PREMA najnovijem izvješću EF English Proficiency Indexa (EF EPI) za 2024. godinu, globalna razina znanja engleskog jezika među odraslima bilježi kontinuirani pad.

Ovo istraživanje, jedno od najopsežnijih globalnih, obuhvatilo je rezultate više od 2.1 milijun sudionika iz 116 zemalja i regija. Nalazi istraživanja ukazuju na zabrinjavajuće trendove u učenju i korištenju engleskog jezika diljem svijeta.

No, unatoč takvim globalnim trendovima, Hrvati su u studiji pokazali iznimnu razinu znanja engleskog jezika i zauzeli visoko 5. mjesto u svijetu. Ispred Hrvatske uglavnom su zemlje germanskog govornog područja - Nizozemska, Norveška, Singapur i Švedska (karta dolje).

Na začelju liste našli su se Laos, Demokratska Republika Kongo, Jemen, Libija i Ruanda.

Zemlje u kojima biste u Europi mogli naići na značajne poteškoće u sporazumijevanju na engleskom su Turska (65. mjesto) i Azerbajdžan (86. mjesto) - obje su se našle u kategoriji niske razine znanja.

Kako je provedeno istraživanje?

EF EPI koristi podatke prikupljene putem besplatnih online testova engleskog jezika koje provodi globalna obrazovna organizacija EF Education First. Testovi uključuju gramatičke i jezične zadatke te procjenu razumijevanja čitanja i slušanja. Sudionici su odrasli govornici koji engleski ne koriste kao materinji jezik. Rezultati testova analiziraju se kako bi se odredila prosječna razina znanja engleskog jezika u svakoj zemlji.

Važno je napomenuti da je testiranje znanja dobrovoljno, što može utjecati na reprezentativnost uzorka jer su sudionici često motivirani za dobru procjenu svojih jezičnih vještina. Ipak, EF EPI je i dalje relevantan pokazatelj globalnih trendova i razlika u znanju engleskog.

Ključni nalazi istraživanja

Istraživanje za 2024. godinu pokazalo je da je oko 60% zemalja zabilježilo pad prosječne razine znanja engleskog jezika u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj trend prisutan je već nekoliko godina, što ukazuje na sustavne probleme u učenju i upotrebi engleskog jezika, posebice u kontekstu globalnih promjena i događaja poput pandemije covida-19, koja je otežala dostupnost kvalitetne edukacije.

• Rodne razlike

Iako je jaz između muškaraca i žena u znanju engleskog jezika manji nego ranije, muškarci i dalje postižu bolje rezultate u 40 zemalja. Zanimljivo, Afrika je jedini kontinent gdje žene dosljedno imaju bolje rezultate od muškaraca. Žene u tim regijama pokazuju najveći napredak u znanju jezika, što je dijelom rezultat porasta pristupa obrazovanju.

• Regionalni trendovi

Europa, kao regija s najvišom prosječnom razinom znanja engleskog jezika, bilježi blagi pad, osobito u zemljama Europske unije. Skandinavske zemlje i dalje dominiraju na ljestvici, no neke od njih bilježe stagnaciju ili blago smanjenje prosjeka.

Najveći pad zabilježen je u azijskim zemljama, uključujući Indiju i Kinu, što se dijelom pripisuje smanjenju ulaganja u jezično obrazovanje i sve većem fokusu na lokalne jezike.

Nakon godina napretka, razina znanja engleskog jezika u Latinskoj Americi ostala je stabilna, iako postoje značajne razlike između urbanih i ruralnih područja.

Regije Bliskog istoka i Afrike, koje povijesno imaju niske razine znanja engleskog jezika, pokazuju blagi napredak, osobito u zemljama poput Saudijske Arabije, gdje su obrazovne reforme imale pozitivan učinak.

Faktori uspjeha Hrvatske

Unatoč globalnom opadanju, Hrvatska se istaknula kao jedna od zemalja s najvišom razinom znanja engleskog jezika i zauzela peto mjesto na EF EPI ljestvici. Studija predstavlja neke ključne faktore koji doprinose ovom uspjehu.

• Obrazovni sustav

Engleski jezik integriran je u obrazovni sustav Hrvatske već od osnovne škole, gdje je često prvi strani jezik. Školski kurikulum osigurava kvalitetno učenje engleskog jezika kroz cijelu osnovnu i srednju školu, a mnogi studenti koriste ga i na fakultetima.

• Izloženost engleskom jeziku kroz medije

Hrvatska ima dugogodišnju praksu prikazivanja stranih filmova i serija s titlovima, a ne sinkronizacijom, što omogućava svakodnevnu izloženost izvornom engleskom jeziku. Uz sveprisutnost interneta, društvenih mreža i videoplatformi poput YouTubea, mladi sve više koriste engleski u svakodnevnoj komunikaciji.

• Turizam

Kao jedna od vodećih turističkih destinacija u Europi, Hrvatska ima snažnu potrebu za komunikacijom na engleskom jeziku. Stanovništvo koje radi u turizmu, ugostiteljstvu i povezanim sektorima često koristi engleski, što doprinosi općoj jezičnoj praksi.

Pad čak i u turističkim zemljama

Zanimljivo je da neke od najpopularnijih europskih turističkih destinacija na novoj listi imaju tek umjerenu razinu znanja engleskog jezika.

Francuska je pala na ljestvici od 2021. godine, kada je globalno bila na 31. mjestu u kategoriji visoke razine znanja. Godine 2022. pala je u kategoriju umjerene razine znanja i zauzela 34. mjesto. U 2024. godini, pala je na 49. mjesto globalno, što je najniža razina među svim zemljama sjeverne Europe uključenim u istraživanje.

No, unatoč tome što su neke europske zemlje rangirane niže od mnogih drugih, glavni gradovi Španjolske i Francuske ulaze u kategoriju visoke razine znanja - dok Rim u Italiji spada u kategoriju umjerene razine znanja.

Uzroci globalnog opadanja znanja engleskog

Studija predstavlja i neke vjerojatne uzroke zabilježenog pada.

• Pandemija covida-19

Pandemija je uzrokovala prekide u obrazovanju diljem svijeta, a online nastava nije uvijek uspijevala adekvatno nadomjestiti klasične metode poučavanja. To je osobito pogodilo zemlje s ograničenim pristupom tehnologiji.

• Fokus na lokalne jezike

U nekim zemljama sve veći fokus stavlja se na očuvanje i promicanje lokalnih jezika, što ponekad ide na račun engleskog kao globalnog jezika komunikacije.

• Socijalne i ekonomske nejednakosti

U regijama s većim socijalnim i ekonomskim nejednakostima, pristup kvalitetnom obrazovanju, uključujući učenje engleskog jezika, nije ravnomjerno raspoređen.

Preporuke za unapređenje

Autori studije predstavljaju i neke preporuke za unapređenje poznavanja engleskog.

• Inovacije u obrazovanju

Jedna od preporuka je uvođenje digitalnih alata i prilagođenih metoda poučavanja koje može pomoći u održavanju i unapređenju znanja engleskog.

• Poticaji za cjeloživotno učenje

Poticanje odraslih na cjeloživotno učenje engleskog kroz subvencionirane tečajeve i programe može značajno doprinijeti poboljšanju znanja.

• Naglasak na praktičnom znanju

Korištenje engleskog jezika u svakodnevnim situacijama, kroz međunarodne projekte, volontiranje i turizam, ključno je za održavanje visoke razine znanja.