ESKALACIJA sukoba na Bliskom istoku mogla bi cijene nafte do kraja godine podići iznad 100 dolara i preokrenuti silazni trend, koji je proizišao iz posustajanja potražnje zbog slabog gospodarstva, upozorila je Svjetska banka. Barel bi u četvrtom tromjesečju trebao u prosjeku stajati 90 dolara, prognozirala je Svjetska banka u izvješću o tržištima robe, a u cijeloj godini u prosjeku 81 dolar.

Od početka rata Izraela i palestinskog Hamasa cijene nafte su porasle samo oko šest posto, a cijene poljoprivrednih proizvoda, većine metala i drugih proizvoda "jedva su se pomakle", utvrdili su u Svjetskoj banci. Skiciraju tri scenarija rizika, na temelju povijesnih epizoda u razdoblju od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koje uključuju i regionalne sukobe.

"Više cijene nafte kroz dulje razdoblje znače i više cijene hrane"

Scenarij "blagih poremećaja", ekvivalentan smanjenju proizvodnje nafte za vrijeme oružanih sukoba u Libiji 2011. za oko 500.000 barela dnevno, na dva milijuna barela dnevno, pokazuje rast cijene nafte u četvrtom tromjesečju na 93 do 102 dolara po barelu.

Scenarij "umjerenih poremećaja", poput rata u Iraku 2003. godine, smanjio bi globalnu opskrbu za tri do pet milijuna barela dnevno, što bi podiglo cijenu nafte na 109 do i 121 dolar po barelu. Scenarij "velikih poremećaja" približno odražava učinak arapskog naftnog embarga iz 1973. godine i skicira pad opskrbe za šest do osam milijuna barela dnevno. 

U tom bi slučaju cijena nafte u početnoj fazi porasla i do 75 posto, na 140 do 157 dolara po barelu. "Više cijene nafte kroz dulje vremensko razdoblje neizbježno bi značile i više cijene hrane", rekao je Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke, naglasivši da bi naftni cjenovni šok značio još snažnije poskupljenje hrane u prvom redu u brojnim zemljama u razvoju.