U VRIJEME kada svijetu, pa i Hrvatskoj, sve više prijeti nestašica hrane, samodostatnost u proizvodnji hrane postaje strateški interes, za što je svakoj zemlji potrebno što više agronoma, no zanimanje hrvatskih maturanata za studije za agronomska i slična zanimanja sve je manje.

I za studijsku godinu 2024./2025. opravdana je bojazan da će se nastaviti trend smanjivanja upisa u agronome. Na nedavnom skupu Hrvatske mljekarske udruge dekanica Veleučilišta u Križevcima Marcela Andreata-Koren upozorila je da se iz godine u godinu smanjuje interes za tu visokoškolsku ustanovu, a sa sličnim problemom suočava se i Agronomski fakultet u Zagrebu.

"Možemo postati samodostatni"

„Zemlja smo koja s malo truda može postati samodostatna u proizvodnji hrane, ali da bismo ostvarili taj cilj, neminovno je povećanje broja agronoma i osoba sličnih zanimanja“, rekla je Andreata-Koren.

Uvjeti u kojima danas djeluju poljoprivrednici, bez obzira bave li se stočarstvom ili uzgojem voća i povrća, sasvim su drugačiji nego prije deset ili više godina. Ako se stave na stranu klimatske promjene i geopolitički sukobi, potrošači su danas zahtjevniji nego prije, sve više traže ekološki proizvedeno voće i povrće i proizvode lokalnih OPG-ova, a od velikih kompanija zahtijevaju kvalitetno proizvedenu hranu.

Da bi udovoljili zahtjevnom kupcu, u procesu proizvodnje moraju sudjelovati ljudi od struke, kaže Andreata-Koren, a za posao agronoma nije nužno zapošljavanje u velikim kompanijama ili savjetodavnim institucijama.

„Danas se na Veleučilište u Križevcima upisuju i članovi obitelji koji vode male ili srednje OPG-ove, jer su shvatili da proizvod koji žele brendirati zahtijeva stručnjaka ili bar stručnu pomoć agronoma iz nekog savjetodavnog tijela“, rekla je.

Brojni izazovi

Duga sušna razdoblja, nagle promjene vremenskih prilika, sve neophodnije navodnjavanje kultura koje su do prije nekoliko godina rasle i davale plodove isključivo zahvaljujući kiši, sve to zahtijeva angažman stručnjaka na povećanju prinosa.

Nažalost, budući studenti nisu svjesni novih trendova u proizvodnji hrane pa odlaze u IT sektor i na druge trenutno atraktivne studije. No onaj tko razmišlja bar nekoliko godina unaprijed, vidi da će se u skoroj budućnosti veliki profit ostvarivati u prehrambenoj industriji.

Andreata-Koren ipak vjeruje da je pad broja studenata na Veleučilištu u Križevcima i Agronomiji u Zagrebu prolazni trend. Nada se da će mladi s vremenom shvatiti da u proizvodnji hrane leži stabilnost zemlje, ali i dobra zarada stručnjaka za poljoprivrednu proizvodnju.