JEDANAEST država Europske unije izgubilo je najmanje 55 milijardi eura, zbog čega je u Europskom parlamentu u Strasbourgu održana rasprava u kojoj je zatraženo da se poduzmu hitne mjere kako bi se zauvijek zaustavile prevarantske prakse.

Njemačka je zakonodavstvom pokušala spriječiti prevare već 2012., potom je 2016. godine dodatno izmijenila zakonodavstvo koje je trebalo spriječiti "Cum-ex" trgovanje. No prikrivene istrage novinara su pokazale kako fiktivna trgovina dionicama još uvijek cvjeta te da se u nju uključuju tvrtke i bogataši iz sve više država, navedeno je u istrazi Correctiva, prve neprofitne medijske organizacije u Njemačkoj koja se bavi istraživačkim novinarstvom i borbom za dostupnost informacija.

Correctiv je i prvi njemački partner Silicijskoj dolini (tehnološkim tvrtkama) u pokušaju borbe protiv lažnih vijesti, što govori o njezinom međunarodnom značaju i vrijednosti.

Izračuni izneseni u Europskom parlamentu govore kako je od 2001. do 2016. godine "njemačke porezne obveznike prevara koštala 31,8 milijardi eura, francuske 17 milijardi eura i danske 4,5 milijarde eura".

Do izračuna je došao tim od osam njemačkih novinara, nakon što su analizirali podatke koje im je izvor dostavio na USB-u.

Urednik Correctiva Oliver Schröm i njemački novinar ARD TV-a Christian Salewski otputovali su nedavno u London glumeći braću bogataša koji žele napraviti prevaru, kako bi pokazali da se sporna praksa i dalje neometano nastavlja.

Povrat sredstava od države na porez koji uopće nije plaćen

Njemački mediji, među njima i novine Die Zeit, čiji je novinar također sudjelovao u istrazi, slučaj su nazvali Cum-ex.

Međunarodno, različite varijante spornih trgovinskih praksi poznate su kao "arbitražna dividenda".

Cum-ex i njegova varijanta Cum-cum su vrlo složeni dionički dogovori koji nemaju drugu ekonomsku svrhu osim primanja poreznih "naknada" od države (povrata poreza) - ali za porez koji nikada nije bio uplaćen.

Kako se radi prevara

Sudionici bi si međusobno posuditi dionice velikih korporacija, stvarajući privid za porezne vlasti da postoje dva vlasnika dionica, dok je u biti postojao samo jedan.

Banka koja je obavila fiktivno trgovanje bi izdala "potvrdu" investitoru da je porez na isplatu dividende uplaćen poreznom uredu - iako se to zapravo nije dogodilo. Ovom potvrdom investitori su od države ubrali povrat na porez koji nikada nije uplaćen.

Jednostavno objašnjeno, to je kao da roditelji lažno prijave da imaju dvoje ili više djece i uberu temeljem toga dječji doplatak, dok zapravo imaju samo jedno dijete.

Država znala za prevare, ali ih dopustila?

Mediji su izrazili sumnje kako su vlasti, posebice ministarstvo financija, znale za prevare, ali ih nisu htjeli zaustaviti budući da se radilo o profitabilnom poslu za banke, pogođene krizom 2008. godine.

Bilo kako bilo, Cum-ex je jedan od najvećih njemačkih skandala, uključujući praktički cijeli bankarski sektor i mnoge pojedince i tvrtke visokog profila.

Njemačke novinare je čudilo što se o tom skandalu uopće ne priča izvan granica najvećeg europskog gospodarstva.

Correctiv je zato prije godinu dana odlučio koordinirati tim od 38 novinara iz dvanaest europskih zemalja. Novinari su potom slijedili tragove Cum-exa, Cum-cuma i sličnih trgovanja diljem Europe i napravili opsežan izvještaj o prevarama.

Ljevičari koriste skandal u političke svrhe

Ovotjednu raspravu o Cum-exu u Europskom parlamentu, o kojoj će glasati do kraja ove godine, potaknuo je zahtjev GUE/NGL Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice i ostalih lijevih skupina.

Slučaj je prozvan u javnosti "skandalom bijelih ovratnika", zbog kriminalnih radnji visokog sloja, kao što su vodeći direktori, menadžeri i bogataši koji su smicalicama uspijevali izvući novac iz države.

"Cum-ex je daleko najveći europski porezni skandal. A europskim skandalima moramo odgovoriti s europskim akcijama. Ova lažna porezna praksa daleko je izvan svih drugih oblika utaje poreza. To je prava definicija zločina bijelih ovratnika. Obični ljudi su prave žrtve ovog skandala i mi zahtijevamo transparentnost, stroža pravila, veću zaštitu poreznih obveznika i povratak milijardi eura", naveo je prilikom rasprave Dimitrios Papadimoulis iz grčke Syrize.