ČINJENICA da je potvrđeno da su u Hrvatskoj u 2018. zabilježena tri slučaja zaraze ospicama, od kojih dva u kratkom razmaku - jedan prošli tjedan u Stonu kraj Dubrovnika, a drugi u petak 1. lipnja kod stjuardese Croatia Airlinesa, u kombinaciji s još mnogo alarmantnijom činjenicom da se na jugu Hrvatske bilježe povijesno niske stope procijepljenosti, otvara pitanje tko je sve odgovoran za zastrašivanje i dezinformiranje hrvatskih građana koji bi moglo uroditi epidemijom ospica kakve se događaju u brojnim zemljama u Europi.

Lista odgovornosti

Kako smo već pisali na Indexu, za ponovno javljanje ospica najodgovorniji su oni koji koriste svoje uloge autoriteta i ugleda kako bi širili neutemeljen strah od najefikasnije metode prevencije bolesti u ljudskoj povijesti.

Prije svega to su antivakcinalisti među znanstvenicima i liječnicima. Njih je u svijetu i u Hrvatskoj vrlo malo, no glas im se čuje nadaleko jer ih mnogi doživljavaju kao stručnjake - zviždače i mučenike. Tu je i državna medijska kuća HRT, koja takvima daje kredibilitet i prostor kao ravnopravnim sudionicima u raspravama, unatoč zakonskim odredbama prema kojima bi gledatelje trebala ''informirati i obrazovati'' o zaštiti ljudskog zdravlja te ''proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe kojima se promiče zdravlje, kao i aktivnosti za prevenciju, očuvanje i unapređenje zdravlja kao opće društvene vrijednosti''.

Konačno, tu su i prosvjetni radnici koji također predstavljaju autoritete i primjer u društvu, a trebali bi biti na prvim linijama obrane roditelja i djece od opasnih antiznanstvenih gluposti.

Protivnica cijepljenja među nastavnicama

Odgovornost znanstvenika, liječnika i državnih medija na Indexu smo već više puta adresirali. Ovaj tekst odlučili smo posvetiti primjeru iz posljednje kategorije - nastavnici koja se na društvenim mrežama ističe vrlo aktivnim širenjem straha od cijepljenja. Ime joj je Dubravka Salopek Weber, prema dostupnim informacijama predaje u OŠ Horvati u Zagrebu, a već godinama (prema ovoj poveznici najmanje od 2013.) uporno objavljuje znanstveno neutemeljene blogove, postove, videosnimke, priče, anegdote i članke kojima širi sve moguće teorije zavjera na račun cijepljenja.

Koliko je takvih među nastavnicima, teško je reći. Možda je Salopek Weber usamljen primjer. Mi vas pozivamo da nam javite ako znate za još sličnih slučajeva, a nadamo se da će vam iz teksta koji slijedi biti jasno i zašto.

Ako znate neku osobu koja se nalazi na odgovornoj poziciji, a širi dezinformacije o cijepljenju, javite nam na desk@index.hr ili u inbox naše Facebook stranice.

Ovdje ćemo za ilustraciju predstaviti samo neke od apsurdnijih dezinformacija iz jedne od njezinih objava koje je 2015. prenio ekstremistički trash portal Dnevno.hr. Za sve jednostavno nemamo dovoljno prostora - trebali bismo ispisati cijeli udžbenik. Njihovu analizu proveli smo uz pomoć biomedicinskih stručnjaka, a vi sami zaključite može li utjecaj osobe koja je istovremeno toliko nestručna za pitanja cijepljenja kao što je ona (studirala je inženjerski smjer na PMF-u), koja je sve svoje ključne argumente očito preuzela od antivakcinalističkih teoretičara zavjera, a ipak je vrlo uvjerena u svoju misiju kritiziranja cijepljenja, biti dobar nastavnik i primjer roditeljima i djeci.

Salopek Weber smo pokušali kontaktirati preko njezinog profila na Facebooku, no nije nam odgovorila, iako nas je prije toga pozvala na polemiku.

Teze Salopek Weber predstavit ćemo boldanim tekstom, a činjenice koje navodi struka običnim.

Zastrašivanje i činjenice

Salopek Weber: Po njemu (kalendaru cijepljenja op.a.) se djeca npr. cijepe 5 puta u prve tri godine života protiv difterije, hripavca i tetanusa i još tri puta tijekom školovanja. Je li zbilja samo cijepljenje iskorijenilo difteriju? Ili i bolja higijena ima neke veze?

Struka: Difterija se širi zrakom značajno češće nego direktnim kontaktom tako da higijena, iako pomaže, sama nikako nije mogla iskorijeniti ovu bolest. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati slučajeve difterije od 1920-ih i jasno se vidi da se u svakoj regiji koja uvede cijepljenje broj slučajeva u roku od samo nekoliko godina smanji praktički na nulu. Isto se događa u svakoj državi. Bi li to trebalo značiti da su sve države počele voditi računa o higijeni baš u isto vrijeme kada su uvele cijepljenje!? Cjepivo se smatra vrlo sigurnim. Prema podacima WHO-a, posljednja velika epidemija difterije zabilježena je u zemljama nastalim raspadom SSSR-a. Od 1990. do 1998. registrirano je 157.000 slučajeva, a najmanje 5000 ljudi je umrlo.

Salopek Weber: Cjepivo daje zaštitu 5-6 godina, i sve osobe starije od 24-25 godina, čak i ako su cijepljene 8 puta, mogu se zaraziti ukoliko dođu u dodir s bakterijama koje uzrokuju difteriju. Inače, nijedna osoba, sve fakultetski obrazovane, jedan dr.sci, nisu znali kad sam ih to pitala kakva je to uopće bolest. Kao ni ja. Obično ju se mijenja s dizenterijom.

Cjepiva daju različite trajnosti zaštite ovisno o vrsti. Primjerice, cjepivo protiv ospica traje cijeli život u 96 % osoba, dok cjepivo za difteriju traje oko deset godina. Najslabiju imunost, koja je citirana ovdje, daje cjepivo protiv hripavca (pertusis). Za antivakcinaliste je tipično da govore o cjepivima generalno, a pritom ističu primjere najslabije ili najkratkotrajnije moguće zaštite.

Salopek Weber: Bakterije tetanusa žive u zemlji i u tijelo ulaze preko otvorenih rana, pa sam u mojoj kući najbolji kandidat za oboljeti ja, jer u vrtu radim bez rukavica. Još nisam oboljela. Mada se ne cijepim.

Ovo je klasičan način argumentacije Salopek Weber, ali i generalno antivakcinalista - navođenje osobnog ili pojedinačnog primjera kao dokaza za neku tezu. To što netko puši cijeli život i doživi 100 godina nije dokaz da je pušenje zdravo. To je samo anegdotalni primjer koji pokazuje koliko je ponekad važna dobra genetika, ili u slučaju cijepljenja - sreća. O posljedicama pušenja pravu sliku daju statistike o bolestima i smrtnosti pušača. Slično vrijedi za cijepljenje. Cjepiva se s razlogom testiraju na desecima tisuća ljudi, a ne na jednoj učiteljici, jer jedna osoba nije odgovarajući dokaz ničemu. Cjepivo protiv tetanusa štiti cijepljenu osobu 13-14 godina u 96 % slučajeva, a 25 god u 72 % slučajeva. Nakon toga uvijek se može dogoditi da ga osoba ponovno dobije ako se u međuvremenu ne docijepi.

Salopek Weber: Di-Te cjepivo koje kod nas počinju dobivati djeca u prvom razredu osnovne škole sadrži konzervans tiomersal koji je u svijetu izazvao puno polemika jer sadrži živu. Osim tiomersala sadrži i aluminij, koji može pojačati toksično djelovanje žive i formaldehida.

Salopek Weber ovdje citira cijepni kalendar iz 2013. godine. No dok je cjepivo iz 2013. sadržalo tiomersal, ali samo u tragovima, današnje cjepivo INFANRIX-IPV+Hib više ga ne sadrži iako on nikada i nije bio opasan u normalnim dozama cjepiva. Docijepne doze nikada ga nisu ni sadržavale. Tiomersal je spoj etil-žive s tiolatom. To znači da je to konzervans na bazi žive, no on nema otrovna svojstva žive, slično kao što natrij, koji je eksplozivan sam po sebi, i klor koji je otrovan sam po sebi, zajedno u spoju tvore bezopasnu kuhinjsku sol NaCl. Tiomersal se, kao prvo, ne nakuplja u tkivima kao obična živa, a, kao drugo, za cijeli red veličine manje je toksičan od obične žive. On se cjepivu dodaje kao konzervans kako se u njemu ne bi mogle razmnožiti gljivice, no doza potrebna za tu svrhu značajno je niža od bilo koje doze koja bi ljudima mogla naškoditi. Puno veću dozu značajno opasnije verzije žive, metil-žive, dobivamo jedenjem ribe. Unatoč tome mediteranska kuhinja jedna je od najzdravijih na svijetu, a ljudi koji žive u tim krajevima su među najdugovječnijima. Konačno, ponovimo tisućiti put - tiomersala više uopće nema u današnjim jednodoznim pedijatrijskim cjepivima koja se koriste u razvijenom svijetu! On je drugim konzervansom zamijenjen samo zbog neutemeljenog straha, što je poskupilo cjepiva.

Nije poznato da aluminij pojačava efekte toksičnosti tiomersala i formaldehida. Jedina osoba koja je ovakvo što postulirala je antivakcinalistica hrvatskih korijena Lucija Tomljenović koja je doživjela čak dva povlačenja rada zbog lažiranja rezultata studija u Photoshopu, ručnog manipuliranja rezultatima ili namjernog interpretiranja nepovezanih studije radi potvrde svojih teza. Također se pokazalo da njezina istraživanja financiraju udruge antivakcinalista. Aluminij hidroksid ključan je za aktivaciju imunog sustava kako bi on lakše prepoznao sastav cjepiva i stvorio odgovor na cjepivom unesene komponente. U jednoj kruški ima 12.000 mikrograma formaldehida, dok ga u jednom cjepivu ima do 100 mikrograma. Sve ove komponente testirane su odvojeno, zajedno, u cjepivu i u kombiniranom cjepivu.

Salopek Weber: Na cjepivu piše PRO ADULTIS – za odrasle. Djeca od 6-7 godina su odrasla? U Europi i SAD-u se djeci ne daju cjepiva koja sadrže tiomersal. Nuspojave tiomersala, osim onih lakših su, zatajenje bubrega, otpadanje kose i noktiju ili epilepsija, kao posljedica encefalopatije (oštećenja mozga), koja je navedena i kao rijetka nuspojava Di-Te cjepiva. Voljela bih znati jesu li se kod nas i bebe cijepile cjepivima koja sadrže tiomersal. Kladila bih se da jesu. Tko zna do kada. Kad i dalje cijepimo djecu nečim što je proglašeno potencijalno opasnim za njih.

Nitko nigdje na svijetu, osim nekolicine antivakcinalističkih prevaranata, nikada nije zabilježio navedene posljedice cjepiva koja sadrže tiomersal. Lucija Tomljenović, Andrew Wakefield, Sherri Tenpenny, Mark R. Geier i nekolicina drugih poznatijih antivakcinalističkih gurua zarađuju milijune iz fondova raznih udruga i zaklada, kao i od prodaje knjiga, skupih gostovanja, pripravaka i zamjenskih lijekova koje sami guraju kao alternative cjepivima. S druge strane, akademici, liječnici i studenti koji na ovakve prevare upozoravaju u nadi da ljudi neće umrijeti zbog dezinformacija koje se s lakoćom šire preko interneta, voze polovne Felicije i Yarise.

Kao kontrapunkt ovim ''nuspojavama'' koje se mogu naći u par radova koje antivakcinalisti neprekidno vrte po svojim stranicama i u svojim govorima unatoč tome što su odavno i višekratno prokazani kao prevare, u PubMedu postoji preko 300.000 objavljenih ozbiljnih znanstvenih radova koji se bave cijepljenjem. To ovu metodu čini jednom od najistraživanijih u medicini - počevši od kliničkih studija na bazi kojih su odobrena cjepiva pa sve do studija provedenih nakon odobrenja kada su se na milijunima ljudi iz brojnih zemalja sakupili podaci kojima možete pristupiti na ovoj poveznici.

Salopek Weber: Tko je ikada upoznao roditelje s nuspojavama koje cjepivo može izazvati? Mene kao roditelja nije nitko, upute su se svodile na to kako da snizim temperaturu ako je bude bilo. Apsolutno nikada mi nitko nije rekao da prijavim liječniku eventualnu nuspojavu. A jednako su rekle sve moje kolegice koje sam to pitala u dvije škole u kojima radim. Nikada ni jedan liječnik ne upozorava roditelje da im prijave nuspojave cijepljenja, a kad ih sami prijavimo oni ih ne prosljeđuju dalje. Ni školski liječnici koji cijepe školsku djecu ne šalju obavijesti o mogućim nuspojava, a još ih manje prikupljaju.

Razlog tome je to što su ozbiljne nuspojave kod naših cjepiva iznimno rijetke i često isključivo povezane za prethodne zdravstvene uvjete kod osoba poput neobično rijetkih, jakih alergijskih reakcija ili imunokompromitiranosti na što liječnik zna da treba paziti. Najteži oblici nuspojava, poput anafilaktičke reakcije, ne prolaze bez prijava, no uvid u dokumentaciju pokazuje da su one iznimno rijetke. Naravno, svatko bi trebao biti informiran o cjepivima i njihovim mogućim nuspojavama, no čini se da Salopek Weber ovdje zapravo želi reći kako je nitko nije upozorio na sve moguće sulude, izmišljene nuspojave koje rado navode antivakcinalisti.

Salopek Weber: Ako je cijepljenje zakonom obavezno država je dužna nadoknaditi štete oboljelima zbog cijepljenja. Na primjer, u SAD-u je do 2008. dosuđeno milijardu i 700 milijuna dolara kao odšteta oboljeloj djeci. Možda je istina da su nuspojave rijetke, ali svejedno treba zaštiti one koji obole, a ne pretvoriti cijepljenje u ruski rulet. Kao što je to slučaj kod nas.

Mnogi poznavatelji problematike cijepljenja slažu se da je dobro urediti neki kompenzacijski fond za odštete djeci čije je zdravlje doista narušeno cijepljenjem kako bi se olakšala i ubrzala pravna procedura. No apsolutno je apsurdno uspoređivati cijepljenje s ruskim ruletom. Brojne provedene studije pokazale su da ne postoji neki zabrinjavajući uzorak u izvješćima o smrti cijepljenih osoba. Primjerice, jedna u kojoj su istraživani smrtni slučajevi od 1997. do 2013. utvrdila je da su ključni uzroci smrti bili konzistentni s uobičajenim uzrocima u američkoj populaciji. S druge strane treba uzeti u obzir da je prije uvođenja cijepljenja u SAD-u u prosjeku godišnje od ospica umiralo oko 6000 ljudi. Iz toga proizlazi da je pravi ruski rulet zapravo antivakcinalizam i to s bubnjem revolvera koji je gotovo potpuno ispunjen mecima.

Salopek Weber: Jer kod nas se nuspojave ne prijavljuju, čak ni kad roditelj inzistira na tome, mada pravilnik propisuje da ih liječnik koji ih uoči mora i prijaviti. Prije nekoliko godina, rekao mi je prijatelj liječnik, da smo iz Evrope dobili prigovor da ne prijavljujemo nuspojave. Nakon toga je Agencija za lijekove neko vrijeme honorirala liječnicima svaku prijavljenu nuspojavu s 50 kuna. Sada su vjerojatno prestali, pa su i liječnici izgleda odustali od prijavljivanja.

Ljudi svakako trebaju prijavljivati nuspojave, a liječnike koji ih ne prijavljuju treba prijavljivati nadležnima. Prijavljivanje nuspojava ne nagrađuje se financijski, a Liječnička komora liječnicima ga stimulira s 2 boda koji su važni za produljivanje licence. Osim toga, prijave HALMED-u nisu jedini način preko kojeg se prate nuspojave i testira sigurnost. Konačno, one su obavezne za sve odgovorne u lancu, a nisu ni osobito komplicirane za roditelje (pogledajte sami na stranici).

Salopek Weber: U Lukinom razredu je jedna djevojka prošlog mjeseca, tri i pol mjeseca nakon cijepljenja, dobila svoj prvi epileptični napad. Pala je u komu iz koje se nije probudila. Pokopana je mjesec dana kasnije. Nikada neće studirati psihologiju, što mi je jednom rekla da želi, njeni su roditelji izgubili jedino dijete. Epilepsija nastaje kao posljedica encefalopatije, koja je navedena kao jedna od rijetkih nuspojava Di-Te cjepiva.

Epilepsija nije nuspojava cjepiva. Može biti posljedica encefalopatije, no vrlo rijetko. Encefalopatija je sama rijetka posljedica čak i ospica, a posebno oslabljenog virusa cjepiva. Događa se manje nego jednom na milijun doza. Sumnju u povezanost cjepiva s opisanom nuspojavom dalje produbljuje činjenica da je encefalopatija nuspojava za komponentu za celularni hripavac koju mi nemamo u novim acelularnim cjepivima u kojima se nalaze samo toksoidi i stanične komponente, a ne cijela funkcionalna stanica Bordetella pertussis. Konačno, jedna australska studija pokazala je da je velika većina osoba koje su prijavile encefalitis i epilepsiju kao nuspojavu zapravo imala genetsku podlogu za bolest.

Salopek Weber: U RH imamo porast dijabetesa tipa 1 u djece do 14 godina po stopi od 9 posto GODIŠNJE, imamo sve veći broj epilepsije u djece, poremećaja u ponašanju je iz godine u godinu sve više, kao i alergija. Bilo bi dobro da to netko usporedi sa sve većim brojem cijepljenja. Cjepivima čija se kvaliteta ne kontrolira.

Brojne studije, među kojima i jedna velika metaanaliza 11 studija, pokazale su da nema dokaza za povezanost cjepiva s dijabetesom tipa 1. Slično vrijedi i za alergije i druge kronične bolesti. Stručnjaci ističu da u prilog tome govori i jedan veliki eksperiment - ujedinjenje Njemačke. Naime, u Istočnoj Njemačkoj prije ujedinjenja razine procijepljenosti bile su gotovo 100 posto jer je cijepljenje bilo obavezno. Nakon ujedinjenja procijepljenost je počela padati, a broj alergija rasti.

Navodna pretjerivanja s cijepljenjima koja preopterećuju organizam vrlo su čest argument antivakcinalista. No stvarno stanje je sasvim suprotno. Cjepiva su danas bolja no ikada. Na primjeru kalendara zemalja Zapada 1980. pružala su zaštitu od 8 bolesti koristeći 15.096 antigena, a danas pružaju zaštitu od 16 bolesti koristeći samo 173 antigena. U prvim godinama života djeca znaju preboljeti i do 12 nespecifičnih infekcija godišnje. Primjera radi, dječji imunološki sustav nosi se za svakodnevnog kontakta s nekoliko tisuća antigena (da se stavi u perspektivu, obična prehlada ima oko deset antigena, a streptokokna infekcija oko 25 antigena). Cjepiva danas sadrže manje antigena no ikad prije - primjerice, acelularna komponenta cjepiva za hripavac/pertusis sadrži četiri antigena, iako su starija celularna cjepiva sadržavala 3000 antigena.

Istraživanja su pokazala kako se dijete teoretski sigurno može cijepiti s do 10000 cjepiva (ako svako cjepivo sadrži prosječnih 100 antigena), što pojednostavljeno znači da cijepljenje jednom dozom mobilizira oko 0.1 % kapaciteta imunološkog sustava. Praksa kombiniranja cjepiva nije nova. Višekomponentna cjepiva u Hrvatskoj se primjenjuju više od pet desetljeća. Danas je u razvijenim zemljama učestala praksa cijepljenja zdrave djece ne samo višekomponentnim cjepivima nego i s više cjepiva za istog posjeta liječniku. Kombinacije i razmaci dobro su istraženi i sigurni te u kliničkoj praksi praćeni godinama.

Nekoliko važnih istina o cijepljenju

Nažalost, u medicini nuspojave lijekova nisu rijetkost - lijekovi često nešto liječe dok nešto drugo oštećuju. No lijek je to bolji što je odnos koristi i posljedica povoljniji, a cjepiva su u tom smislu praktički nenadmašna u odnosu na druge terapijske lijekove.

Istaknimo za kraj nekoliko važnih istina o cijepljenju:

- Cijepljenje je iskorijenilo ili gotovo iskorijenilo desetak vrlo opasnih bolesti (grafikon gore).

- Higijena je pridonijela, ali nikako nije ključan čimbenik.

- Cjepiva su najviše testiran i reguliran lijek u svijetu.

- Kompanije koje ih proizvode prolaze 60-ak inspekcija godišnje.

- Testiraju se na desecima tisuća ljudi u tri faze kliničkih studija prije nego što dođu na tržište.

- Testiraju se kontinuirano i poslije odobrenja, što za specifične indikacije poput epilepsije ili dijabetesa, što za usporedbu cijena cjepiva u odnosu na cijene liječenja bolesti (isplate li se državi monetarno) na području različitih država.

- Nuspojave se u mnogim zemljama, s većom populacijom od hrvatske, prate vrlo strogo i odgovorno, a podaci o njima uzimaju se u obzir u kreiranju medicinskih politika.

- Brojne studije pokazale su da djeca lako podnose kombinirana cjepiva poput MPR-a te da ona imaju manje nuspojava nego višestruka, monovalentna cijepljenja zajedno.

- Cjepiva predstavljaju samo 2-3 posto prihoda svjetske farmaceutske industrije.

Osobe na pozicijama autoriteta trebale djelovati obrazovno, a ne širiti opasne dezinformacije

Ovaj niz mogli bismo nastaviti praktički unedogled. No strah je lakše probuditi nego otkloniti, osobito danas kada zarazne bolesti, upravo zahvaljujući cijepljenju, izgledaju kao imaginarna prijetnja, a nuspojave kao stvarna ugroza. Od roditelja je razumno očekivati strah zbog svake, pa i najmanje opasnosti za djecu.

Zbog toga je posebno važno da osobe na pozicijama autoriteta, od znanstvenika preko liječnika do nastavnika, djeluju obrazovno, a ne kao izvori dezinformacija.