Foto: AFP

INSTITUT za međunarodne odnose objavio je rezultate istraživanja "Analiza regionalnih kapaciteta za korištenje EU fondova na županijskoj razini" u kojem se donosi ocjena kapaciteta županijskih institucija za sudjelovanjem na natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava sufinanciranih od strane pretpristupnih fondova Europske Unije.

Rezultati su potvrdili da je osnivanjem županijskih razvojnih agencija dan vrlo snažan poticaj bržem razvoju kapaciteta za korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova. U prosjeku svaka županija ima na raspolaganju oko 15 zaposlenika za rad na pripremi i provedbi EU projekata, a broj zaposlenika uključenih u pripremu i provedbu EU projekata je narastao za 50% u protekle tri godine. Premda su razlike među županijama u pogledu ukupnog broja uključenih zaposlenika i dalje značajne, one se ipak polako smanjuju.

Rezultati u pogledu iskorištenosti sredstava i dalje skromni

Od 2005. do 2010.godine županijska uprava i institucije pod kontrolom županije su ugovorile oko 8,5 milijuna eura vrijednosti darovnica iz pretpristupnih fondova, što predstavlja oko 16% od ukupno ugovorenih sredstava na natječajima otvorenim županijama za sudjelovanje. Najviše ugovorenih sredstava ostvarile su jedinice lokalne samouprave, oko 40%. Slijede obrazovne i znanstvene institucije 21%, zatim županijske institucije, organizacije civilnog društva s udjelom od 12%, te državna poduzeće i javne ustanove s 11%. Takav rezultat ne čudi s obzirom na limitirana sredstva pretpristupnih fondova koja su proteklih godina bila dostupna za županije, razvojne agencije kao i druge lokalne aktere.

Loša suradnja županija i agencija s poslovnim udruženjima

Primjetna je visoka koncentracija „uspješnih“ županijskih uprava i razvojnih agencija. Otprilike, na jednu četvrtinu županijskih uprava i agencija otpada tri četvrtine ukupno ugovorenih sredstava. Analiza je također pokazala da dosadašnji uspjeh u korištenju EU fondova nije povezan s veličinom županije (u pogledu broja stanovnika) nego da je presudan broj zaposlenih na pripremi i provedbi projekata.

Primjetno je da su županije i razvojne agencije razvile su vrlo snažnu suradnju s nizom partnera na pripremi i provedbi projekata, ali zabrinjava vrlo slaba suradnja s poslovnim udruženjima. Gotovo dvije trećine županija i agencija nije u protekle tri godine provelo niti jedan zajednički projekt s nekim poslovnim udruženjem.

Najbolji Međimurci i Istrijani, najlošija Splitsko-dalmatinska županija

Podatci o vrijednosti ukupno ugovorenih darovnica iz pretpristupnih programa na razini županije pokazuju da najveći stupanj apsorpcijskih kapaciteta bilježe prijavitelji iz Međimurske županije s 46,9 ugovorenih eura po stanovniku. Zatim slijedi  Požeško-slavonska s 25,6 eura i Karlovačka županija s 21,2 eura po stanovniku. Na posljednjem je mjestu Splitsko-dalmatinska županija sa svega 3,0 eura po stanovniku ugovorenih darovnica.

Međutim, kada se analiziraju isključivo podaci o ugovorenim darovnicama od strane županijske uprave te institucija pod kontrolom županije tada najbolje rezultate bilježi Istarska županija s 13,8 eura po stanovniku. Zatim slijedi Međimurska županija sa 7,9 eura, Krapinsko-zagorska s 4,8 te Varaždinska s 3,9 eura. Najlošije rezultate su ostvarile Ličko-senjska županija (0,0 eura), Splitsko-dalmatinska (0,0 eura) i grad Zagreb (0,1 euro).

Nužna je aktivnija podrška centra županijama

Međutim, potrebno je biti oprezan kod donošenja zaključaka o kapacitetima pojedinih županija, budući da se zbog relativno malih iznosa do sada ugovorenih darovnica sa svakim novim natječajem rang pojedine županije može značajno promijeniti.

Opći je zaključak da usprkos iskazanom napretku u pogledu jačanja apsorpcijskih kapaciteta u sadašnjoj situaciji izrazite centralizacije javnih prihoda, a bez dovoljno konkretne podrške središnje razine, nije realno očekivati da će županijski akteri uspjeti samostalno razviti kapacitete u značajnijoj mjeri za jedno djelotvorno sudjelovanje u korištenju sredstava iz Strukturnih fondova.