KRAJEM lipnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirana je 84.841 nezaposlena osoba, što je 14 posto ili 13.868 osoba manje nego u lipnju prošle godine, odnosno to je najniži broj nezaposlenih evidentiran pri HZZ-u od osnutka hrvatske države.

U odnosu na svibanj ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 3.9 posto ili 3486 osoba, izvijestili su iz HZZ-a.

To pokazuje i dalje snažnu potražnju za radnom snagom na domaćem tržištu rada, ponajprije zbog turističke sezone, o čemu govore i podaci HZZ-a da je u lipnju najviše izlazaka iz evidencije nezaposlenih bilo uslijed zapošljavanja na temelju radnoga odnosa u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 1929 osoba ili 18.3 posto od ukupnog broja.

Trenutačno na Zavodu 86.693 nezaposlenih i 20.333 slobodnih radnih mjesta

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutačno je na Zavodu registrirano 86.693 nezaposlenih, a oglašeno je 20.333 slobodnih radnih mjesta. 

Tijekom lipnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 11.458 osoba, što je 25.3 posto manje nego u lipnju lani. Pritom je 81.2 posto ili 9308 osoba došlo izravno iz radnog odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 1452 osoba (12.7 posto) iz neaktivnosti te 698 osoba (6.1 posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašle su 14.944 osobe, što je 3.8 posto više nego u lipnju 2023. godine. Od toga su zaposlene 11.444 osobe, i to 10.518 osoba (ili 91.9 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 926 osoba (ili 8.1 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, pripreme i usluživanja hrane - 1929 osoba ili 18.3 posto. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1333 osobe ili 12.7 posto, javna uprava i obrana s 1257 osoba ili 12 posto te djelatnost zdravstven zaštite i socijalne skrbi s 1007 osoba ili 9.6 posto.

U lipnju je 3500 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija s 1895 osoba ili 18 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa, Osječko-baranjska županija s 1099 osoba ili 10.4 posto, Grad Zagreb s 813 osoba ili 7.7 posto te Vukovarsko-srijemska županija s 764 osobe ili 7.3 posto.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a to je 13.859 (ili 16.3 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (11.773 ili 13.9 posto) i Gradu Zagrebu (10.435 ili 12.3 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (893 ili 1.1 posto).

U lipnju je 14.271 osoba ili 16.8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2023. za 14.8 posto (2484 osobe).