U istraživanju se željelo i saznati kakvi su stavovi državljana članica Europske unije prema imigrantima, te se u pitanjima fokusiralo na opću percepciju imigranata i opseg znanja o količini i prirodi useljavanja u domovini ispitanika. Također, istraživalo se kakva osobna iskustva i veze ispitanici imaju s imigrantima, njihovo mišljenje o uspjehu integracija i faktorima koji su važni u tom procesu te kakve uloge u svemu tome imaju različiti dionici, od institucija do medija.

 

Europske institucije svakako treba zabrinuti rezultat po kojemu tek svaki četvrti od deset ispitanika smatra da je dobro informiran o tematici migracija i integracija, dok 46 posto smatra da nisu dobro informirani, a 15 posto da nisu uopće. To znači da više od polovice Europljana po vlastitom uvjerenju ne zna dovoljno o jednom od najvažnijih izazova s kojima se trenutno suočava Europska unija. 

 

 

Znakovito je i da Europljani u prosjeku smatraju kako u njihovim državama ima više imigranata nego što doista pokazuju brojke, s time da su Estonija i Hrvatska izuzetak, zemlje u kojima se udio imigrantske populacije ispravno procjenjuje od strane ispitanika. Čak u 19 članica pokazalo se da ispitanici misle kako je imigranata dvostruko više nego što je njihov stvarni broj. Zanimljivo je da bolje obrazovani ispitanici, koji nisu nikad imali problema s plaćanjem računa, daju točnije procjene o udjelu imigranata u stanovništvu svoje države od onih slabije obrazovanih koji imaju financijske probleme.

 

Više od polovice Europljana, konkretno 57 posto, nema nikakvih problema imati socijalne odnose s imigrantima, poput toga da su im je imigrant prijatelj, ali kada se pogleda po pojedinačnim članicama, situacija je vrlo različita. U Švedskoj bi 87 posto ispitanika bilo ugodno biti prijatelj s imigrantom, u Nizozemskoj 85 posto, a iznad 50 posto su još Irska, Velika Britanija, Luksemburg, Francuska, Danska, Finska, Španjolska, Portugal, Slovenija i Cipar. Veći je broj članica u kojima je manje od polovice ispitanika spremno njegovati prijateljstvo s imigrantom, a među njima je i Hrvatska s 37 posto onih koji bi imali prijatelje imigrante. Ipak, Hrvatska u toj kategoriji nije ni približno među najgorima, a to su Mađarska (samo 10 posto ljudi bi bilo prijatelj imigrantu), Bugarska (13 posto) i Poljska (21 posto).

 

 

Po nekoliko kriterija ovog Eurobarometrovog istraživanja Mađarska je članica EU-a u kojoj vladaju najnegativniji stavovi o imigrantima i mogućnosti njihove integracija, što nije iznenađujuće ako se zna kakvu politiku zastupa vlada premijera Viktora Orbana. Primjerice, 63 posto ispitanih Mađara smatra da je imigracija problem, a ne prilika, dok takve stavove u Hrvatskoj dijeli 39 posto ljudi, a najmanje percepcije o imigrantima kao problemu ima u Finskoj (22 posto), Švedskoj (19 posto) i Luksemburgu (17 posto).

 

Različiti su i stavovi o tome jesu li se u pojedinim članicama imigranti uspješno integrirali u društvo - u Španjolskoj, Portugalu, Velikoj Britaniji i još nekoliko zemalja taj stav zauzima više od 70 posto ispitanika, dok u Bugarskoj to misli njih tek 24 posto. Velike razlike vide se i u tome smatra li se da je dolazak i uspješna integracija imigranata dugoročni nacionalni strateški interes - u Švedskoj, Danskoj, Belgiji, Španjolskoj, Portugalu, Njemačkoj, Nizozemskoj i Luksemburgu to misli više od 80 posto ispitanih, dok isto mišljenje u Mađarskoj i Bugarskoj dijeli 41 posto. Hrvatska je s 56 posto negdje u sredini EU-a.

 

Kada je riječ o tome kako se u imigrantima izvještava u europskim medijima, 39 posto ispitanika smatra da se o toj tematici izvještava objektivno, a 36 posto previše negativno. Tek 12 posto misli da mediji previše pozitivno izvještavaju o imigrantima i integraciji.

 

 

Što se tiče Hrvatske, neki rezultati su vrlo zabrinjavajući, napose kada je riječ o informiranosti građana. Loše ili nikako informiranima o imigrantima i integraciji se smatra čak 81 posto hrvatskih ispitanika, što je mnogo lošiji rezultat u odnosu na europski prosjek. Ipak, 58 posto smatra da hrvatski mediji objektivno izvještavaju o ovoj tematici, previše negativno 26 posto, a previše pozitivno samo 8 posto, što je manje od europskog prosjeka.

 

39 posto hrvatskih ispitanika imigraciju vide više kao problem, 31 posto misli da je i prilika i problem, a 20 posto da je više prilika. Kao i u ostatku EU-a, i u Hrvatskoj se kao najvažniji faktor integracija smatra poznavanje lokalnog jezika (u EU-u u prosjeku 95 posto, u Hrvatskoj 86 posto), te 84 posto hrvatskih ispitanika podržava da se imigrantima nude besplatni tečajevi hrvatskog jezika, a 85 posto posebne programe integracije u hrvatsko društvo. 62 posto hrvatskih ispitanika smatra da je dugoročni hrvatski interes integracija imigranata, a 55 posto da vlada čini dovoljno po tom pitanju. 

 

Eurobarometar u vezi rezultata svojeg istraživanja zaključuje da su “Europljani značajno podijeljeni u stavovima oko toga predstavlja li imigracija priliku ili problem”, te je oko toga Europska unija i geografski podijeljena, pa negativne stavove prema imigrantima najviše nalazi u državama koje su direktno na udaru migrantskog vala poput Italije, Bugarske i Grčke, ali i onima koje nisu, poput Mađarske i ostalih članica Višegradske skupine. U srednjoj i istočnoj Europi je i značajno manji broj ljudi koji smatraju da je integracija imigranata u društvo dvosmjerni proces, a to je mišljenje naročito rašireno među starijima i slabije obrazovanima.

 

Na kraju se nude dva glavna zaključka: 1. Većina Europljana je u svakodnevnom kontaktu s imigrantima i 2. Europljani su i dalje prevladavajuće tolerantni i pozitivno nastrojeni prema inicijativama koje trebaju rezultirati boljom integracijom imigranata u društvo. Stoga se u ovom istraživanju Eurobarometra konstatira da rezultati ipak daju razloga za optimizam.