OD NOVE godine šezdeset i jedan lijek odlazi s popisa posebno skupih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji su se dosad financirali iz posebnog fonda za skupe lijekove teškog u 2022. godini 2.5 milijarde kuna, pa će troškove tih lijekova ubuduće snositi bolnice.

Neki od lijekova su za rak prostate, leukemiju, Parkinsonovu bolest...

Lijekovi se skidaju s popisa na temelju odluke Upravnog vijeća HZZO-a koja je objavljena u Narodnim novinama 8. prosinca i stupa na snagu 1. siječnja.

Riječ je o lijekovima koji su indicirani za primarnu imunu i tešku trombocitopeniju, metastatski rak prostate, sarkom mekog tkiva, akutnu limfoblastičnu leukemiju (dijelom i u pedijatrijskoj populaciji), kroničnu mijeloičnu leukemiju, uznapredovali karcinom bubrega, idiopatsku plućnu fibrozu i Parkinsonovu bolest, koji su do sada financirani iz fonda za posebno skupe lijekove, a sada će se financirati iz bolničkih limita.

Fond za posebno skupe lijekove uspostavljen je 2005. kako bi se osigurala veća dostupnost skupih terapija pacijentima. Upitani za posljedice odluke da s popisa uklone 61 lijek, iz HZZO-a su odgovorili kako lijekovi koji se brišu s popisa i dalje ostaju na osnovnoj listi lijekova te da osiguranici imaju pravo na teret sredstava Zavoda dobiti te lijekove u skladu s propisanim kriterijima te će ih liječnici i dalje moći primjenjivati.

KUZ: Odluka ugrožava dostupnost lijekova 

Iz Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) upozoravaju da se tom odlukom HZZO-a ugrožava dostupnost tih lijekova te se pacijente dovodi u opasnost da će morati mijenjati terapiju iz administrativnih razloga.

Ističu kako nisu iskomunicirani detalji kako će bolnice, opterećene dugovima, osigurati sredstva i za te lijekove. Smatraju da se dovodi u pitanje nastavak liječenja pacijenata koji na njih imaju dobar odgovor.

Eventualnom promjenom lijeka može se dogoditi da imaju slabiji odgovor na liječenje i dodatne nuspojave te da ishod liječenja postane upitan jer su lijekovi s popisa uklonjeni s obrazloženjem da "imaju nekoliko paralela, što im ukida status posebno skupih lijekova", upozorava predsjednik KUZ-a Ivica Belina.

"Ovo bi potencijalno moglo dovesti do promjene terapije iz nemedicinskih, odnosno iz potpuno administrativnih razloga", kaže.

Šef zagrebačke onkologije: Neće biti posljedica za pacijente

Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, tvrdi da odluka HZZO-a neće imati nikakvih posljedica na pacijente jer se lijekovi "ne brišu" s osnovne liste, samo se mijenja način njihove naplate. "To s bolesnikom direktno ne bi trebalo imati nikakve veze." Što se tiče bolnica, pretpostavka je da će taj dio troška biti priznat u bolničkom limitu.

Pleština kaže da je riječ o prelijevanju iz šupljeg u prazno jer se iz istog izvora i iz iste blagajne sve plaća. "Tehničko je pitanje hoće li se ti lijekovi knjižiti po obrascu posebno skupih lijekova ili unutar bolničkog limita, to ide iz istog izvora. Nisu ni lijekovi s popisa pali s neba iako su ih ljudi doživljavali kao da su besplatni", ističe Pleština.

Uvjeren je da nijednom bolesniku neće biti uskraćena terapija, neovisno o statusu lijeka na listi, jer se ne mijenjaju kriteriji i smjernice, već samo načini kako to bolnica naplaćuje. Dodao je i kako ne vidi razloga za zabrinutost bolesnika i njihovih udruga jer je to stvar bolničkih uprava.

I ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić rekao je Hini da pacijenti neće biti zakinuti i definitivno će dobiti sve što trebaju, a uvjeren je i da će se naći rješenje za bolničke proračune.