MINISTAR rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović nedavno se pohvalio rastom zaposlenosti u Hrvatskoj, ustvrdivši da nova metodologija Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje točne podatke o broju zaposlenih. Naime, DZS je u veljači ove godine objavio da smo u siječnju 2019. imali 1.386.280 zaposlenih, dok su ovaj mjesec objavili reviziju podataka pa je ispalo da smo u siječnju 2019. imali 1.484.703 zaposlenih. Postavlja se pitanje kako su uspjeli stvoriti gotovo 100.000 zaposlenih više, i to za isti mjesec. I znači li to da su podaci objavljivani za razdoblje od siječnja 2016. do srpnja 2019. bili netočni?

Državni zavod za statistiku objasnio je kako su promijenili metodologiju te u obuhvat zaposlenih uključili i neke kategorije radnika koje dosad nisu bile obuhvaćene pa su tako sad uključili i radnike/osiguranike koji su po osnovi radnog odnosa izaslani na rad u inozemstvo te radnike/osiguranike tzv. mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima. Riječ je o mladim osobama koje poslodavac po osnovi ugovora o radu na neodređeno prijavljuje na obavezno mirovinsko osiguranje i obavezno zdravstveno osiguranje, a da do dana početka sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina.

Bivši ravnatelj Zavoda: Osobe koje rade u inozemstvu nije trebalo uključiti u zaposlene u Hrvatskoj

Razgovarali smo s bivšim ravnateljem Državnog zavoda za statistiku Markom Krištofom te smo ga pitali kako komentira reviziju podataka i nagli rast broja zaposlenih te zašto za vrijeme njegovog mandata ove dvije kategorije nisu bile uključene u ukupni broj zaposlenih. Krištof nam je pak otkrio da Državni zavod za statistiku i dalje ne daje autentične podatke o broju zaposlenih te da neke osobe vode kao dva puta zaposlene.

"U reviziji su u ukupan broj zaposlenih uključili izaslane radnike, koji ne bi trebali biti uključeni jer ne rade na teritoriju Hrvatske. Od 1956. godine se vodila statistika tako da se osobe koje rade na stranom teritoriju ne vode kao zaposleni u Hrvatskoj. Oni rade za hrvatske tvrtke, ali u inozemstvu, a ne u Hrvatskoj. Ako ih se već uključivalo u broj zaposlenih, trebalo ih je prikazati kao posebnu kategoriju, a ne da se vode kao zaposleni u Hrvatskoj jer se za BDP računaju samo oni zaposleni na teritoriju Hrvatske", rekao nam je Krištof.

Što se tiče kategorije mladih, navodi kako je moguće da je netko od službenika DZS-a koji su radili na statističkom izračunu mislio da se radi o osobama na stručnom osposobljavanju.

"Greške u statistici se događaju, no zanima me zašto DZS sad nije išao na objedinjavanje izvora od kojih prikuplja podatke. Zašto se i dalje dio podataka uzima s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i još uz to preko JOPPD obrasca (op. a. obrazac Porezne uprave kojim se prikupljaju podaci iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirez te doprinosi za obvezna osiguranja)? Tako, recimo, imate osobu koja je kao IT stručnjak zaposlena u nekoj firmi, a sad ima paušalni obrt i u njemu isto radi. I dok ona s jedne strane u mirovinskom nije evidentirana dva puta, DZS ju vodi dva puta kao zaposlenu", rekao je Krištof za Index.

"Ne može se tvrditi da je namjerno napumpana brojka zaposlenih, ali..."

Kaže kako posao unaprjeđenja podataka o samim zaposlenima nije gotov i da bi trebalo informacije preuzimati od samo jednog izvora, i to preko JOPPD obrasca.

"Nije logično da u nekim mjesecima imate veći broj zaposlenih prema Zavodu za statistiku, nego osiguranih u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. To nije logično i ne bi trebalo biti tako jer u osiguranike spadaju različite osobe: od onih za koje neki drugi plaćaju doprinose ili si sami plaćaju pa do onih za koje država plaća doprinose, a koji po definiciji nisu radnici. Dakle, nije logično da ta brojka osiguranika i u jednom trenu bude manja od broja zaposlenih", tvrdi Krištof.

Pitali smo ga je li zapravo sad namjerno napuhnuta brojka zaposlenih uključivanjem još nekih kategorija.

"Ne može se tvrditi da je namjerno napumpana brojka, međutim, dok se svi podaci ne preuzimaju iz jednog izvora, nećemo imati pravu sliku o zaposlenima", rekao je Krištof.

Izvor iz Državnog zavoda za statistiku tvrdi nam pak da se u Zavodu manipuliralo podacima o broju zaposlenih.

"Prilikom izrade samog JOPPD obrasca, osnovana je radna skupina sastavljena od predstavnika različitih tijela, među kojima je bio i Zavod (bivša voditeljica službe statistike tržišta rada i bivša načelnica sektora društvenih statistika). Dakle, Zavod je mogao utjecati na kreiranje i sadržaj samog obrasca kroz rad radne skupine. Obje kategorije koje čine najveću razliku u revidiranim podacima, a odnose se na mlade i izaslane radnike, postojale su u to vrijeme i trebale su biti uključene u ukupan broj zaposlenih", tvrdi nam izvor.

Izvor iz Zavoda: Ravnateljica ovo predstavlja kao reviziju, a zapravo se dogodio ogroman propust

Kaže kako je sam obrazac testiran nakon službenog uvođenja za potrebe statistike tržišta rada i modernizacije prikupljanja podataka te su odgovorne osobe i u tom koraku trebale primijetiti da nešto nije u redu s ukupnim brojem zaposlenih u pravnim osobama, odnosno da nedostaju određene kategorije zaposlenih.

"Iako ravnateljica Brković ovo pokušava prikazati kao reviziju podataka, evidentno je da se radi o više nego očitoj grešci i ogromnom propustu osoba koje su bile odgovorne za analizu, testiranje i uvođenje JOPPD obrasca kao novog izvora podataka, odnosno bivše voditeljice službe statistike tržišta rada i bivše načelnice sektora društvenih statistika koje su smijenjene za vrijeme ravnatelja Krištofa zbog niza problema s kojima se Zavod suočavao koji su bili rezultat njihovih propusta", rekao nam je izvor.

Kako bi se zaposleni razvrstali u odgovarajuće djelatnosti, podaci iz JOPPD obrasca uparivali su se, kaže, s podacima iz statističkog poslovnog registra kako bi im se dodijelila šifra djelatnosti jer ona ne postoji u JOPPD obrascu.

No i tu je, tvrdi, napravljena dodatna greška jer je stanje registra bilo na određeni dan u godini, a ta se baza onda koristila za sve naredne mjesece u godini, što je rezultiralo sve većim brojem zaposlenih koji su ostali neupareni zbog zaposlenih u novoosnovanim poduzećima koja nisu bila dio statističkog poslovnog registra jer nije adekvatno ažuriran.

"Sad se poigralo s metodologijom jer u ovom trenu, pred izbore, vlastima odgovara veća brojka zaposlenih"

"Svi ti nerazvrstani zaposleni jednostavno su zanemareni i nisu uključeni u ukupan broj zaposlenih iz čega je jasno da se ne radi o slučajnoj statističkoj pogrešci prilikom prikupljanja, obrade ili analize, nego o svjesnoj manipulaciji podacima isključivo dvije spomenute osobe jer ostali kolege nisu imale pristup podacima kao ni mogućnost donošenja odluka. Ovo što se sad napravila navodna revizija i pokazala 100.000 više zaposlenih, pa imali smo ih i prije, samo nisu bili prikazani. Sad se samo poigralo s metodologijom jer u ovom trenu, tajmingu pred izbore, vlastima odgovara veća brojka zaposlenih", rekao nam je izvor iz Zavoda.

Umjesto da je, ističe izvor, ravnateljica Zavoda Lidija Brković išla s objavom revidiranih podataka za sve korisnike podataka statistike tržišta rada, bilo bi korisnije i statistički kvalitetnije da se uspostavio registar zaposlenih u kojemu bi bile sve kategorije zaposlenih u pravnim osobama.

"No koliko je kvaliteta službene statistike bitna ravnateljici Brković, govori i kadrovsko osvježenje kojim se pohvalio i sam ministar Aladrović koji je očigledno jako dobro upoznat sa situacijom u Zavodu, u kojem su obje odgovorne osobe za ovaj fijasko i sramotu Zavoda nagrađene unaprjeđenjima u kratkom mandatu ravnateljice Brković. Pravi razmjer katastrofe najavljenih kadrovskih osvježenja bit će vidljiv u nadolazećem razdoblju te rezultatima rada jer kvalitetni kadar masovno odlazi zbog neslaganja s načinom rada ravnateljice Brković", rekao nam je izvor.

Zavod za statistiku: Nismo objavili pogrešne podatke

U Državnom zavodu za statistiku odgovorili su nam da prethodno objavljeni podaci nisu bili pogrešni, nego je obuhvat podataka bio nepotpun (prelazak na novi administrativni izvor), zbog čega je napravljena revizija podataka.

"Da su bili objavljeni pogrešni podaci, bio bi objavljen ispravak krivo objavljenih podataka, što je moguće u procesu statističke proizvodnje. Zbog toga se statističari ne kažnjavaju, nego se objavljuje ispravak objavljenih podataka. Javnost smo obavijestili o reviziji broja zaposlenih putem priopćenja te na konferenciji za tisak 13. rujna 2019.", stoji u odgovoru Zavoda.

Kažu kako su tijekom postupka revizije statistike zaposlenih koristili podatke Ministarstva rada i mirovinskog sustava kako bi otklonili metodološke nedosljednosti i znatne razlike u podacima o broju zaposlenih koje prati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i podacima koje DZS preuzima iz obrasca JOPPD od Porezne uprave, odnosno Ministarstva financija.

"Zbog navedenih činjenica izjava ministra rada i mirovinskog sustava o tome da Ministarstvo surađuje s DZS-om ni u kojem slučaju ne ugrožava neovisnost institucije", tvrde u Zavodu.

Usporedbom podataka iz raspoloživih administrativnih izvora utvrdili su, kažu, da je potrebno provesti sveobuhvatnu analizu administrativnih podataka koji se preuzimaju iz obrasca JOPPD Porezne uprave radi utvrđivanja razloga nastanka sve većih razlika u podacima iz drugih izvora.

Određene su razlike, tvrde, opravdane zbog različitih definicija zaposlene osobe, kao što je pitanje uključivanja volontera, osoba na stručnom osposobljavanju, osoba s produženim osiguranjem itd., kao i razlike koje su se pojavile zbog različitih metodologija obrade administrativnih podataka.

Zavod: Nije moguće dupliciranje podataka

"Ipak, sve veće razlike upozorile su na potrebu analize podataka preuzetih iz obrasca JOPPD. Utvrđeno je da je potrebno proširiti obuhvat zaposlenih u pravnim osobama i uključiti kategorije zaposlenih po osnovi radnog odnosa koje dosad nisu bile uključene u obuhvat, kao što su, na primjer, mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima za koje se analizom utvrdio rastući trend, osobito od druge polovice 2018., te radnici izaslani na rad u inozemstvo", ističu u Zavodu.

Objašnjavaju kako gotovo svaka promjena primijenjene metodologije istraživanja uzrokuje i određene promjene u podacima te da je tako i ova revizija broja zaposlenih u pravnim osobama utjecala na podatke o ukupno zaposlenim osobama prema administrativnim izvorima, aktivnom stanovništvu te stopi registrirane nezaposlenosti.

"Podatke o obrtu, slobodnim profesijama i osiguranicima poljoprivrednicima Državni zavod za statistiku preuzima od HZMO-a. Osoba koja ima paušalni obrt ne vodi se dva puta kao zaposlena osoba jer se podaci obrađuju prema načelu jedinstvenog OIB-a i nije moguće dupliciranje podataka", tvrde u Zavodu, dok, kako smo gore naveli, bivši ravnatelj Zavoda tvrdi suprotno.

"Osobe koje su temeljem radnog odnosa izaslane na rad u inozemstvo (šifra 5 iz obrasca JOPPD) uključene su u ukupan broj zaposlenih iako nisu uključene u BDP. Podaci o izaslanim radnicima nisu uključeni u broj zaposlenih prema metodologiji ESA 2010, koja se koristi za izračun BDP-a, zato što  se koristi koncept koji se temelji na podacima Ankete o radnoj snazi", dodaju u Zavodu.

Zaključno, navode kako se revizije provode u interesu korisnika jer je glavni cilj statistike pravodobno pružiti pouzdane podatke vodeći računa o kvaliteti i obuhvatu podataka.