MLADIMA pri sklapanju prijateljstava nisu bitne rasa, vjera ili nacionalnost, a na njihovo političko znanje uvelike ovisi vrsta srednjoškolskog programa koji pohađaju, što pokazuje potrebu za kvalitetnijom implementacijom građanskog odgoja i obrazovanja, istaknuto je na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja "Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola" na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Istraživanje je provedeno u 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske tijekom ožujka 2021. godine. Uzorak od 1122 učenika nacionalno je reprezentativan s obzirom na regionalne zastupljenosti i vrstu srednjoškolskog programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni). Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica. Istraživanjem se nastojalo ispitati politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, razinu medijske pismenosti, građanske kulture i navike mladih.

Nalazi istraživanja predstavljaju nastavak sustavnog ispitivanja stavova i mišljenja mladih i naslanjaju se na istraživanja iz 2009./2010. i 2014./2015. Treći krug istraživanja, u suradnji s inicijativom GOOD, provodili su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci.

"Socio-politički stavovi mladih u 2021. godini su, generalno govoreći, nešto demokratičniji nego što je to pokazalo istraživanje iz 2015. godine. To se posebno uočava kod stavova prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama, kod stavova prema medijima te u odnosu prema vlastitoj i tuđoj naciji. Ipak, i dalje ima potrebe i prostora za razvoj demokratske kulture mladih. Primjerice, iako se ove godine primjećuje značajan pomak u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, kod dijela sudionika/ca još su prisutni negativni stavovi i diskriminatorne težnje spram ove manjinske skupine", naglasila je dr. sc. Jelena Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Tri četvrtine učenika protiv je autocenzure, otkrilo je istraživanje. Dvije trećine je protiv zabrane medijskog izvještavanja. Kažu da su stavovi prema medijima pozitivniji nego prije 2015. godine.

Preko 90 posto ispitanika, kaže istraživanje, može se zamisliti u prijateljstvu s osobom druge vjere ili nacije.

Samo deset posto smatra da bi u Hrvatskoj etnički Hrvati trebali imati veća prava. Što se tiče nacije, mladi su neskloni tome da su pravi Hrvati samo katolici. Ne slažu se da bi se Hrvatska trebala definirati kao država hrvatskog naroda.

Trećina maturanata smatra da je homoseksualnost bolest

Trećina ispitanih u 2021. smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati zbog opasnosti od lošeg utjecaja na mlade. Gotovo 50% učenika/ica smatra da se homoseksualna orijentacija ne bi trebala javno isticati i da bi homoseksualne osobe ovaj aspekt identiteta trebale izražavati samo u privatnoj sferi.

Stavovi su progresivniji i na polju rodne ravnopravnosti u odnosu na prethodne rezultate. No oko 20% sudionika/ca slaže s tim da je muškarac taj koji mora zarađivati kako bi prehranio obitelj. Manje od 50% sudionika/ca odbacuje ideju da su žene biološki predodređene za poslove s ljudima, kao što su učiteljice i njegovateljice, nego za bavljenje tehnikom i informatikom. Činjenica da otprilike četvrtina ispitanih na tu temu zauzima neodlučnu poziciju, dok četvrtina smatra da odabir i uspjeh u poslu jesu biološka zadatost, govori o ukorijenjenosti rodnih stereotipa čije se posljedice mogu manifestirati u budućim odlukama i ponašanjima učenika i učenica.

Pozitivan nalaz jest da preko 90% mladih može zamisliti da im osoba druge rase, vjere ili nacionalnosti postane prijatelj.

Nisko povjerenje u institucije

Učenici i učenice završnih razreda srednjih škola pokazuju prilično niske razine povjerenja u različite institucije i izvore informiranja. Političkim strankama vjeruje svega 7.2%, Hrvatskom saboru 14.7%, a vladi Republike Hrvatske 16.7% sudionika/ica istraživanja. Lokalne vlasti i predsjednik RH stoje nešto bolje, njima vjeruje nešto više od petine mladih. S druge strane, većinsko povjerenje uživaju samo vojska (66.8%) i znanstvenici (63.5%). Oko 60% učenika/ca smatra da su među članstvom političkih stranaka one osobe koje se žele umrežiti s ciljem dobivanja (dobrog) posla. Iz toga proizlazi da većina mladih smatra da je politički angažman dijela članstva u političkim strankama motiviran osobnim, a ne javnim interesom.

"Ukupno političko znanje učenika razmjerno je nisko te je njegova razina slična onoj koja je utvrđena u istraživanju 2015. godine. Došlo je do pada vezano uz razumijevanje temeljnih političkih pojmova i poznavanje ustavno-političkog poretka, a do porasta u pogledu političke informiranosti. Nadalje, niske su razine političke participacije te povjerenja u različite institucije i izvore informiranja. Zanimljivo je da među izvorima informiranja učenici imaju najmanje povjerenja u društvene mreže i Internet portale, ali se istovremeno putem njih prilično često informiraju", pojasnio je dr. sc. Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Gimnazijalci uglavnom tolerantniji

Vrsta srednjoškolskog programa je i dalje ključan čimbenik za političko znanje i informiranost te političku socijalizaciju mladih. Učenice i gimnazijalci u većoj mjeri iskazuju tolerantnije stavove i stavove koji su više u skladu s demokratskom političkom kulturom.

"Generalno možemo govoriti o razlikama u stavovima između učenica i učenika, kao i gimnazijalaca/ki u odnosu na učenike/ce strukovnih programa. Rezultati pokazuju da nije napravljen adekvatan pomak u razvoju i implementaciji građanskog odgoja i obrazovanja koji je trebao smanjiti razlike i povećati političku pismenost svih učenika i učenica završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj", zaključili su istraživači.

Što se tiče NDH, nešto više od 15 posto ih ne misli da je bila fašistička. 35 posto ih misli da je bila. Preko 50 posto nije sigurno je li NDH fašistička tvorevina.

45 posto maturanata smatra da je u redu koristiti "Za dom spremni", 25 posto ih je protiv toga. Puno ih je neodlučno, čak 30 posto. Više od pola maturanata smatra da je Jugoslavija bila komunistička diktatura, a pola ih smatra da su Hrvati u toj državi bili podređeni.