JEDAN od glavnih političkih ciljeva hrvatskog premijera Andreja Plenkovića je uvesti hrvatsku u šengenski prostor slobodnog kretanja unutar Europske unije.

Plenković je to više puta javno izjavljivao te je u međuvremenu isposlovao podršku svih u Uniji za ulazak Hrvatske u Schengen, no rezultati nedavnih izbora za njemački Bundestag mogli bi neočekivano zakomplicirati ostvarenje premijerove želje.

"Hrvatska može u sljedeće dvije godine ispuniti svoja dva cilja, ulazak u šengenski prostor i eurozonu, i za to ima punu potporu i razumijevanje unutar Europske unije", izjavio je ljetos u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.

Plenković: Naš temeljni cilj je ulazak u Schengen

>> Plenković: Hrvatska u iduće dvije godine može ući u eurozonu i Schengen

"Naš temeljni cilj je ulazak u Schengen, za što smo ispunili sve tehničke kriterije. Želimo ući 2022. i mislim da ćemo u tome uspjeti jer ne vidim više nikakve prepreke. Također, što se tiče europodručja, Hrvatska ispunjava sve obveze iz akcijskog plana i ambicija je da uđemo početkom 2023. godine", rekao je Plenković, koji je u Bruxellesu sudjelovao na summitu Europske unije

"To znači da bi Hrvatska na desetu obljetnicu svog članstva u EU postala dio najužih integracija", najavio je Plenković te je dodao da za ispunjavanje tih ambicija Hrvatska ima potporu svih relevantnih čimbenika u EU.

Doista, u tom se trenutku, prije par mjeseci, tako i činilo.

Hrvatska je ljetos imala podršku svih u EU za ulazak u Schengen

Plenković je prethodno uspio relaksirati odnose sa Slovenijom, koja je svojedobno prijetila blokadom ulaska Hrvatske u Schengen zbog graničnog spora u Piranskom zaljevu. Zagreb i Ljubljana su čak toliko postali bliski da je slovenski premijer Janez Janša predstavljao Hrvatsku na jednom summitu EU, kada je Plenković bolovao od covida-19, a predsjedniku Zoranu Milanoviću se nije dalo putovati u Bruxelles.

>> Janša podržava ulazak Hrvatske u Schengen

"Podržavamo ulazak Hrvatske u šengenski prostor, kao i ulazak Bugarske i Rumunjske. Mislimo da su to koraci koji jačaju sigurnost u Europi", izjavio je Janša u svibnju ove godine na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem. Povod konferencije bilo je slovensko predsjedanje EU, koje traje do kraja godine.

Plenković je imao podršku Europske komisije i Europskog parlamenta. No, podrška Europskog parlamenta je bila povezana i sa stanjem na granici Hrvatske i BiH te odnosom prema ljudskim pravima migranata.

>> EP izglasao da Hrvatska ispunjava uvjete za Schengen, Ilčić i Kolakušić bili protiv

"Hrvatska je ispunila sve uvjete za pristupanje Schengenu", navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta usvojenoj u srpnju ove godine, ali se i Hrvatsku poziva da adresira nedostatke u pogledu osposobljavanja osoblja na granici i "ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava".

Komisija je prilikom posjeta Hrvatskoj u studenom 2020. "ponovo potvrdila da su ispunjeni potrebni uvjeti za primjenu šengenske pravne stečevine", stoji u rezoluciji Europskog parlamenta, za koju je glasalo 505 zastupnika, dok su protiv bila 134, a 54 suzdržana.

Europski parlament upozorio na kršenje ljudskih prava na granici

Za rezoluciju su glasali svi hrvatski zastupnici, osim zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Ladislava Ilčića i neovisnog Mislava Kolakušića, koji su bili protiv.

Parlament također poziva Hrvatsku da "ukloni utvrđene nedostatke, osobito u pogledu osposobljavanja osoblja, broja osoblja i kapaciteta za zaštitu kopnene granice" i "ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava nakon opetovanih izvješća nevladinih organizacija i medija o zlostavljanju, nasilju i prisilnim udaljenjima od strane graničnih službenika".

U tom kontekstu "pozdravlja uspostavu neovisnog mehanizma za praćenje djelovanja policijskih službenika prema nezakonitim migrantima i podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu".

Za sve u EU ključna je podrška Berlina

Plenković ljetos doista nije imao razloga brinuti se da neće imati podršku službenog Berlina za ulazak Hrvatske u Schengen.

Kancelarka je bila Angela Merkel iz CDU-a, stranke koja je, zajedno s Plenkovićevim HDZ-om, dio Europske pučke stranke. Da su Merkel ili CDU bili protiv ulaska Hrvatske u Schengen, Plenković nikad ne bi uspio tako daleko doći u ostvarenju svog cilja jer se bez podrške Njemačke takve stvari unutar EU ne mogu dogoditi. Dodatno osiguranje za Plenkovića je bilo što ta podrška nije ovisila samo o osobi Angele Merkel već je bila službeni stav vladajućih sestrinskih stranaka CDU-a i CSU-a, čiji su ministri hvalili kako Hrvatska čuva vanjske granice EU.

No, na izborima za Bundestag CDU i CSU doživjeli su povijesni debakl, dobivši 24 posto glasova, dok su na prvo mjesto došli socijaldemokrati, koji sada sa Zelenima i liberalnim FDP-om pregovaraju o sastavljanju nove njemačke vlade s ljevičarskim kancelarom Olafom Scholzom na čelu. Demokršćani, po svemu sudeći, odlaze u opoziciju, a Merkel odlazi u političku mirovinu. Tek se treba pokazati hoće li nova vlada u Berlinu imati isti stav o ulasku Hrvatske u Schengen.

Novinarska bomba koja je poremetila Plenkovićeve planove

Veliku ulogu u tome sigurno igra i nedavna medijska bomba istraživačkih novinara nekoliko uglednih europskih medija, koji su objavili snimke kako nepoznati muškarci u fantomkama i s policijskim palicama tuku migrante na zelenoj granici prema BiH.

Mlaćenje migranata je snimljeno u lipnju, za vrijeme osmomjesečnog novinarskog istraživanja u kojem je RTL-ova ekipa sudjelovala zajedno s kolegama istraživačke mreže Lighthouse Reports iz Nizozemske, švicarskog SRF Rundschaua, njemačkog ARD Studija Beč, ARD Monitora, francuskog Liberationa, nizozemskog Pointera, Novosti i Der Spiegela. 

Cijela je stvar odjeknula u svjetskim medijima, a naročito je oštar bio njemački javni servis ARD.

>> Njemačka javna televizija: Snimke mlaćenja ljudi u Hrvatskoj oduzimaju dah

"Ove snimke oduzimaju dah: vidimo ljude koje policajci jedne od država članica Europske unije tuku poput stoke. To se zove 'zaštita vanjske granice EU' i za to dolazi novac iz Bruxellesa i Berlina. Kao i puno praznih riječi. Uzvišena pjesma o ljudskim pravima i europskim vrijednostima više se ne može slušati", objavio je ARD u komentaru tijekom trećeg Dnevnika (Tagesthemen).

Eurozastupnik Zelenih: "Hrvatska vlada treba odgovarati za te zločine"

Hrvatska je pokušala minimizirati štetu tako što je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ovaj put priznao autentičnost snimke i za sve optužio nekoliko policajaca koji su se, kao, oteli kontroli. I on i Plenković demantiraju da je pushback standardna praksa hrvatske policije na hrvatsko-bosanskoj granici, ali u to nitko više ne vjeruje.

U svojim kritikama su naročito glasni njemački Zeleni, koji se žestoko protive migrantskoj politici koja uključuje kršenje ljudskih prava.

Hrvatskog ministra unutarnjih poslova Božinovića je direktno u Der Spiegelu napao eurozastupnik Zelenih Eric Marquardt. 

"Pushback na hrvatsko-bosanskoj granici zasigurno nije izoliran slučaj", rekao je Marquardt za Der Spiegel i dodao da je "hrvatski ministar unutarnjih poslova odgovoran za nasilje nad onima koji traže zaštitu".

Prema Marquardtu, Božinovićev "govor o individualnom nedoličnom ponašanju" je "laž iz nužde". "Prethodna laž, da ovo nasilje ne organiziraju vladine agencije, već je opovrgnuta istraživanjem. Možemo se samo nadati da će hrvatska vlada odgovarati za te zločine", bio je oštar Marquardt.

Europska komisija najavila istragu

I Europska komisija je izrazila zabrinutost zbog izvješća o nasilnim vraćanjima migranata na vanjskim granicama u Grčkoj i Hrvatskoj, ističući da je to nezakonito i da se mora provesti istraga.

>> Europska komisija o snimkama s hrvatske granice: To je vrlo zabrinjavajuće

Istraga. Kazne. Oduzimanje europskog novca. Odjednom se Hrvatska našla usred skandala, i to dok u Berlinu Zeleni pregovaraju o ulasku u novu vladu, u kojoj će biti druga stranka po jačini.

Trenutno se još ne zna koja će stranka dobiti koji resor, no jasno je da liberalni FDP želi ministarstvo financija, što znači da Zeleni onda moraju dobiti ministarstvo vanjskih poslova, jer će kancelar biti socijaldemokrat Olaf Scholz. 

Što će biti ako Zeleni preuzmu njemačko ministarstvo vanjskih poslova?

Također, ove tri stranke mnogo više drže do poštivanja ljudskih prava nego CDU i CSU koji odlaze u opoziciju, a ljudska i građanska prava su područje na kojem Zeleni i FDP u Njemačkoj imaju najviše bliskosti. Njihovi lideri Annalena Baerbock i Robert Habeck (Zeleni) te Christian Lindner (FDP) su više puta u javnosti naglasili da žele da tročlana koalicija bude "progresivni savez" koji će, između ostaloga, jačati ljudska prava. Ideja da će službeni Berlin i ubuduće zatvarati oči na pushback na granici Hrvatske i BiH sve manje je realna.

Dapače, može se očekivati da će nova njemačka vlada zauzeti ipak drugačiji, kritičniji stav prema nasilju nad migrantima na vanjskim granicama Europske unije, naročito ako Zeleni u Berlinu dobiju resor ministarstva vanjskih poslova. Onda se može otvoriti i pitanje ulaska Hrvatske u Schengen.

Plenkoviću bi se tako mogla srušiti višegodišnja operacija uvođenja Hrvatske u Schengen, što je, uz ulazak u eurozonu, najavio kao jedan od svojih strateških ciljeva. Čak i ako Schengen za Hrvatsku ne bude doveden u pitanje, jer Zeleni su ipak eurofili, prilično je sigurno da službeni Berlin više neće na jednako popustljiv način gledati na ponašanje hrvatske policije prema migrantima. S obzirom na to da je pushback neslužbena državna politika RH, Plenković bi mogao gorko požaliti što na vlasti u Berlinu uskoro više neće biti ni Merkel ni CDU.