GUŽVE na Zagrebačkom velesajmu pokazale su da građani masovno žele primiti Pfizerovo cjepivo, dok s AstraZenecom nije bio takav slučaj te je 25 do 35 posto ljudi u Hrvatskoj, prema procjenama Ministarstva zdravstva, odbilo primiti to cjepivo. Istražili smo stoga kako je tekla raspodjela cjepiva po vrstama i dozama prema županijama te u odnosu na broj stanovnika.

Index je zatražio podatke od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz kojih je vidljivo da se cjepivo nije raspoređivalo jednako u odnosu na broj stanovnika po županijama. Tako je Zagreb dobio gotovo isti broj cjepiva Pfizera i AstraZenece, dok je, primjera radi, druga najveća županija po broju stanovnika - Splitsko-dalmatinska - dobila gotovo dvostruko više doza Pfizera od AstraZenece.

Isti broj stanovnika, različit broj doza cjepiva

S druge strane, iz podataka možemo vidjeti da Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija imaju gotovo isti broj stanovnika, ali su dobile različite doze cjepiva. Bjelovarsko-bilogorska uspjela je osigurati gotovo dvostruko više doza Pfizera, dok su ostale dvije vrste cjepiva ove županije dobile u identičnim dozama.

Koprivničko-križevačka županija, koja ima 106.367 stanovnika, dobila je ukupno 18.680 doza cjepiva (9480 doza Pfizera, 6300 doza AstraZenece i 2900 doza Moderne).

Bjelovarsko-bilogorska županija pak ima 106.258 stanovnika, a dobila je ukupno 31.947 doza cjepiva (22.747 doza Pfizera, 6300 doza AstraZenece i 2900 doza Moderne).

Izvukli smo podatke i složili precizne tablice koje pokazuju kako se cjepivo dijelilo prema županijama, kao i prema vrsti i dozama cjepiva.

Epidemiolog Kaić objasnio kako dijele cjepiva

Epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Bernard Kaić, za Index je rekao da svaka županija dobije onoliko cjepiva koliko stigne u Hrvatsku.

Zanimalo nas je na koji način odlučuju koliko će koja županija dobiti cjepiva i kojeg točno.

"Raspodjela ide po broju stanovnika, cjepivo koje dobijemo proporcionalno se distribuira županijama prema broju stanovnika, ali uz korekcije, npr. Zagrebu više puta idu dodatne količine zbog većeg broja zdravstvenih radnika i korisnika domova za starije osobe te zbog većeg broja pripadnika žurnih službi. Jednom je iz istog razloga išlo više cjepiva i Krapinsko-zagorskoj županiji", objasnio je dr. Kaić za Index.

Navodi kako je jednom išla veća pošiljka i prema Dubrovačko-neretvanskoj i Primorsko-goranskoj županiji zbog većeg intenziteta epidemije u to vrijeme, dok se, navodi, trajno šalje više cjepiva Sisačko-moslavačkoj županiji zbog uvjeta života nakon potresa.

Predsjednica udruge obiteljskih liječnika: Nemamo uvid u statistike, ne znamo koliko kojoj županiji ide cjepiva

Razgovarali smo i s predsjednicom Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Natašom Ban Toskić, koja nam je rekla da nije upoznata sa statistikom.

"Ne znam kakva je statistika i kako se cjepivo raspoređuje po županijama, nemamo utjecaja na to ni uvid u to. Ono što znam za Zagreb je da je nakon Uskrsa odlukom zagrebačkog stožera cijepljenje prebačeno na Velesajam, za sve koji trebaju dozu cjepiva. Isto tako, sve one koje smo već prije cijepili i dalje docjepljujemo u našim ordinacijama", rekla nam je dr. Ban Toskić.

Navodi kako im je i dalje veliki problem cijepljenje nepokretnih osoba koje ne mogu doći ni u ordinacije, ni otići na Velesajam, ni u neku Arenu ili na punkt gdje je organizirano masovno cijepljenje.

Problem s cijepljenjem nepokretnih

"Još uvijek nemamo mobilne timove za cijepljenje. Odluka ministra je da se formiraju timovi ili da doktori idu po kućama. Tu postoji veliki problem s načinom na koji bi se to radilo. Naime, liječnici obiteljske medicine bi išli u kućne posjete na način da uzmu svoj auto ili idu javnim prijevozom do kuća svojih nepokretnih pacijenata. Moram reći kako je tu nemoguće poštivati ispravan transport cjepiva, pitamo se i što će se biti u slučaju nezgodnog događaja, u smislu da se pacijentu nešto dogodi. Mi nemamo sa sobom bocu za kisik ni propisanu opremu koja mora biti na svakom punktu za cijepljenje. Upitno je i u kojem radnom vremenu bi se kućne posjete vršile", rekla nam je dr. Ban Toskić.

Smeta joj što se u mnogim medijima, kako ističe, piše da obiteljski liječnici više ne cijepe pacijente.

"To nije točno. Na Velesajmu, kao i na svim velikim punktovima, isključivo cijepe obiteljski liječnici, i to nakon svog redovnog rada u ordinaciji. Konkretno, mi u Zagrebu radimo redovan posao, cijepimo na Velesajmu i docijepljujemo u ordinaciji. Plus naručujemo pacijente na cijepljenje na Velesajmu, što traje satima", kazala nam je dr. Ban Toskić.