PRED Općom skupštinom UN-a Rusija je doživjela još jedan diplomatski poraz jer su je 93 države glasanjem izbacile iz Vijeća za ljudska prava.

Ivan Šimonović, hrvatski veleposlanik pri UN-u, za HRT je objasnio što suspenzija iz Vijeća znači za Moskvu. Šimonović naglašava kako je to jako bolan vanjskopolitički udarac za Rusiju. 

"Rusija je prešla crvenu liniju"

Šimonović kaže da je suspenzijom Rusiji poručeno da ne spada u UN, tijelo koje se bavi ljudskim pravima, što se dogodilo drugi put. 

"Prvi put je to bilo u slučaju Libije. Bilo je nekih razlika jer je za Libiju to bila preporuka Vijeća za ljudska prava i usvojena je u Općoj skupštini odgovarajuća odluka, konsenzualno. Ovaj je put bilo preglasavanja.

Očito se ocijenilo, premda je i prije bilo u Vijeću za ljudska prava kršitelja ljudskih prava, da je Rusija prešla crvenu liniju. Odlučujuće je bilo vidjeti ove snimke iz Buče, Borodjanke, Irpina i Mariupolja, to je bilo dovoljno da se uloži ta rezolucija i nakon toga izglasa s potrebnom većinom", rekao je Šimonović za HRT.

"Strukturni problem UN-a"

Hrvatski veleposlanik pri UN-u navodi da neke države nemaju sjajnu situaciju i reputaciju po pitanju odnosa prema ljudskim pravima. Objašnjava da se plaše za sebe, da sutra i same ne bi bile eventualno suspendirane iz Vijeća za ljudska prava.

"To se odrazilo i na manjem broju glasova. Problem učinkovitije reakcije UN-a, da je Vijeće sigurnosti jedino tijelo UN-a koje može donositi pravno obvezujuće odluke koje uključuju i primjenu sile protiv države članice. S obzirom na to da Rusija sjedi u Vijeću sigurnosti kao stalna članica s pravom veta, ona nikad neće dozvoliti donošenje takve odluke.

To je strukturni problem UN-a, da ne možete donositi teške, ali učinkovite odluke protiv stalnih članica Vijeća sigurnosti koje imaju pravo veta. U ovoj situaciji djeluje kao što je nekad bila Liga naroda, koja se raspala zato što nije mogla učinkovito reagirati na neke vanjskopolitičke izazove", veli Šimonović te ističe da se traže putovi kako reagirati kada je Vijeće sigurnosti blokirano u daljnjem djelovanju.

 "Slabosti UN-a pokazale se do karikaturalnih razmjera"

"Ova rezolucija je usvojena u sklopu posebnog zasjedanja Opće skupštine. Sve ove tri rezolucije usvojene su u posebnom zasjedanju koje se i dalje nastavlja. Ono se aktivira svaki put nekom novom akcijom. Rekao bih da će još biti rezolucija Skupštine UN-a.

Problem je što nisu pravno obvezujuće i ne mogu biti podržane prijetnjom prinude. Jedino tijelo UN-a koje može donositi pravno obvezujuće odluke je Međunarodni sud pravde. On je reagirao na tužbu Ukrajine. Donesena je privremena mjera kojom se traži od Rusije da hitno suspendira sve vojne aktivnosti. Rusija to nije napravila", kazao je.

Šimonović je naglasio da su se slabosti UN-a pokazale do karikaturnih razmjera, osobito kada je riječ o očuvanju mira i sigurnosti. 

"Mislim da će ovaj razvoj događaja dovesti do sve snažnijih pritisaka da se suzi mogućnost veta stalnih članica Vijeća sigurnosti. Da bi se mijenjala povelja UN-a, treba suglasnost 2/3 država članica, uključujući pet stalnih članica Vijeća sigurnosti.

Očekujemo skoru inicijativu u UN-u da se u svakom slučaju kada jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti da veto i onemogući usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti, o istom tome raspravlja pred Općom skupštinom UN-a. To je zanimljiva inicijativa o kojoj se raspravlja i unutar EU", rekao je Ivan Šimonović za HRT.