JOSIP Reihl Kir bio je šef osječke policije, a ubijen je 1. srpnja 1991. godine, na samom početku rata. Kir je bio poznat kao mirotvorac, što je dosta uspješno provodio u praksi - bez oružja, samo uz dijalog, mirio je posvađane stanovnike podijeljene po nacionalnoj osnovi.

Na dužnost zapovjednika policije u Osijeku postavljen je nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine. S te je dužnosti u vrijeme najžešće ratne propagande obiju strana nastojao spriječiti otvoreni rat u istočnoj Slavoniji odlazeći na barikade srpskih pobunjenika kako bi ih privolio na razgovor i odgovorio od neprijateljskog djelovanja. 

Nastojao je smiriti uzavrelu atmosferu i s hrvatske i sa srpske strane. Na razgovore sa srpskim pobunjenicima odlazio je nenaoružan, a svjedoci tog vremena opisuju ga kao miroljubivog čovjeka, uglađenih manira potpuno atipičnih za šefove policije.

Na sjednici Skupštine Grada Osijeka u lipnju 1991. godine javno je obećao: "Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave, rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti." Takvi stavovi nisu odgovarali ondašnjim ekstremnim stavovima HDZ-a.

Glavaš na dan kad je ubijen Reihl-Kir: HDZ više nema povjerenja u osječku policiju

Na dan kad je ubijen u Glasu Slavonije objavljen je intervju s Branimirom Glavašem, u kojem je pozvao građane Osijeka da sva zapažanja o sumnjivim događajima i osobama više ne prijavljuju policiji, već Sekretarijatu za narodnu obranu, te je objasnio da HDZ više nema povjerenja u osječku policiju i njezina šefa Josipa Reihl-Kira. Intervju je napravio novinar Drago Hedl, kojem je petnaestak dana pred smrt Reihl-Kir bio rekao da se boji za svoju sigurnost. 

Ubijen je 1. srpnja 1991. godine na kontrolnoj točki hrvatske policije između Osijeka i Tenje vraćajući se s pregovora s pobunjenim Srbima u osječkom prigradskom naselju, zajedno s potpredsjednikom osječkog Gradskog vijeća Goranom Zobundžijom i gradskim vijećnikom Milanom Kneževićem. Ubio ga je pripadnik pričuvnog sastava hrvatske policije Antun Gudelj, i to pred očima tadašnjih policajaca kojima je zapovijedao.

Politička pozadina ubojstva nikad nije do kraja razjašnjena

Unatoč kasnijem suđenju ubojici, tek 2009. godine Gudelju je određena 20-godišnja kazna, a okolnosti ubojstva i politička pozadina nikad nisu do kraja razjašnjeni. U lipnju 2024. godine Visoki kazneni sud (VKS) potvrdio je odluku sisačkog Županijskog suda o uvjetnom otpustu Antuna Gudelja, koji je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina zbog tri ubojstva.

Gudelju je suđenje na osječkom sudu bilo treće za isti zločin. Na 20 godina zatvora osuđen je u odsutnosti 1994. Nakon što je uhićen u Njemačkoj i izručen Hrvatskoj, 1996. ponovno mu se sudilo, a na njega je 1997. primijenjen Zakon o oprostu. Ustavnom tužbom treće suđenje potaknula je udovica Josipa Reihl-Kira Jadranka Kir. Hrvatskom pravosuđu Antun Gudelj, koji je živio u Australiji, izručen je u srpnju 2007. godine.