BLISKI istok ponovno je na rubu dubokog i razornog rata između dva protagonista koji su se međusobno suprotstavljali veći dio proteklih 45 godina. Ovo je sada jedan od najopasnijih trenutaka za cijelu regiju.

Iran, koji je postao Islamska Republika nakon svrgavanja šaha 1979. godine, dugo je obećavao uništiti Državu Izrael, koju naziva "cionističkim režimom". Izrael optužuje Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) za širenje nasilja diljem Bliskog istoka putem svojih saveznika i posrednika, a ovo mišljenje dijeli i nekoliko arapskih vlada.

Izrael je spreman uzvratiti Iranu zbog jučerašnje salve balističkih projektila, od kojih su neki probili izraelsku protuzračnu obranu. Štoviše, to je obećao. 

Iran pak tvrdi da je sinoćnji napad s gotovo 200 raketa bio odmazda za dva ubojstva od Izraela - vođe Hezbolaha Hassana Nasralaha u Bejrutu i vođe Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu. Poručili su i da je akcija završena ako Izrael ne odluči uzvratiti, a ako odluči da će se suočiti s "velikim uništenjem", i da raketama neće gađati samo Izrael.

BBC je analizirao što će se dogoditi sljedeće.

I Izrael i njegov najbliži saveznik SAD obećali su kazniti Iran zbog lansiranja 180 projektila na Izrael. "Iran će platiti visoku cijenu", izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

Suzdržanost koju su saveznici Izraela zagovarali u travnju sada nije toliko izražena. A s obzirom na izraelsku odlučnost da se obračuna sa svim svojim neprijateljima odjednom - u Libanonu, Gazi, Jemenu i Siriji - čini se da Netanyahuova vlada nije raspoložena za suzdržavanje.

Izraelski stratezi vjerojatno sada raspravljaju ne o tome hoće li i kada udariti na Iran, već koliko snažno.

Tri kategorije mogućih ciljeva za izraelski protunapad

Uz pomoć američkih satelitskih obavještajnih podataka i agenata Mosada, izraelske obavještajne službe, s terena u Iranu, Izraelske obrambene snage (IDF) imaju širok raspon ciljeva. Ti ciljevi mogu se ugrubo podijeliti u tri kategorije:

• Konvencionalni vojni ciljevi

Rani i očiti ciljevi bit će baze iz kojih je Iran lansirao balističke projektile. To znači: lansirne rampe, zapovjedno-kontrolni centri, spremnici za gorivo i skladišni bunkeri. Mogli bi dodatno ciljati baze Revolucionarne garde (IRGC) te sustave protuzračne obrane i druge raketne baterije. Mogu čak pokušati ubiti ključne osobe uključene u iranski balistički raketni program.

• Ekonomski ciljevi 

To bi uključivalo najranjiviju državnu imovinu Irana - njegova petrokemijska postrojenja, proizvodnju energije i moguće brodarske interese. Međutim to bi bio iznimno nepopularan potez u Iranu jer bi više pogodio živote običnih ljudi nego bilo koji napad na vojsku.

• Nuklearni ciljevi 

  Ovo je ključna točka za Izrael. Poznato je, prema podacima UN-ove agencije za nuklearni nadzor (IAEA), da Iran obogaćuje uranij daleko iznad 20% potrebnih za civilnu nuklearnu energiju. Izrael i drugi sumnjaju da Iran pokušava dosegnuti "točku proboja" u kojoj bi u vrlo kratkom vremenskom razdoblju mogao izraditi nuklearnu bombu.

Mogući ciljevi na izraelskom popisu uključuju Parčin, epicentar iranskog vojnog nuklearnog programa, istraživačke reaktore u Teheranu, Bonabu i Ramsaru, kao i glavna postrojenja u Bušehru, Natanzu, Isfahanu i Ferdowu.

Velik dio izraelskih kalkulacija uključivat će pokušaje da predvide kako će Iran uzvratiti i kako to ublažiti. Iranski stav je da je nakon lansiranja tih projektila na, kako kažu, izraelske vojne ciljeve, situacija sada izjednačena. No upozoravaju da će, ako Izrael odgovori, Iran ponovno uzvratiti.

"Ovo je samo djelić naših mogućnosti", rekao je iranski predsjednik Masoud Pezeškian. IRGC je pojačao ovu poruku, navodeći: "Ako cionistički režim odgovori na operacije Irana, suočit će se s razornim napadima."

Iran ne može vojno poraziti Izrael

Iran ne može vojno poraziti Izrael. Njegove zračne snage su stare i zastarjele, protuzračna obrana je porozna i Iran se mora nositi s godinama zapadnih sankcija.

Ipak, posjeduje ogroman broj balističkih i drugih projektila, kao i bespilotne letjelice s eksplozivima te brojne saveznike i posredničke milicije diljem Bliskog istoka. Njegova sljedeća salva projektila mogla bi biti usmjerena na izraelske civilne objekte, a ne vojne baze. Napad milicije koju podržava Iran na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji 2019. pokazao je koliko su susjedne zemlje ranjive na napade.

Iranska mornarica, koja djeluje u Perzijskom zaljevu, posjeduje velike flote malih, brzih napadačkih brodova s projektilima, koji bi potencijalno mogli nadvladati obranu ratnog broda 5. flote američke mornarice u jatu. Ako dobije zapovijed, mogla bi pokušati postaviti mine u Hormuškom tjesnacu, prekidajući tok do 20% svjetskog dnevnog izvoza nafte, što bi imalo velik utjecaj na globalnu ekonomiju.

A tu su i sve američke vojne baze, raspoređene duž arapske strane Perzijskog zaljeva, od Kuvajta do Omana. Iran je upozorio da, ako bude napadnut, neće uzvratiti samo Izraelu, već će ciljati svaku zemlju za koju smatra da podržava taj napad.

To su, dakle, samo neki od scenarija koje obrambeni stratezi u Tel Avivu i Washingtonu sada razmatraju.

Na kraju, zanimljivo je pogledati i doseg iranskih raketa, posebno u okviru prijetnje da, ako Izrael uzvrati, u novom napadu Iran neće gađati samo Izrael. S onime s čime Iran trenutno raspolaže, najdalje može gađati 2000 kilometara udaljene mete. Na zapadu, zadnje u dosegu su im Grčka, Srbija, Rumunjska i Ukrajina.