INDIJA je lansirala svoju treću misiju na Mjesec, s ciljem da postane prva zemlja koja će sletjeti blizu slabo istraženog južnog pola tog prirodnog satelita Zemlje. Svemirska letjelica Chandrayaan-3, s orbiterom, s letjelicom i roverom, poletjela je u 10:05 po hrvatskom vremenu iz svemirskog centra Sriharikota.

Letjelica bi trebala stići do Mjeseca 23. ili 24. kolovoza. Ako misija bude uspješna, Indija će biti tek četvrta zemlja koja je postigla tzv. meko slijetanje na Mjesec, nakon SAD-a, bivšeg Sovjetskog Saveza i Kine.

Tisuće ljudi gledale su lansiranje iz gledališta, a prisutni su opisali prizor uzlijetanja rakete kao "veličanstven". Lansiranje je dočekano s oduševljenjem i gromoglasnim pljeskom gomile i znanstvenika.

"Ovo je novo poglavlje u indijskoj svemirskoj odiseji"

BBC-ov Arunoday Mukharji, koji je bio na mjestu lansiranja, rekao je da su se iz svakog kutka dvorane čuli povici "Bharat Mata ki jai (Pobjeda majci Indiji)". "Chandrayaan-3 započeo je svoje putovanje prema Mjesecu", rekao je šef Indijske svemirske istraživačke organizacije (Isro) Sreedhara Panicker Somanath u svojim prvim komentarima nakon uspješnog lansiranja. "Postavili smo Chandrayaan na preciznu orbitu oko Zemlje." Isro je tvitao da je "stanje svemirske letjelice normalno".

Premijer Narendra Modi rekao je da je Chandrayaan-3 "ispisao novo poglavlje u indijskoj svemirskoj odiseji". "Leti visoko i uznesi snove i ambicije svakog Indijca. Ovo veličanstveno postignuće svjedočanstvo je neumornom trudu naših znanstvenika. Pozdravljam njihov duh i domišljatost!" napisao je na Twitteru.

Treći u indijskom programu lunarnog istraživanja, letjelica Chandrayaan-3, trebala bi nadograditi uspjeh ranijih misija na Mjesec. Dolazi 13 godina nakon prve indijske misije na Mjesec 2008. godine, koja je provela "prvo i najdetaljnije pretraživanje vode na lunarnoj površini i utvrdila da Mjesec ima atmosferu tijekom dana", rekao je Mylswamy Annadurai, voditelj projekta Chandrayaan-1.

Druga misija propala u trenutku slijetanja

Chandrayaan-2 - koji je također uključivao orbiter, sondu i rover - lansiran je u srpnju 2019. godine, ali je bio samo djelomično uspješan. Njegov orbiter i danas kruži i proučava Mjesec, ali sonda odnosno rover nije uspio izvesti tzv. meko slijetanje i srušila se tijekom slijetanja. To je bilo zbog "zadnjeg trenutka kvara u kočionom sustavu", objasnio je Annadurai.

Somanath je rekao da su pažljivo proučili podatke iz posljednjeg pada i proveli simulacijske vježbe kako bi ispravili kvarove.

Chandrayaan-3, koji teži 3900 kg i košta 6.1 milijardu rupija (75 milijuna dolara), ima "iste ciljeve" kao i njegov prethodnik - osigurati meko slijetanje na površinu Mjeseca, dodao je. Sonda (nazvana Vikram, po osnivaču Isroa) teži oko 1500 kg i u svom "trbuhu" nosi 26 kg teški rover koji se zove Pragyaan, što na sanskrtu znači "za mudrost".

Što je cilj rovera?

Nakon lansiranja, letjelica će trebati od 15 do 20 dana da uđe u orbitu Mjeseca. Znanstvenici će zatim početi smanjivati brzinu rakete tijekom sljedećih nekoliko tjedana kako bi je doveli do točke koja će omogućiti meko slijetanje Vikrama. Prođe li sve prema planu, rover sa šest kotača će se zatim voziti po stijenama i kraterima na površini Mjeseca, prikupljajući ključne podatke i slike koje će se poslati na Zemlju na analizu.

"Rover nosi pet instrumenata koji će se usredotočiti na saznavanje fizičkih karakteristika površine Mjeseca, atmosfere blizu površine i tektonsku aktivnost kako bi proučili što se događa ispod površine. Nadam se da ćemo pronaći nešto novo", rekao je Somanath za Mirror Now.

Neistraženi južni pol Mjeseca

Južni pol Mjeseca još je uvijek uglavnom neistražen - površinsko područje koje ostaje u sjeni tamo je mnogo veće od onog na sjevernom polu Mjeseca, što znači da postoji mogućnost otkrića vode u područjima koja su trajno u sjeni. Chandrayaan-1 bio je prvi koji je 2008. godine otkrio vodu na Mjesecu, blizu južnog pola.

"Imamo više znanstvenog interesa za ovo mjesto jer je ekvatorska regija, koja je sigurna za slijetanje, već osvojena i o njoj je dostupno puno podataka", rekao je Somanath. "Ako želimo napraviti značajno znanstveno otkriće, moramo otići na novo područje poput južnog pola, koje doduše nosi veće rizike pri slijetanju."

Somanath dodaje da su podaci iz pada Chandrayaan-2-a "prikupljeni i analizirani" i da su pomogli ispraviti sve pogreške u najnovijoj misiji.

"Orbiter iz Chandrayaan-2-a pruža puno vrlo slika visoke rezolucije mjesta na kojem želimo sletjeti i ti su podaci dobro proučeni pa znamo koliko je tamo stijena i kratera i proširili smo domenu slijetanja za bolju mogućnost", rekao je.

"Slijetanje mora biti apsolutno precizno"

Slijetanje, rekao je Annadurai, bi moralo biti "apsolutno precizno" da bi se podudaralo s početkom lunarnog dana (dan na Mjesecu jednak je 14 dana na Zemlji) jer bi baterije s letjelice i rovera trebale sunčevu svjetlost da bi se mogle napuniti i funkcionirati.

Misija na Mjesec, kaže  Annadurai, osmišljena je početkom 2000-ih kao uzbudljiv projekt za privlačenje talenata u vrijeme IT-booma u Indiji, jer su većina diplomiranih studenata tehnologije željela pridružiti se softverskoj industriji.

"Uspjeh Chandrayaan-1 pomogao je u tom pogledu. Svemirski program postao je stvar ponosa za Indiju i sada se smatra vrlo prestižnim raditi za Isro", rekao je.

Sve veći globalni interes za Mjesec

Ali veći cilj indijskog svemirskog programa, kaže Annadurai, "obuhvaća znanost i tehnologiju i budućnost čovječanstva". Indija nije jedina zemlja fokusirana na mjesec Mjesec - postoji sve veći globalni interes za njega. Znanstvenici kažu da još uvijek ima puno toga za razumjeti o Mjesecu koji se često opisuje kao portal prema dubokom svemiru.

"Ako želimo razviti Mjesec kao prvu postaju, portal prema dubokom svemiru, onda moramo provesti mnogo više istraživanja kako bismo vidjeli kakav bismo stanište mogli izgraditi tamo s lokalno dostupnim materijalom i kako ćemo dostavljati zalihe našim ljudima tamo", kaže Annadurai.

"Krajnji cilj indijskih sondi je da jednog dana kada Mjesec - udaljen 360.000 km - postane prošireni kontinent Zemlje, nećemo biti pasivni promatrači, već ćemo imati aktivni, zaštićeni život na tom kontinentu i moramo nastaviti raditi prema tome." A uspjeh misije Chandrayaan-3 bit će značajan korak u tom smjeru.