ČAK 37% maturanata, uglavnom iz strukovnih škola, palo je ove godine državnu maturu na jesenskom roku.

Ispitima je pristupilo 4813 maturanata - 3586 učenika strukovnih škola, 587 gimnazijalaca te 640 drugih pristupnika.

Predmet Hrvatski jezik na osnovnoj razini palo ih je 44%, Engleski na osnovnoj razini 48%, a Fiziku čak 75%. Matematiku je na osnovnoj razini polagalo 2628 pristupnika, a palo je oko 47%.

Nameće se pitanje jesu li učenici koji su pristupili jesenskom roku koristili pripreme za maturu te bi li one osigurale prolazak onih koji ih nisu koristili. Također bi bilo zanimljivo znati vrijede li pripreme uloženog novca.

Na ova pitanja nije moguće egzaktno odgovoriti jer za sada još uvijek ne postoje istraživanja koja bi bila postavljena na takav način da ponude željene odgovore. No to ne znači da nema baš nikakvih studija niti uvida u tu temu. Neka istraživanja proveli su obrazovni stručnjaci, a neka pružatelji usluga priprema za maturu i prijemne ispite. Na temelju njih možemo steći barem neki dojam o odgovorima.

No za njihovo ispravno razumijevanje potrebno je predstaviti kontekst u kojem ih treba razmatrati. Primjerice, važno je razumjeti kakvi sve učenici, u kojoj mjeri i kakve sve pripreme pohađaju.

Većina maturanata u Hrvatskoj pohađa pripreme

Prije svega treba istaknuti da studije obrazovnih stručnjaka pokazuju da u Hrvatskoj dodatne pripreme za maturu, kako one besplatne koje se organiziraju u školama tako i one koje se plaćaju, pohađa većina učenika.

Prema podacima iz niza istraživanja koja su od 2005. do 2021. proveli dr. sc. Boris Jokić i dr. sc. Zrinka Ristić Dedić iz Instituta za društvena istraživanja (IDIZ), potražnja za uslugama paralelnog obrazovnog sustava koji čine privatne instrukcije i pripremni tečajevi za upis na fakultet, ali odnedavno i za upis u srednje škole, kontinuirano raste.

"Naše posljednje istraživanje provedeno u svibnju i lipnju 2021. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od čak 6353 učenika završnih razreda gimnazija te 4. i 5. razreda strukovnih škola ukazuje da je 56% učenika pohađalo pripremne tečajeve", kaže Jokić.

"U odnosu na prethodne istraživačke valove povećava se udio onih koji pohađaju plaćene pripremne tečajeve u organizaciji privatnih tvrtki u odnosu na one koje besplatno organiziraju škole", dodao je.

Dva glavna razloga za pripreme

Prema nalazima istraživačkog dvojica, postoje dva glavna razloga za takav trend.

"Prvi je strah odnosno ideja da se u javnom sustavu obrazovanja ne dobivaju dovoljna znanja za uspješno ostvarivanje želja vezanih uz fakultet", kaže Ristić Dedić.

"Naša istraživanja ukazuju da je u slučaju uspješnih učenika to često svojevrsna nadnica za strah. Ti učenici više su nego sposobni položiti ispite državne mature i prijemne ispite i bez pripremnih tečajeva. Roditelji se tu nalaze u posebnoj situaciji jer plaćanjem priprema u svojim očima čine sve za svoju djecu. Drugi razlog je sistematiziranje onoga što se učilo kroz školu i pripreme za ispit, što kod nekih učenika može biti od koristi", tumači naša sugovornica.

Instrukcije uglavnom koriste slabiji učenici

Ranija istraživanja pokazala su da je Hrvatska po korištenju instrukcija tijekom školovanja u gornjoj trećini u Europi. Tu uglavnom vrijedi pravilo da bolji obrazovni sustavi podrazumijevaju manje korištenja instrukcija. Oko 44% hrvatskih učenika koristi instrukcije. Više učenika koristi instrukcije u Grčkoj (80%) te u zemljama bivšeg SSSR-a (do 85%). Manje ih koriste učenici iz Finske (5%), Velike Britanije (10%), Njemačke (15%) i Austrije (20%).

Instrukcije uglavnom koriste učenici slabijeg uspjeha, no ne isključivo. Naime, ponekad i dobri učenici znaju imati loše ocjene iz pojedinih predmeta.

Pripreme najviše koriste dobri učenici

S druge strane, pripreme za maturu ponajviše koriste učenici boljeg uspjeha, obrazovanijih roditelja, te posebno gimnazijalci iz većih gradova.

Njihov je udio u učeničkoj populaciji vrlo velik. Prema nalazima istraživanja Jokić i Ristić Dedić, čak 62.9% gimnazijalaca te 50.3% strukovnjaka pohađa pripremne tečajeve.

Razlika između gimnazijalaca i strukovnjaka posebno je velika kada je riječ o pohađanju plaćenih priprema privatnih tvrtki. Naime, u završnom razredu pripreme plaća 48.6% gimnazijalaca i 26.4% strukovnjaka, dakle gotovo dvostruko više gimnazijalaca.

U pohađanju pripremnih tečajeva posebno se ističu Zagreb i okolica, gdje čak 73.2% učenika gimnazija pohađa pripremne tečajeve.

Iznenađujuće velik udio odlikaša

Jokić kaže da među korisnicima priprema iznenađuje udio odlikaša.

"Primjerice, među učenicima gimnazija pripremne tečajeve pohađa čak 68.5% onih koji su prošli s općim uspjehom između 4.51 i 5.00, dok je taj postotak kod onih koji su prošli s prosječnom ocjenom dobar oko 44.3%. Slična je situacija i kod učenika strukovnih škola", kaže Jokić.

Obrazovani roditelji spremniji su platiti pripreme

Ristić Dedić smatra da je posebno važno istaknuti da usluge pripremnih tečajeva i privatnih instrukcija češće koriste djeca roditelja s višim obrazovanjem.

"Primjerice, 70.2% gimnazijalaca čiji očevi imaju završenu višu školu ili fakultet ide na pripremne tečajeve u odnosu na 57.8% onih čiji očevi imaju završenu srednju školu. Naročito se to odnosi na pohađanje plaćenih priprema kod privatnih tvrtki", kaže Ristić Dedić.

Koliko su pripreme uspješne?

Vratimo se sada našem pitanju iz uvoda - koliko su uspješne pripreme za maturu te koliko se one isplate?

Kako smo već naveli, dio odgovora dao je istraživački dvojac iz IDIZ-a koji je uspješnost pripremnih tečajeva ispitao na studentima prve godine različitih fakulteta u 2006. godini, ali i kasnije u više valova istraživanja.

Jokić kaže da njihove analize pokazuju da su korisnici priprema s vremenskim odmakom procijenili da su im tečajevi bili korisni u određenoj mjeri.

"Ovaj oblik obrazovne usluge korisnijim su procijenili oni učenici kojima je tijekom školske godine nedostajalo sustavnosti u radu i učenju. Oni koji su u školi i inače bili uspješni takve usluge nisu procijenili kao posebno važne za kasniji obrazovni put", tumači Jokić.

Drugim riječima, pripreme su bile korisnije manje uspješnim učenicima nego najuspješnijima, što je za očekivati.

Algebra: Uspješnost je čak 97%

Drugi dio odgovora, iz druge perspektive, omogućilo je ispitivanje koje je provelo Visoko učilište Algebra, kroz čije pripreme je od 2013. do danas prošlo više od 14.000 učenika.

Martina Gregov, rukovoditeljica poslovnog područja državne mature u Algebri, kaže da je anketa koju su proveli među maturantima pokazala da je prolaznost njihovih polaznika bila čak 97%.

"Razlog tomu su prije svega kvaliteta i iskustvo predavača koji se svakom individualnom polazniku posvećuju s posebnom pažnjom te koji osiguravaju učenicima ne samo znanja nego im prenose i motivaciju za dodatno učenje", kaže Gregov.

No u razumijevanju ovog rezultata ne bi trebalo smetnuti s uma ranije navedene nalaze stručnjaka IDIZ-a prema kojima pripreme ponajviše koriste i plaćaju ponajbolji učenici.

Koliko koštaju pripreme?

Tu dolazimo do pitanja koliko se takva vrsta ulaganja isplati.

Cijene priprema variraju ovisno o ponuđačima i naravno, o broju predmeta koje učenik upisuje.

U 2022. u Algebri cijena priprema iznosila je 160 eura (s uključenim PDV-om) po predmetu. Učenici su prosječno upisivali po dva predmeta, što znači da su roditelji za njihove pripreme u prosjeku izdvajali 320 eura.

Stipendiranje najboljih

U Algebri kažu da u tu cijenu ulaze i najnovija izdanja priručnika za pripreme, koje ažuriraju najnovijim primjerima, a koje dobiva svaki polaznik.

"Jedan dio sredstava uvijek rezerviramo za dodatnu motivaciju nastavnika kojima osiguravamo bonuse u ovisnosti o uspjehu i zadovoljstvu učenika", kaže Gregov.

"Uz to, zadnjih nekoliko godina nagrađujemo najbolje postignute rezultate na državnoj maturi naših maturanata kroz projekt Nagrađujemo izvrsnost, čime osiguravamo stipendije za najbolje polaznike u iznosu od 8000 eura", dodaje.

Preciznije to znači da je Algebra maturante koji su nakon pohađanja priprema za državnu maturu postigli najbolje rezultate na višim i nižim razinama mature iz Matematike, Hrvatskog i Engleskog jezika nagradila stipendijama od 1200 i 400 eura iz fonda ukupne vrijednosti od 8000 eura, po ključu:

Pet stipendija od 1200 eura,

Pet stipendija od 400 eura.

U Algebri smatraju da se ulaganje isplati

Gregov smatra da je ulaganje u pripreme na više načina pametno ulaganje i u konačnici ušteda i za roditelje i za sustav.

"Pripreme pomažu znatnom broju učenika upisati željeni fakultet, što dugoročno dovodi do ušteda u sustavu obrazovanja, s obzirom na to da svake godine ostaje značajan broj nepopunjenih mjesta na javnim fakultetima. I ove godine ostalo je više od 13.000 mjesta, što je dodatan teret poreznim obveznicima koji taj sustav financiraju", kaže Gregov.

Ističe da pripreme također osiguravaju bolji plasman pri upisu na željeni fakultet, što budućim studentima potencijalno znači studiranje bez plaćanja školarine i osiguran smještaj u studentskom domu.

"Lošiji plasman na ljestvici upisa na fakultet za buduće roditelje znači dodatan trošak od nekoliko stotina eura mjesečno za najam stana te cijenu školarine koja i na javnim fakultetima iznosi u prosjeku 1000 eura po godini, stoga se iznos izdvojen za pripreme može promatrati u kontekstu budućih ušteda", kaže Gregov uz napomenu da financijski teret priprema roditeljima nastoje olakšati kroz plaćanje na rate.

"Kroz cijenu nastojimo svim maturantima osigurati jednakost i pogodne lokacije za pripreme u svim gradovima, kao i sustave za online nastavu uživo te tehničku podršku koja je prati", tumači Gregov.

Pripreme za prijemne ispite

Jokić kaže da je tržište pripremnih tečajeva za prijemne ispite već desetljećima izrazito razgranato te da ono puno bolje odgovara na promjene u obrazovnom sustavu nego što to čini samo Ministarstvo obrazovanja.

"Njihova usluga je izrazito profilirana i individualizirana. U trenutku kada se promjeni bilo što u službenom sustavu, kao sjena se miče i paralelni sustav obrazovanja. To vrijedi za pripreme za maturu, kao i za prijemne", kaže Jokić.

Pripreme su generator nejednakosti

Jokić i Ristić Dedić za kraj upozoravaju da rezultati njihovih studija ukazuju da bi postojeći trendovi mogli imati negativan utjecaj na jednakost obrazovnih mogućnosti te da razlike u pohađanju organiziranih priprema mogu biti važan generator obrazovnih i društvenih nejednakosti u Hrvatskoj. Naime, ako su obrazovani, dobrostojeći roditelji spremni financirati pripreme svojoj djeci koja su već ionako akademski gledano uspješnija, jasno je da s vremenom može doći do samoperpetuirajućeg trenda nejednakosti u obrazovnim prilikama.