DVA PROTEINA koja se nalaze u "mladoj krvi" pomlađuju strukture kod neurona i mogu biti razlog zašto mlada krv poboljšava kognitivne funkcije starijih mozgova, piše New Scientist.

Krv mladih osoba povezuje se sa smanjenim rizikom od mnogih bolesti, uključujući rak, bolesti krvožilnog sustava i Alzheimerovu bolest. No ona izgleda utječe i na bolje kognitivne funkcije.

Kako bi razumjeli zašto se to zbiva, biokemičar Thomas Sudhof i njegovi kolege sa sveučilišta Stanford usporedili su utjecaj dva seruma mišje krvi na ljudske neurone, odnosno živčane stanice. Jedan serum bio je od krvi mladih miševa, starih samo dva tjedna, a drugi od miševa starih između 12 i 15 mjeseci.

Znanstvenici su otkrili kako je krvni serum mladih miševa imao snažan učinak na ljudske neurone. Uzrokovao je rast brojnih ključnih struktura potrebnih za komunikaciju stanica i doveo do stvaranja većeg broja sinapsi. Krvni serum starijih miševa nije pokazao nikakav utjecaj na živčane stanice.

Čudnovati proteini

Analizirajući razlike ta dva krvna seruma, Sudhof i njegovi kolege otkrili su da je krv mladih miševa bogata s dva proteina, THBS4 i SPARCL1, od kojih oba utječu na rast i organizaciju stanica u tijelu.

Kada su izdvojili samo te proteine i primijenili ih na ljudske neurone, također su uočili "značajno poboljšano" formiranje i aktivnost sinapsi.

"Osim što omogućuju zdravo starenje, ovi se proteini u budućnosti mogu koristiti i za liječenje neurodegenerativnih bolesti", rekao je biomedicinski stručnjak Thomas Fath sa sveučilišta Macquarie.

Pomama za mladom krvlju

Pomama među imućnijim građanima svijeta za krvlju mladih ljudi, koliko god ovo bizarno zvučalo, krenula je početkom 2000-ih kada su istraživanja na miševima pokazala obećavajuće rezultate, piše The Verge.

Naime, istraživači s Berkeleyja Irina i Michael Conboy objavili su 2005. godine u uglednom časopisu Nature istraživanje naziva "Rejuvenation of aged progenitor cells by exposure to a young systemic environment". U njemu su pokazali kako krvni serum mladih miševa pomlađuje stanice starijih, odnosno da ih regenerira.

Mada znanstvenici nisu sproveli identično istraživanje na ljudima. Ovakvi rezultati su utjecali na mnoge slavne i imućne osobe da pribjegnu transfuzijama krvi, pri čemu su uzimali krvnu plazmu mladih osoba. Tako su postojale glasine da je Peter Thiel, suosnivač PayPala, uzimao doniranu krv mladih ljudi.

Može biti štetno za organizam

No Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) u veljači ove godine izdala je službeno upozorenje i zamolila ljude da ne kupuju krvnu plazmu mladih ljudi jer pokusi na ljudima nisu pokazali iste rezultate. Prema FDA-u, postupak "nema dokazanu kliničku korist" i čak je "potencijalno štetan".

"Takvi tretmani nemaju dokazanu kliničku vrijednost te su potencijalno opasni za pacijente klinika koje oglašavaju uslugu transfuzije krvne plazme mladih donatora", napisala je FDA u priopćenju.

U 2017. godini sprovedeno je istraživanje u kojem se mlada krv davala 18 bolesnika s Alzheimerom. Studija je pokazala da ovakav tretman nije imao nikakav učinak na pacijente.