SIR ISAAC Newton (1643.–1727.) bio je engleski fizičar, matematičar, astronom, autor i jedan od najutjecajnijih znanstvenika u povijesti. Njegov doprinos prirodnim znanostima, osobito u razvoju klasične fizike, matematičke analize i astronomije, postavio je temelje moderne znanosti. No osim što je bio znanstveni pionir, Newtonov život bio je pun intrigantnih detalja i zanimljivih anegdota.

Rani život i obrazovanje

Isaac Newton rođen je 4. siječnja 1643. u malom engleskom selu Woolsthorpeu, u Lincolnshireu. Rođenje mu je bilo dramatično jer je bio nedonošče i toliko slab da nitko nije vjerovao da će preživjeti. Njegov otac farmer umro je prije njegova rođenja, a majka se ponovno udala ostavivši ga baki na brigu.

Newton je počeo svoje školovanje u lokalnoj školi, a kasnije je pohađao King’s School u Granthamu, gdje je pokazao sklonost prema izumima i mehaničkim eksperimentima. Godine 1661. upisao je Trinity College na Sveučilištu u Cambridgeu, gdje je stekao temelje u klasičnoj znanosti, ali se ubrzo okrenuo proučavanju revolucionarnih ideja tadašnjih znanstvenika.

Revolucija u znanosti

Newtonova najpoznatija djela obuhvaćaju Matematičke principe prirodne filozofije (lat. Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica), objavljene 1687., u kojima je predstavio tri zakona gibanja i zakon univerzalne gravitacije. Ovi zakoni nisu samo objasnili kretanje planeta nego i oblikovali temelje za razvoj moderne fizike.

Njegovo proučavanje optike rezultiralo je otkrićima vezanim uz prirodu svjetlosti i boja. Eksperimenti s prizmom pokazali su da se bijela svjetlost može razdijeliti na spektar boja, što je bio temelj za daljnje istraživanje optike. Newton je također razvio matematičku analizu, granu matematike koja se danas koristi za proučavanje beskonačno malih promjena. Ovo otkriće dijeli s njemačkim matematičarem Gottfriedom Wilhelmom Leibnizom, s kojim je imao dugogodišnji spor o tome tko je prvi razvio ovu metodu.

Anegdota o jabuci i ljubav prema alkemiji

Newtonov život bio je prepun neobičnih detalja i kontroverzi. Priča o tome kako je Newton došao na ideju o gravitaciji dok je gledao jabuku kako pada s drveta jedna je od najpoznatijih anegdota u povijesti znanosti. Iako postoje dokazi da je sam Newton spomenuo jabuku kao inspiraciju, priča je vjerojatno pojednostavljena tijekom godina.

Newton je bio poznat po svojoj povučenoj prirodi. Nikad se nije ženio, a mnogi su ga smatrali ekscentričnim. Malo poznata njegova strana bila je strast prema alkemiji. Proveo je godine proučavajući staru praksu pretvaranja metala u zlato i pronalaska "kamenja mudraca".

Često se upuštao u mistična i okultna istraživanja, što su mnogi njegovi suvremenici smatrali kontroverznim. Osim spora s Leibnizom oko matematičke analize, imao je i nesuglasice s Robertom Hookeom, poznatim engleskim znanstvenikom. Njihova razmimoilaženja bila su toliko intenzivna da su utjecala na rad Kraljevskog društva.

Nasljeđe

Newton je preminuo 20. ožujka 1727. godine u Londonu. Pokopan je u Westminsterskoj opatiji, čime je postao jedan od rijetkih znanstvenika s tom časti.

Njegova postignuća imala su golem utjecaj na znanost i filozofiju utirući put industrijskoj revoluciji i modernoj znanosti. Newtonov život simbolizira ne samo intelektualnu briljantnost već i neumornu radoznalost, koja je inspirirala generacije znanstvenika.