želi kazniti sve koji su nešto zaradili

To je apsurdnost poreza na ekstradobit Europske komisije, ali je plan hrvatske vlade i Ministarstva financija daleko apsurdniji. Oni bi novi porez "opalili" svim sektorima gospodarstva, svim kompanijama koje će 2022. imati dobit veću nego prosječno 2018., 2019., 2020. i 2021.

Dvije od četiri godine, prema kojima će se određivati "prirodna dobit", bile su izvanredne - pandemija i odluke države su stvorile nemoguće uvijete za poslovanje, a samim time su prihod i dobit bili neobično niski. Dvije godine, u kojima je država ograničavala i zabranjivala rad, umjetno su smanjivale poslovne rezultate.

Sada Hrvatska država planira uzeti te loše godine, najgore od 2008. i 2009., kao mjeru normalne razine dobiti, da bi odredila kako je 20 posto iznad toga nezasluženo, rezultat sretnih okolnosti i spada u neočekivanu, ekstradobit.

Skandalozno nerazumijevanje i nebriga. Cilj te ideje je samo da se napuni državna blagajna, i to u jednoj od rijetkih godina kada su poduzetnici u Hrvatskoj mogli normalno poslovati. Zadnjih 14 godina su poduzetnici u Hrvatskoj imali maksimalno pet normalnih godina, sve ostale su bile obilježene ili krizom ili pandemijom, a vlada i Ministarstvo financija ih žele kazniti zbog dobrog poslovanja u jednoj od tih pet.

Da stvar bude gora, uslijed rasta cijena energije i drugih problema, ni ova godina nije bila savršena. Sada će država odrediti dodatan porez zbog profitiranja u energetskoj krizi kompanijama kojima je rast troškova energije bio uteg u poslovanju. Index je poslao upit Ministarstvu financija o uvođenju novog poreza, a odgovor će se objaviti kada dođe.