Državni udar ne treba čuditi. Gotovo svi predsjednici J. Koreje završe u zatvoru
SINOĆNJI šokantan niz događaja uzdrmao je i testirao još uvijek relativno mladu demokraciju Južne Koreje, no koliko su zapravo događaji poput sinoćnjih neuobičajeni za ovu azijsku državu? Dok za mnoge predstavljaju užurbano, moderno društvo koje danas izvozi pop-kulturu i tehnologiju u svijet, od 1961. do 1988. godine Južna Koreja je zapravo bila brutalna vojna diktatura, a život predsjednika bio je sve osim laskav - na ovaj ili onaj način.
U desetljećima koja su uslijedila zemlja je doživjela nekolicinu političkih prevrata, ali nikada nijedan predsjednik nije pokušao preuzeti potpunu vlast vojnom silom. Predsjednik Yoon Suk Yeol je - očigledno - odlučio biti prvi. Nije uspio u naumu.
Tijekom jučerašnjeg iznenadnog proglašenja ratnog stanja, tvrdio je da je to nužno kako bi spriječio "antidržavne snage" i "iskorijenio prosjevernokorejske snage", kako bi zaštitio ustavni demokratski poredak. I dok je vojska izlazila na ulice, obični Korejci izlazili su iz svojih domova da se suoče s njima. U međuvremenu, oporba je otišla u parlament i glasala za poništavanje odluke.
Kada su se članovi stranke predsjednika Yoona okrenuli protiv njega, činilo se da je prepoznao beznađe situacije u kojoj se nalazio i popustio.
Gubljenje političke moći
Yoon je preuzeo predsjedničku dužnost 2022. kao politički novajlija, obećavajući novi pristup vođenju zemlje. Otprilike na pola petogodišnjeg predsjedničkog mandata počeo je gubiti političku moć, čak i prije jučerašnjih suludih događaja.
Stranke oporbe ostvarile su uvjerljivu pobjedu na izborima u travnju, a iskoristile su svoju većinu u Nacionalnoj skupštini kako bi ugušile njegovu vladavinu i učinkovito ga stavile na margine kao predsjednika u slabom položaju.
Prošlog mjeseca Yoon je bio obuhvaćen rastućim skandalom vezanim za trgovinu utjecajem u koji je bila uključena njegova supruga. Oboje su negirali optužbe, no svejedno su naštetile njegovom imidžu. U posljednjim mjesecima njegov rejting odobravanja kretao se tek između 17 i 20 posto.
Kako samom sebi srediti opoziv
Oporba je također pripremala slučaj za opoziv, što bi ga prisililo na odlazak s dužnosti u slučaju uspjeha. No, ovo proglašenje izvanrednog stanja, koje izgleda kao očajnički pokušaj predsjednika Yoona da preuzme vlast, sada bi moglo učvrstiti njegov pad. Za opoziv je potrebna dvotrećinska većina u Nacionalnoj skupštini.
I premda oporba nema dovoljno glasova unutar svoje koalicije, sada je itekako moguće da će dovoljno članova vladajuće stranke biti toliko zgroženi jučerašnjim nemilim događajima da će podržati smjenu Yoona.
Ako bude smijenjen s dužnosti, malo je vjerojatno da će to biti kraj njegovih problema. Naime, južnokorejski predsjednici obično ne uživaju u opuštenoj mirovini. Ne uživaju u opuštenoj mirovini zato što završe u zatvoru.
Korejski vic: Postoje dvije vrste predsjednika - oni koji su u zatvoru i oni koji će tek završiti u zatvoru
U 2021. godini, dvoje bivših predsjednika Južne Koreje nalazilo se u zatvoru nakon što su bili proglašeni krivima za korupciju. Još dvojica bivših čelnika ove azijske države bila su zatvorena od 1980-ih, a jedan je počinio samoubojstvo dok je bio pod istragom.
Sam predsjednik Yoon stekao je nacionalnu prepoznatljivost vodeći progon bivše predsjednice Park Geun-hye. Ona je bila osuđena na 20 godina zbog ogromnog skandala s korupcijom, samo da bi ju kasnije pomilovao Yoonov prethodnik Moon Jae-In. Yoon je potom po dolasku na vlast pomilovao bivšeg predsjednika Lee Myung-baka 2022. godine, koji je bio osuđen na 15 godina zatvora zbog pronevjere 21 milijuna eura.
Oporba - koju vodi Lee Jae-myung, čovjek kojeg je Yoon pobijedio na izborima 2022. - već je proglasila sinoćnji kaos "prilikom" koja se mora iskoristiti. Čini se da će ta prilika znači pokušaj svrgavanja Yoona s vlasti putem glasovanja u skupštini.
Bez predsjedničkog imuniteta, Yoon postaje ranjiv na tužbe. Južnokorejska povijest sugerira da bi istrage o navodnoj korupciji ubrzo mogle uslijediti. U tom slučaju Yoon bi mogao uskoro ovisiti o sličnim činovima milosti od budućih predsjednika, ako i on krene sada već dobro utabanim putem od predsjedničke vlasti do zatvora.
Sumorna povijest bivših predsjednika
Od prvog predsjednika koji je postao diktator, Rhee Syngmana, do drugih predsjednika koji su također postali diktatori, Park Chung-heeja i Chun Doo-hwana (kao i nekoliko drugih čija su imena gotovo zaboravljena jer su mandati bili toliko kratki), može se reći da Južna Koreja nije postala potpuno uspostavljena konsolidirana demokracija sve do 2002. godine - a pitanje je koliko to može reći i u 2024.
I premda je Južna Koreja postala jedna od stabilnijih demokracija u istočnoj Aziji, sudbine njezinih bivših predsjednika bile su sumorne. Park Chung-hee je ubijen nakon gotovo 20 godina vladavine, Chun Doo-hwan je osuđen na doživotni zatvor zbog svoje uloge u masakru u Gwangjuu (iako je kazna kasnije smanjena), Roh Tae-woo je bio zatvoren zbog istih optužbi kao i Chun (također pomilovan), Kim Dae-jung i Roh Moo-hyun su preminuli (potonji je bio opozvan, ali nije smijenjen s dužnosti).
Nevjerojatan je podatak i da je Južna Koreja 1960. godine u svega 110 dana promijenila čak šest predsjednika.
Ima li nade za demokraciju u Južnoj Koreji?
U demokracijama, skandali vezani za korupciju nisu rijetkost, niti je javni gnjev koji uslijedi neobičan (što bi mi kao Hrvati prvi trebali znati!). No, u slučaju Južne Koreje, javni stavovi prema eroziji demokratskih normi zabrinjavaju. Dok je 60 posto Južnih Korejaca bilo protiv opoziva Roha 2004. godine, gotovo 80 posto podržalo je smjenu Park Geun-hye. Štoviše, postotak Južnih Korejaca koji kažu da je "neophodno" živjeti u demokraciji uglavnom je ispod 50 posto u svim dobnim skupinama.
Kombinacija entuzijazma za politiku zatvaranja bivših predsjednika i jasne apatije prema demokratskim institucijama ukazuje na ozbiljan problem u budućnosti, osobito uzimajući u obzir nedavno koketiranje Seoula s autoritarizmom.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati