NAKON gotovo tri godine teških bitaka ruski rat protiv Ukrajine pokazuje znakove ubrzavanja prema onome što bi mogao biti završni čin. Tijekom ljeta i jeseni 2024. situacija na bojnom polju značajno se pogoršala za Kijev jer je Rusija počela osvajati teritorij bržim tempom.

Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u stavlja na kušnju ukrajinsku sposobnosti zadržavanja napredovanja Rusije. Istodobno budući predsjednik SAD-a tvrdi da može brzo okončati rat nakon svoje inauguracije 20. siječnja.

S obzirom na to da Zapad uspijeva podržati Ukrajinu dovoljno za preživljavanje, ​​ali ne i za pobjedu, mnogi Ukrajinci, od dužnosnika do vojnika i civila, potiho su izrazili nadu da bi Trump mogao biti oštriji prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u nastojanju da zaustavi napredovanje Rusije, piše Kyiv Independent.

Ali Washington nije izravno zaraćena strana u ovom ratu, koji je započeo ruskim pokušajem da osvoji Kijev i koji se od tada nastavlja uz dokaze da Putinovi maksimalistički ciljevi nisu promijenjeni.

Uznemirene sveobuhvatnom invazijom, europske su nacije u međuvremenu shvatile hitnu potrebu za povećanjem obrambene proizvodnje u svjetlu povratka Trumpa, koji je otvoreno doveo u pitanje poštivanje ​​članka 5 Sjevernoatlantskog ugovora.

Unatoč glasnim izjavama europskih čelnika o preuzimanju veće odgovornosti za sigurnost kontinenta, pitanje uključuju li ti planovi i hrabre korake za osiguranje budućnosti Ukrajine obično ostaje bez odgovora.

Isključujući događaje koji su više utemeljeni na željama nego na stvarnosti, kao što su ukrajinske velike protuofenzive ili kolaps ruskog gospodarstva, naziru su realne krajnje točke ruskog rata protiv Ukrajine. Mogući scenariji završetka rata svode se na četiri opcije.

Scenarij 1: Mir sa zamrzavanjem bojišnice i sigurnom Ukrajinom

Najpozitivniji scenarij za okončanje rata za Kijev: postizanje mira izgrađenog na čvrstim jamstvima protiv ponovne invazije, čak i uz privremene teritorijalne gubitke.

U svom Planu pobjede, predstavljenom svjetskim čelnicima u listopadu, Zelenski je govorio o pozivu u NATO i stacioniranju dalekometnog oružja u Ukrajini. Gotovo je sigurno da će europske nacije morati prednjačiti, vjerojatno slanjem neborbenih postrojbi na teren na vlastitu inicijativu i integracijom slobodne Ukrajine u europsku sigurnosnu arhitekturu.

Glavno pitanje je zašto bi Rusija pristala stati na bojnom polju pod takvim uvjetima.

Scenarij 2: Prekid vatre i zamrzavanje bojišnice, bez sigurne Ukrajine

Drugi scenarij obuhvaća prekid aktivnih neprijateljstava bez ozbiljnih odredbi koje pružaju čvrsto sredstvo odvraćanja od ponovne ruske invazije na Ukrajinu. Bila bi to posljedica nastojanja podijeljenog Zapada koji želi da borbe prestanu bez previše gubitka obraza, pod uvjetom da Kremlj na to pristane.

Varijante ovog mirovnog plana mogle bi imati sličnosti sa sporazumima iz Minska, s nenaoružanim međunarodnim promatračima i pravilima o teškom naoružanju, a također bi mogle uključivati ​​napuštanje ukrajinskih NATO aspiracija kako bi se kratkoročno spasio obraz Kremlja.

Suprotno tome, s tvrdim pozicijama i zabrinutošću Zelenskog i Putina da bi potpisivanje bilo kakvog mirovnog sporazuma iskazalo slabost, scenarij 2 ne bi mogao ići dalje od klimavog prekida vatre. U konačnici, očekuje se ponovna invazija; Kijev i Europa morat će požuriti ​​kako bi se pripremili.

Scenarij 3: Očajnički i kompromisni mir

Ukrajina se nalazi u sve lošijoj poziciji na bojnom polju, s nedovoljno čvrste potpore iz SAD-a i Europe da osigura makar zamrzavanje prvih crta. U očajničkom pokušaju da spriječi potpuni poraz, Kijev traži mir.

Držeći svu moć, Moskva može postaviti gotovo sve uvjete koje smatra prikladnima za zaustavljanje svog napredovanja na bojnom polju. To bi moglo uključivati ​​ograničenja veličine vojske i naoružanja, uvođenje ruskog jezika kao službenog ili druge ustavne promjene osmišljene da trajno potkopaju ukrajinski suverenitet i demokraciju.

Odluči li Moskva ići dalje, mogla bi zahtijevati kapitulaciju u obliku priznavanja i predaje preostalog teritorija pod ukrajinskom kontrolom u četiri regije koje je Rusija anektirala, uključujući Zaporižju i Herson. Takvi teritorijalni ustupci potpuno su nezamislivi za Ukrajinu, ali bi se mogli pojaviti ako doslovno ne postoji nikakva druga čvrsta prepreka ili poluga koja bi spriječila Rusiju da uzme onoliko Ukrajine koliko želi.

Scenarij 4: Nema mira, Rusija ne staje

Ni SAD ni Europa ne uspijevaju pronaći uvjerljiv odgovor na pitanje zašto bi Rusija stala. Pomoć je nedostatna da zaustavi Moskvu na bojnom polju, a kriza ljudstva otvara velike rupe u obrani Ukrajine koje ruske snage i dalje iskorištavaju.

Trumpova administracija izlaže Putinu različite mirovne planove, koristeći i mrkvu i batinu, ali Moskva jednostavno odlučuje nastaviti. Europa ne uspijeva osmisliti hrabriji odgovor izvan granica dogovora Trump-Putin-Zelenski. Kijev ili odbija zatražiti mir koji bi mogao dovesti do scenarija 3 ili to pokušava učiniti, ali ga Moskva odbija. Potencijal za otvaranje novih frontova duž sjeverne granice.

Novi milijunski val izbjeglica ide prema Europi. Kijev postaje slab i nestabilan na rubu vojnog poraza. Krajnji ishod rata ovisi o maksimalnim teritorijalnim ciljevima Rusije u Ukrajini.

Što uopće znači okončanje rata?

I uoči američkih izbora i nakon njih većina medijskih izvještaja mučila se pri definiranju okončanja rata. Često se u raspravama o raznim hipotetskim mirovnim planovima koristi nejasna retorika u smislu zamrzavanja sukoba u kontekstu toga je li Zelenski spreman poduzeti težak korak "ustupanja teritorija".

Trumpov dopredsjednik J. D. Vance u rujnu je predložio zamrzavanje sukoba, nakon čega slijedi stvaranje utvrđene demilitarizirane zone i proglašenje neutralnosti Ukrajine. Kijev se usprotivio zamrzavanju sukoba; osim nepravde ostavljanja milijuna Ukrajinaca pod okupacijom, mir bez čvrstih sigurnosnih jamstava znači, prema riječima Zelenskog, da će se "naša djeca ili naši unuci morati boriti".

Najvažnije pitanje - pod kojim bi se okolnostima Moskva osjećala spremnom prestati napredovati i zauzimati više teritorija koje smatra svojim - često se zanemaruje. Na pitanje o mirovnim pregovorima Putin je rekao da se svaki dogovor mora temeljiti na "stvarnostima na bojnom polju", dok je 20. studenoga glasnogovornik Kremlja u potpunosti isključio zamrzavanje sukoba.

Pred Trumpom je zastrašujuć zadatak

Zasad se stajališta Kijeva i Moskve čine nepomirljivima, a zadatak koji stoji pred Trumpom da to promijeni je zastrašujuć. Vizije realističnog završetka rata moraju se nositi ne samo s velikim sukobima nacionalnih interesa već i s vrlo osobnim računicama svakog aktera.

Kao vođa nezavisne Ukrajine, predsjednik Zelenski zadržava pravo da nastavi borbu. Za Kijev je odgovor na pitanje zašto bi Rusija stala uvijek bio jednostavan. Moskvu treba silom zaustaviti, a zatim pokazati da će svaki novi pokušaj pokoravanja Ukrajine završiti samo krvavom katastrofom za Kremlj.