JOŠ SAMO sutra svi građani koji su na Hrvatskom zavodu za osiguranje (HZZO) osigurani kao nezaposlene osobe i nisu u evidenciji Zavoda za zapošljavanje mogu se osobno javiti HZZO-u. To moraju ponavljati svaka tri mjeseca, a ako to ne budu činili, izgubit će obvezno zdravstveno osiguranje.

Mora se javiti oko 280 tisuća građana, a do sada se javilo 116 tisuća

Procjenjuje se da je građana s tom obvezom oko 280 tisuća, a do jučer h se prijavilo manje od pola od tog broja, odnosno 116.340 osoba. 

To je posljedica primjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je gurao ministar zdravstva Vili Beroš u sklopu paketa zakona koji je nazvao "reformom zdravstva". Upravo zbog ovog zakona i niza manjkavosti pučka pravobraniteljica potvrdila je Indexu da priprema presedan, odnosno da će njezin ured ovih dana pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu zakonitosti. 

Pučka pravobraniteljica: Ovo nije zakon za 21. stoljeće

Pravobraniteljica smatra da u 21. stoljeću ima i drugih načina prijave osim osobnog dolaska. Kako kaže, zaboravilo se na umrežavanja podataka između različitih tijela, elektroničku komunikaciju građana s tijelima i na prijave putem opunomoćenika. Smatra i da su diskriminirani oni slabijeg imovnog stanja koji žive dalje od ispostave HZZO-a, kao i oni lošeg zdravlja. 

Na ocjenu ustavnosti poziva i GDPR stručnjak Lucijan Carić, koji naglašava da su odredbe Zakona problematične u pogledu provedbe jer se građani trebaju javiti "radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvrđen", a u stvarnosti HZZO jedino provjerava jesu li se građani osobno pojavili ili ne. Svi ostali relevantni podaci o statusu građana, ističe Carić u razgovoru za Index, HZZO-u su neprekidno dostupni.

Carić ističe kako je ovaj zakon vrhunac nesposobnosti države koja poštene građane prisiljava da svaka tri mjeseca osobno dokažu svoje poštenje dolaskom na šalter HZZO-a. Isto tako, smatra da je Zakon neustavan. No, krenimo redom. 

Beroš čekanje pred šalterom HZZO-a nazvao reformom zdravstva

U ožujku ove godine ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je u saboru prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Tada je naglasio da se ti zakoni donose u sklopu zdravstvene reforme i da postavljaju okvir za strukturne, a ne kozmetičke promjene u sustavu.

No cijela najavljena reforma svela se na gužve ispred HZZO-a. Više od 280 tisuća građana koji su u HZZO-u osigurani kao nezaposlene osobe morat će se jednom u tri mjeseca osobno prijavljivati na šalter HZZO-a ako i dalje žele imati zdravstveno osiguranje.

Pravobraniteljica: Uzimat će im zdravstveno osiguranje bez da im za to izdaju rješenje

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u razgovoru za Index naglašava da vidi veliku mogućnost da osobe slabijeg imovnog stanja i one koje imaju značajne zdravstvene poteškoće te osobe s invaliditetom budu diskriminirane. 

"Nekima od njih je zbilja jako teško fizički dolaziti 'samo da se pokažu' u lokalnoj podružnici HZZO-a. A to se posebno odnosi na one koje žive u udaljenim mjestima u kojima nema javnog prijevoza ili koja su iznimno loše prometno povezana pa je osobni dolazak i zahtjevan i košta, a nije nužan", smatra pučka pravobraniteljica. 

Naime, kako pojašnjava, sigurno u 21. stoljeću ima i drugih načina prijave osim osobnog dolaska. Pravobraniteljica tu prvenstvo misli na umrežavanje podataka između različitih tijela, kao i elektroničku komunikaciju građana s tijelima, ali i druge mogućnosti, primjerice, putem drugih osoba, tj. opunomoćenika. 

"Uz sve to je dodatno izuzetno problematično što HZZO neće građanima koje odjavi iz obveznog zdravstvenog osiguranja izdavati rješenje, osim ako ga ne zatraže sami, što velik broj ljudi ni ne zna. A ako ne dobiju rješenje, nemaju ni pravo na žalbu, što je itekako problematično jer Ustav jamči pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom", upozorava pravobraniteljica. 

Građani se masovno žale na nove odredbe zakona

Osobna prijava na šalter HZZO-a, osim gužvi, otvara i pitanja zdravstvenog osiguranja za one koji studiraju izvan Hrvatske ili Europske unije. Ured pučke pravobraniteljice ističe kako je njihov ured više puta i na različite načine upozoravao na moguće probleme. Ukazivali su, kažu, i prije nego što je zakon ušao u saborsku proceduru. 

"Upozoravali smo, naime, već tijekom javnog savjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prošle jeseni. Ponovno sam na ove probleme ukazala u ožujku ove godine na raspravi na saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku. Ali takav je zakon ipak donesen", ističe pravobraniteljica Šimonović Einwalter dodajući da su potom počeli dobivati pritužbe građana na koje se odnosi ova obveza, kao i pritužbe članova njihovih obitelji.

Ministar Beroš bez sluha

"Postupajući u tim predmetima obraćali smo se Ministarstvu zdravstva. Napokon, u skladu sa svojim zakonskim ovlastima sam i javno upozoravala na probleme. Zbilja smo probali puno puta na puno raznih načina. Kako ne vidimo nikakvih pomaka, odnosno naznaka da u Ministarstvu zdravstva ima sluha za ovaj problem, u ovim trenucima pripremamo zahtjev Ustavnom sudu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno onih odredbi koje smatramo spornima", zaključuje pravobraniteljica Šimonović Einwalter. 

No ona nije jedina koja će se obratiti Ustavnom sudu. Među onima koji su našli ozbiljne zamjerke je i informatički stručnjak Lucijan Carić. On smatra da odredbe kako kaže "Zakona o neprestanom obveznom osobnom javljanju HZZO-u" i posljedično moguće postupanje narušavaju, u najmanju ruku, jednakost građana pred zakonom i pravo na žalbu te dovode u pitanje pravo na zdravstvenu zaštitu. 

"Nesposobna država prisiljava građane da dokazuju svoje poštenje svaka 3 mjeseca"

Carić ističe da su odredbe Zakona problematične u pogledu provedbe jer se građani HZZO-u trebaju javiti "radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvrđen", a u stvarnosti HZZO jedino provjerava jesu li se građani osobno pojavili ili ne – svi ostali relevantni podaci o statusu građana HZZO-u su neprekidno dostupni.

"Postavlja se pitanje ustavnosti prakse u kojoj država, tijela javne vlasti i druge institucije svoju nesposobnost, neznanje, neefikasnost i manjak volje da nađu, kazne i sankcioniraju stvarne prekršitelje zakona prebacuju na većinu poštenih građana i te poštene građane tjeraju da neprekidno dokazuju svoje poštenje i zakonito uživanje prava", naglašava Carić dodajući da ovakva praksa ne samo da je upitne ustavne, ali i pravne utemeljenosti, već je i potpuno neučinkovita. 

Carić: HZZO će gubiti 35 tisuća radnih sati godišnje zbog ovih prijava

Carić ističe da će samo za javljanje HZZO-u građani godišnje potrošiti bar milijun sati svog vremena, ne računajući dodatne troškove, nepotrebne gužve i troškove putovanja. 

"Naravno, za gubitak vremena i neugodnosti koje građani trpe nikoga nije briga jer su građani ionako samo puki objekt u očima velebnog hrvatskog sustava. Zavod će, sa svoje strane, na provjeru pristupa građana nepotrebno godišnje potrošiti bar 35.000 radnih sati – ironično jer to sigurno neće HZZO učiniti efikasnijim ni osigurati bolju zdravstvenu zaštitu", napominje Carić dodajući da zakon ima problem s Ustavom koji u članku 59. propisuje: "Svakom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom."

"Ustav jamči prava bar na petnaest mjesta i ta jamčena prava obično se ostvaruju temeljem zakona. No jamčena prava nisu obveze niti to zakonom mogu postati. Kako se zakon zove Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, a svojim člankom 4. stavak 1. propisuje da su se na obvezno zdravstveno osiguranje obvezne osigurati sve osobe, legitimno je postaviti pitanje je li to u suglasnosti s Ustavom", pita se Carić dodajući na kraju da je legitimno i pitati se kako pravo koje se Ustavom svakom jamči, a zakon ga pretvara u obvezu, nekome može biti oduzeto pukom administrativnom odlukom po službenoj dužnosti i bez izdavanja rješenja.

HZZO sve prebacuje na zakonodavce

"Na Ustavnom sudu je da ocijeni suglasnost s Ustavom Zakona o obveznoj zdravstvenoj zaštiti i njegovih spornih odredbi, što možda i nije tako jednostavan zadatak. Mislim da bi Ustavni sud do donošenja konačne odluke trebao hitno suspendirati primjenu spornih odredbi zakona, moguće i cijele njegove zadnje izmjene, jer su štetne posljedice ovako loših odredbi upitne ustavnosti vrlo dalekosežne i lako je pretpostaviti kako će najviše pogoditi upravo one građane koji su u najnepovoljnijem položaju", zaključuje Carić. 

U HZZO-u se za sada ne obaziru na kritike vezane za obvezu osobne prijave te sve prebacuju na zakonodavca. 

"U okviru nadležnosti HZZO-a, kao provedbenog tijela obveznoga zdravstvenog osiguranja, ukazujemo da je HZZO dužan postupati u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je donio Hrvatski sabor 17. ožujka 2023. godine i koji je stupio na snagu 1. travnja 2023. godine, a kojim je za određene kategorije osiguranih osoba koje se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje propisana obveza osobnog pristupanja HZZO-u jednom u tri mjeseca radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvrđen", tvrde u HZZO-u. 

Na naš direktan upit da komentiraju sporne odredbe zakona o kojima će zasigurno raspravljati i Ustavni sud kažu nam da oni kao provedbeno tijelo ne mogu komentirati doneseni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.