KRAJEM ljeta 1526. godine osmanska je vojska u jednoj bitci uništila golemo kraljevstvo u Panoniji. Radi se naravno o poznatoj bitci kod Mohača, odigranoj na prostranim livadama pored istoimenog grada. U kontekstu hrvatske povijesti, bitka kod Mohača predstavlja kraj hrvatskog srednjeg vijeka te početak novog razdoblja, onog u kojem će se hrvatska politika odlučivati u Beču.

Zašto se osmanska ofenziva fokusirala na Ugarsku, a ne Hrvatsku?

Hrvati su svoj najveći poraz od protiv Osmanlija zapravo već bili doživjeli. Radi se o Krbavskoj bitci odigranoj 1493. gdje umiru hrvatski ban Emerik Derenčin i brojni velikaši. Međutim, osmanske pljačke koje su već neko vrijeme bile svakodnevica brojnim Hrvatima nisu se pretvorile u osvajačke pohode. Hrvatska počinje gubiti velike teritorije tek s padom Knina i Skradina 1522. godine.

S druge strane, Mohačka bitka rezultirala je velikim osvajanjem Panonske nizine. Dodatan razlog zašto su Osmanlije preferirali osvajati centar Europe preko Mađarske, a ne preko Hrvatske bio je geografski. Dok su preko Hrvatske morali prelaziti kroz brda, planinske rijeke i šume, Mađarska se nalazila na prostranim dolinama.

Unutarnji sukobi nakon Mohača išli u korist samo Osmanlijama

Geografski razlozi ipak su bili sekundarni u odnosu na one političke. U bitci kod Mohača preminuo je posljednji hrvatsko-ugarski kralj Vladislav II. Jagelović, a velikaši iz Ugarske i Hrvatske nisu se brzo mogli dogovoriti tko će ga naslijediti.

Dio njih odlučio se na Ivana Zapolju. Zapolja je bio poznat ugarskim plemićima, a odbijao je da se obitelj Habsburg upliće u politiku Ugarske. Drugi kandidat je bio Ferdinand Habsburški, bogati vladar iz Austrije koji se pokazao željan osvetiti Osmanlijama. Njega je uglavnom podržalo hrvatsko plemstvo.

Sukobi između dvojice pretendenata trajali su gotovo petnaest godina, a tek nakon smrti Ivana Zapolje 1540. godine vlast Ugarske i Hrvatske napokon se centralizira kod Habsburgovaca u Beču. U međuvremenu Osmansko je Carstvo iskoristilo unutarnju podjelu i nastavilo osvajanja u Hrvatskoj i Ugarskoj.

Stogodišnji period osmanskih osvajanja završit će slavnom pobjedom u bitci kod Siska 1593. godine, a buduća ratovanja s Osmanlijama više neće biti obrambena. Ipak, nakon Mohačke bitke počinje habsburška povijest u Hrvatskoj, a ona će trajati sve do 1918. godine.

Poraz kod Mohača i ono što je uslijedilo iz temelja su promijenili smjer Hrvatske, a posljedice na neki način osjećamo i dan danas.