PROSJEČNI iznos koji hrvatski građani mjesečno uštede ove godine doseže 73 eura, što je blago povećanje u odnosu na 2022. kada su u prosjeku štedjeli mjesečno 70 eura, pokazalo je istraživanje koje je agencija Imas provela u kolovozu za potrebe Erste Groupa na uzorku od 500 ispitanika.

Najveći broj ispitanika (31 posto) mjesečno odvaja 50 do 100 eura, a svega 5 posto ih uopće ne štedi, izvijestili su danas o rezultatima istraživanja iz Erste banke. Najveći iznos (92 eura) mjesečno uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s prosječnim iznosom od 73 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi 43 eura mjesečno. 

Muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos u odnosu na žene

Pritom većina štediša (64 posto) štedi na način da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca, za razliku od unaprijed određenog fiksnog iznosa. Kao i dosad, muški ispitanici u prosjeku uštede nešto veći iznos, 79 eura, u odnosu na 66 eura koliko uštede žene. Ipak, važnost štednje ostala je na istoj razini kao i prošle godine, pa tako 70 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom. 

Kad je riječ o štedišama iz ostalih zemalja srednje i istočne Europe u kojima posluje Erste Group, štednju kao izrazito ili jako važnu vidi najviše ispitanika u Slovačkoj (86 posto), a slijede Češka (85 posto), Rumunjska (84 posto), Mađarska (82 posto), Austrija (81 posto), dok je štednja izrazito ili jako važna za 68 posto ispitanika u Srbiji, navode iz Erste banke. 

Najveći porast u ušteđenom iznosu u odnosu na prošlu godinu, 23 eura, iskazan je u Mađarskoj te njihova prosječna štednja sada iznosi 106 eura. Slijede Slovaci sa 125 eura (+8 eura), Česi sa 144 eura (+7 eura) te Austrijanci s 307 eura (+6 eura). Ispitanici u Rumunjskoj prosječno uštede 67 eura, što je pad od 3 eura u odnosu na prošlu godinu, dok najmanju uštedu imaju ispitanici u Srbiji, 51 euro (+4 eura).

Najviše se štedi za izvanredne situacije

Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj (65 posto) štedi kako bi osigurali zalihu za iznenadne situacije, pokazuje istraživanje Imasa. Slijede ih oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj (44 posto), dok ih 18 posto štedi za mirovinu.

Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje (8 posto), što je nešto manje (-2pb) nego prošle godine. S druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično povećao se na 28 posto (+5pb), dok je ispitanika koji štede za putovanja 18 posto (-3pb).

Ove je godine najviše onih koji čuvaju novac na tekućem računu (51 posto), dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji nemaju nikakav štedni proizvod, već novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, što je slično kao i prošle godine, ističu iz Erste banke.