INFEKTOLOG Goran Tešović gostovao je u Newsroomu na N1 televiziji te govorio o cijepljenju, AstraZeneci i epidemiološkoj situaciji.

"Mora postojati generalna percepcija da je cjepivo ovog trena jedini izlazak iz krize. Naravno da se nikad svi neće cijepiti i uvijek postoje oni koji se neće cijepiti, pa tako i u ovoj situaciji. Naš cilj nije da se cijepi 100% populacije jer se pandemiju može kontrolirati i s manje", rekao je.

Dodaje i kako ćemo tek steći informacije uz koje će se moći odlučivati što dalje, koliko često ćemo se morati procjepljivati i hoćemo li morati uopće te hoće li virus postati sezonalna bolest od koje većinom obolijevaju djeca.

"Ja ne mislim da će se tako dogoditi, mislim da će ostati među nama i da će i dalje uzrokovati teže oblike bolesti i da ćemo se morati cijepiti", govori.

"AstraZenecu prati nesreća"

Osvrnuo se i konkretno na AstraZenecino cjepivo:

"Ja bih rekao da to cjepivo od samog početka prati određena nesreća i to je sve razlog zbog kojeg postoji nepovjerenje u inače učinkovito cjepivo. Mi definitivno nekoliko mjeseci nakon što je ušlo u kliničku upotrebu možemo tvrditi da je AstraZenecino cjepivo učinkovito. Na početku ni to nismo mogli tvrditi jer brojevi nisu bili tako povoljni kao za druga cjepiva.

Sada vidimo da postoji nuspojava koja je iznimno rijetka i neki ljudi s njom su preminuli. To je jako važna informacija i EMA je to danas vrlo uvijeno objavila, ali to je važno kako bismo u stručnim krugovima prekinuli raspravu je li to nuspojava ili nije. Dobili smo signale da nuspojava koja je iznimno rijetka postane još rjeđa. Znamo da se ta nuspojava javila većinom kod ženskog spola i kod mlađih. Neke zemlje su već počele AstraZenecu koristiti za cijepljenje starijih od 65 godina", objašnjava.

"Imam povjerenja u finski sustav cijepljenja"

Kao primjer uspješnog provođenja cijepljenja navodi Finsku:

"Ja ću iznijeti svoj stav. Ja se vakcinologijom bavim desetljećima. Imam povjerenje u sustav cijepljenja koji je u Finskoj i način na koji Finska regulativa regulira nuspojave cjepiva. Istakao bih Finsku kao primjer koji mi se čini potpuno ispravan, a to je da se smanji vjerojatnost ovih nuspojava, očekuje se da se cijepe isključivo osobe starije od 65 godina.

Imamo relativno komfornu situaciju jer smo u kontinuiranom nedostatku cjepiva drugih proizvođača, ali ta cjepiva postoje i za tu nuspojavu ne znamo kod njih. U nekim zemljama je cijepljeno već više od 50% populacije, poput Izraela. To su milijuni ljudi i takva nuspojava bi se već vidjela. Finski stav mi se čini apsolutno razuman."

"Već prva doza pruža značajnu zaštitu"

Govorio je i o docjepljivanju drugim cjepivom.

"I tu postoji rješenje, a neke zemlje već razmišljaju o tome i mislim da svi trebaju razmišljati o tome. Neki prije primjene tog rješenja čekaju rezultate studije, a to je da se nakon prve doze vektorskog cjepiva, konkretno AstraZenece, docjepljenje obavi mRNK cjepivom. Norveška već razmišlja o tome i postoji rezervna varijanta.

Nikada nije rečeno da se tako nešto u budućnosti neće moći napraviti, samo da se ta varijanta primjenjuje u situaciji kada nedostaje cjepivo kojim je dana prva doza, a sada je razlog drugačiji."

Ističe kako je sretna okolnost što se pokazalo nakon početka cijepljenja da već prva doza pruža značajnu zaštitu kod velikog broja procijepljenih. "Ta doktrina da se procijepi što više ljudi prvom dozom je dobra i takav pristup je apsolutno opravdan", rekao i dodao je da bi i u Hrvatskoj, s obzirom na rast zaraženih, mogli primijeniti taj pristup.

Rekao je i kako razmak između dvije doze cjepiva za sva cjepiva može biti i veći nego trenutna 3 odnosno 4 tjedna za Pfizer i Modernu.