NJEMAČKO gospodarstvo stagnirat će u 2024. godini, procjenjuju vodeći ekonomski instituti, drastično snizivši prognozu zbog visokih kamatnih stopa, slabe globalne potražnje i političke neizvjesnosti. Najveće europsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 0.1 posto, pokazuju nove procjene instituta Ifo, DIW, IWH, IfW i RWI. Prošle jeseni prognozirali su da će aktivnost u 2024. porasti za 1.3 posto. Marginalno su pak snizili procjenu za iduću godinu, na 1.4 posto.

"Iako će oporavak vjerojatno krenuti od proljeća, rast u cjelini gledano neće baš biti jak", rekao je Stefan Kooths, voditelj ekonomskih istraživanja pri Kielskom institutu za svjetsko gospodarstvo (IfW).

Gospodarska aktivnost trenutno je tek neznatno veća no što je bila prije pandemije budući da produktivnost stagnira, navode instituti u proljetnom izvješću. "I u domaćem i u inozemnom gospodarstvu u posljednje vrijeme prevladavaju nepovoljni faktori", navodi se u izvješću.

Njemački izvoz pada unatoč ubrzanoj globalnoj gospodarskoj aktivnosti, konstatiraju, ukazujući na slabu potražnju za kapitalnim i intermedijarnim proizvodima, ključnim njemačkim izvoznim proizvodima. Tome valja dodati narušenu cjenovnu konkurentnost njemačkih dobara čija proizvodnja iziskuje veću potrošnju energije, dodali su.

Korporativna ulaganja trebala bi porasti u 2025. godini, ali će se vjerojatno zadržati na razini iz 2017. zbog neizvjesnosti koja obavija ekonomsku politiku, ističu u izvješću.

Ključna osobna potrošnja

U ovoj će godini osobna potrošnja postati najvažniji motor rasta gospodarstva, a u idućoj godini trebao bi je u toj ulozi zamijeniti snažniji izvoz, navode instituti. Poticaj potrošnji trebala bi biti slabija inflacija, koja bi u ovoj godini trebala kliznuti na 2.3 posto i na 1.8 posto u 2025.

Potrošnju bi trebalo poduprijeti i snažno tržište rada, smatraju instituti, dodajući da bi nezaposlenost ovog proljeća trebala tek neznatno rasti. U ovoj godini stopa nezaposlenosti vjerojatno će iznositi 5.8 posto i kliznuti na 5.5 posto u 2025.

U takvim bi uvjetima plaće trebale realno porasti tijekom cijelog razdoblja obuhvaćenog istraživanjem i nadoknaditi gubitke iz 2022. i prve polovine 2023., navodi se u izvješću.

No, razinu s kraja 2021., prije drastičnog skoka inflacije, trebale bi dostignuti tek u drugom tromjesečju 2025. godine, naglašavaju stručnjaci.

Ministarstvo gospodarstva uključuje prognoze instituta u svoje projekcije. Vlada trenutno očekuje da će najveće europsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 0.2 posto, snizivši također drastično prognozu koja je predviđala 1.3-postotni rast aktivnosti, podsjeća Reuters.