Južni Sudan na rubu građanskog rata: Počeli etnički sukobi, prijeti i glad
Screenshot: Youtube
JUŽNI SUDAN, koji je prije pet godina postao najnovija svjetska neovisna država, ponire prema novom oružanom sukobu. Nasilje je eskaliralo prošlog mjeseca i definitivno srušilo sve nade da će se mirovni sporazum potpisan prije godinu dana održati.
Predsjednik Slava Kiir prošlog je mjeseca smijenio svog zamjenika Rieka Machara i šest njemu lojalnih ministara, čime je efektivno srušio vladu nacionalnog jedinstva.
Politički sukob se ubrzo preselio na ulice glavnog grada Jube.
Rasplamsalo se neprijateljstvo između dva najveća naroda Južnog Sudana. Predsjednik Kiir potječe iz najveće etničke skupine u zemlji, Dinka, a Machar je iz drugog najbrojnijeg naroda, Nuera.
Zemlje još trpi posljedice prošlog građanskog rata, u kojem je poginulo 50 tisuća, a raseljeno oko 2.3 milijuna ljudi. Pritisak međunarodne zajednice doveo je do mirovnog sporazuma i uspostavljanja zajedničke vlade dviju zaraćenih strana.
Ostatak vlade, koju sad čvrsto kontrolira predsjednik Kiir, pristaje na novi angažman mirovnih snaga Afričke unije, ali za organizaciju takve misije trebaju mjeseci, a obje se strane intenzivno pripremaju za novi sukob.
Svjedočanstva o zločinima
Humanitarne skupine izvještavaju da je prošli etnički sukob donio neke od najgorih zločina u novijoj povijesti. Izvještaji o masovnim silovanjima, istrebljenju čitavih zajednica i kanibalizmu u izoliranim dijelovima zemlje užasavali su svijet. Premda su zločine činile obje strane, neutralni promatrači navode kako su većinu počinile vladine snage, uglavnom sastavljene od pripadnika naroda Dinka.
Slične su se stvari ponovo počele događati u dijelovima zemlje gdje Dinke i Nueri žive izmiješani. Zbog nestašica hrane prijeti masovna gladi, a humanitarne organizacije javljaju kako nesigurna i konfuzna situacija onemogućava dopremu pomoći najugroženijima, kojih je gotovo pet milijuna.
"Ako se sigurnosna situacija nastavi pogoršavati, doprema pomoći će postati logistički nemoguća", rekao je Zlatko Gegić, direktor humanitarne organizacije Oxfam. "Ako nećemo moći raditi punim kapacitetima, posljedice bi mogle biti katastrofalne."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati