DOK HRVATSKA provodi preventivne mjere kako bi se obranila od ptičje gripe i ASK-a, u njenom okruženju potvrđena je pojava ovih dviju opasnih bolesti. One mogu biti prijetnja stočarskom sektoru, piše Glas Slavonije.

Riječ je o ptičjoj gripi koja se pojavila u Mađarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Slovačkoj te o afričkoj svinjskoj kugi koja se, nakon područja između Poljske i Njemačke, ovih dana pojavila i među divljim svinjama u blizini granice Srbije s Rumunjskom i Bugarskom.

Srbija navodno uspijeva držati pod kontrolom afričku svinjsku kugu

Srbija navodno uspijeva držati pod kontrolom afričku svinjsku kugu u populaciji domaćih svinja na imanjima i farmama. No zbog blizine Rumunjske i Bugarske koje svaki tjedan prijavljuju nova žarišta pogranični dijelovi Srbije u zoni su visokog rizika. Navodno se radi na izolaciji tih područja, kao i na suradnji s lovcima radi smanjenja populacije divljih svinja. 

Stanje ozbiljno u Rumunjskoj, a u Bugarskoj također zabilježeni novi slučajevi

Stanje je ozbiljno i u Rumunjskoj, gdje je samo u prosincu 2019. godine uginulo ili ubijeno gotovo 6000 divljih i domaćih svinja. U Bugarskoj su također zabilježeni novi slučajevi, a početkom siječnja, nakon pojave žarišta na velikoj farmi, bugarska veterinarska služba priopćila je da će 24.000 svinja biti ubijeno.

Iz Ministarstva poljoprivrede potvrdili su da se afrička svinjska kuga (ASK) pojavila u Srbiji te da je 13. siječnja ta država Europskoj komisiji prijavila prve slučajeve te bolesti u populaciji divljih svinja. 

Međutim, unatoč svim mjerama, svinjogojce pojava ASK-a zabrinjava jer, prema njihovim informacijama, Srbija ne čini dovoljno oko biosigurnosnih mjera. Kako je rekao jedan svinjogojac: "Oni u Srbiji samo utvrde pojavu ASK-a, a kad dođu sutradan, sve svinje na tom području ‘nestanu‘ jer ih tamošnji uzgajivači odmah prodaju pa se životinje ne stigne eutanazirati."

Veliki svinjogojci su u strahu

Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, rekao je kako treba provoditi biosigurnosne mjere i kontrolirati pridržavaju li se proizvođači tih mjera.

Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, rekao je kako su veliki svinjogojci u strahu jer su puno uložili u svoje farme.

“Za opstanak stočarske proizvodnje ključna je organizacija državnih službi, prije svega veterinarskih, jer uzalud je jačati konkurentnost proizvodnje ako službe ne provedu kvalitetan nadzor i na farmama i na granici”, rekao je Kuterovac.

Na snazi i preventivne mjere zbog ptičje gripe

Kad je riječ o pojavi ptičje gripe u susjedstvu, u Ministarstvu poljoprivrede su naveli da su u Hrvatskoj na snazi preventivne mjere sprječavanja pojave i ranog otkrivanja influence ptica. Ministarstvo poljoprivrede podsjetilo je da su u razdoblju od prosinca 2016. do travnja 2017. godine potvrđene četiri primarne lokacije izbijanja visokopatogenog oblika influence ptica (VPIP) u domaće peradi na 11 gospodarstava na području Zagrebačke, Virovitičko-podravske, Krapinsko-zagorske i Vukovarsko-srijemske županije, a mjere iskorjenjivanja i usmrćivanja provedene su na 65 gospodarstava.