LOŠE rezultate hrvatskih učenika na PISA testovima komentirao je bivši voditelj ekspertne skupine za provođenje kurikularne reforme Boris Jokić.

"Ovi rezultati govore da u prethodnih 13 godina nije došlo do značajnih promjena u našem obrazovanju, što smatram dugoročno vrlo problematičnim za razvoj Hrvatske. Na rezultate utječu različiti čimbenici, od kojih su glavni vezani uz oblike poučavanja, učenja, organizacije nastavnog procesa i vrednovanja. U svemu tome glavnu ulogu igra obrazovna politika koja odbacuje dugoročne promjene i vodi se sitnim interesima", komentirao je za HRT rezultate testova Boris Jokić. 

"To se događa i trenutno sa 'Školom za život' jer ovakva reforma neće donijeti pozitivne rezultate. Iz nje su izbačeni svi elementi koji su trebali pomaknuti hrvatsko obrazovanje prema naprijed: novi sustav ocjenjivanja i vrednovanja, objektivnija mjera rada učenika i nastavnika, izbornost u gimnazijama, drugačije strukovno obrazovanje, novi oblici organizacije nastave, naglasak na životnim znanjima i vještinama, posebna rješenja za darovite i učenike s teškoćama.

Sve to zamijenjeno je kozmetičkim promjenama i izrazito nepripremljenim uvođenjem u škole što je rezultiralo time da deseci tisuća učitelja 25.11. skandiraju 'Dolje Loomen'. Potrebno je vratiti se početnim postavkama Cjelovite kurikularne reforme i zajednički raditi na pripremljenoj primjeni tih cjelovitih rješenja.

Zar nikoga tko vodi ovu zemlju ne zabrinjava što je 31,2% hrvatskih petnaestogodišnjaka matematički funkcionalno nepismeno, a u prirodoslovnoj se taj postotak nepismenih povećao sa 17% u 2006. na 25,3% u 2018. Zar nije to razlog da se tome posveti posebna Saborska sjednica umjesto da se razgovara o drugom svjetskom ratu, da se međusobno vrijeđa. Budućnost Hrvatske se nalazi u tim rezultatima - koje će politika uvelike ignorirati ili će ga pokušati upakirati u PR celofan", smatra Jokić.

"Koeficijente će dobiti, a što je s boljim obrazovanjem?"

"Upravo je okončan dugotrajan štrajk prosvjetnih djelatnika. Osim poruka kako traže koeficijente, u tijeku štrajka čule su se poruke kako se bore i za bolje obrazovanje. Koeficijente će dobiti, a što je s boljim obrazovanjem? Što se može i treba učiniti da se to doista i dogodi i kakvu su poruku sindikati poslali pristajanjem na ponudu Vlade?

Financijski status odgojno-obrazovnih radnika važan je dio promjena u obrazovanju, ali on nije jedini. Ključno je pripremiti škole za promjene. Doći do ljudi. Objasniti im što se želi učiniti. Intenzivno raditi kako bi promijenili način poučavanja te posebice vrednovanja i ocjenjivanja. Također važno je profesionalizirati zanimanja u obrazovanje na način da se tim ljudima da autonomija, ali i da se od njih zahtjeva profesionalnost u obavljanju posla te da ih se odmakne od političkih pritisaka kojima su izloženi.

K tome treba raditi i na uvjetima rada, ali to nije kupovina desetaka tisuća zastarjelih tableta s kineskih skladišta. To je rad na smislenom i sustavnom opremanju škola. Najbolje od svega je da Hrvatska sve to može napraviti, samo da političari shvate da su promjene u obrazovanje sustavne, da je potrebno strpljenje i mudrost, da su vrlo prolazni i trebaju raditi za opće dobro. Hrvatska po svojim potencijalima može biti pri vrhu EU zemalja na PISA ispitivanjima", zaključio je Jokić za HRT.

Podsjetimo, danas su objavljeni porazni rezultati PISA testova kojima se testira znanje učenika u dobi od 15 godina. U čitalačkoj pismenosti Hrvatska je na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja, u matematičkoj pismenosti na 40. mjestu, a u prirodoslovnoj pismenosti na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja.